Osnove mjere zbrinjavanja rane
Kako pravilno koristiti hidrokoloid, razlikovati normalno geliranje od kliničkog pogoršanja i prepoznati kada okluzivniji sustav više nije prikladan.
Oliver Jurić, dr. med.
Centar za rane · verzija za pacijente i obitelj
Što je važno znati
Hidrokoloidna obloga je tanja samoljepljiva ploča koja se stavlja na ranu i drži se na koži bez dodatnoga zavoja. U njoj se nalaze sastojci koji upijaju tekućinu iz rane. Kada upiju tekućinu, prelaze u mekani gel koji ostaje u dodiru s ranom.
Svrha takve obloge je da rana ne bude ni presuha ni preplavljena tekućinom, da bude zaštićena od trenja i vanjske nečistoće te da se ne mora previjati svaki dan.
Kada se obloga skine, često se vidi žućkasta ili smećkasta gelasta masa koja može imati poseban miris. To zabrinjava mnoge bolesnike i članove obitelji jer izgleda kao gnoj.
U većini slučajeva to je samo gel koji je nastao spajanjem obloge i tekućine iz rane. Nakon što medicinska sestra ili liječnik ranu isperu, izgled se u pravilu normalizira, a miris nestane.
Hidrokoloidna obloga najbolje odgovara plićim ranama koje ne cijede veliku količinu tekućine i kod kojih je koža oko rane još u dobrom stanju. U takvim ranama obloga može ostati dulje na mjestu, pa je previjanje manje često i manje neugodno.
Odluku o vrsti obloge donosi zdravstveni djelatnik, jer izbor ovisi o dubini rane, količini tekućine, stanju kože i uzroku rane.

Obloga postupno mijenja izgled: na mjestu rane često se pojavi svjetliji, izbočeni mjehurić koji pokazuje gdje se nakupio gel. To je očekivano dok mjehurić ne dosegne rub obloge.
Kod dijela obloga tuširanje je moguće ako obloga dobro prianja, ali o tome treba pitati svoju medicinsku sestru ili liječnika jer se materijali razlikuju. Nakon tuširanja treba pažljivo osušiti kožu oko obloge i provjeriti da se rub nije odvojio.
Oblogu nije potrebno svakodnevno otvarati radi provjere. Češće otvaranje bez potrebe smanjuje njezinu korist i može oštetiti kožu oko rane.

Ako tekućina iz rane dulje ostane u dodiru s kožom, koža postaje bijela i razmekšana. Takva koža lakše puca i rana se može proširiti. Zato se obloga mijenja prije nego što tekućina dođe do ruba.
Nekim je bolesnicima ljepilo obloge preveliko opterećenje za kožu, posebno u starijoj dobi. Ako se pri svakom skidanju gubi površinski sloj kože, treba reći zdravstvenom djelatniku jer postoje nježnije mogućnosti.
Nijedna obloga ne liječi uzrok rane. Kod rane na potkoljenici zbog venske bolesti bez kompresivne terapije rana obično ne zacijeli. Kod rane na stopalu zbog šećerne bolesti nužno je rasterećenje pritiska i provjera dotoka krvi. Kod rane nastale pritiskom potrebna je redovita promjena položaja i odgovarajuća podloga.
Obloga je važna pomoć, ali radi zajedno s ostalim dijelovima liječenja.
Ne. Žuta gelasta masa najčešće je gel koji nastaje kada obloga upije tekućinu iz rane. Procjena se donosi nakon ispiranja rane.
Ne po kalendaru. Obloga se mijenja kada je puna, kada počne curiti, kada se odvoji ili kada se stanje rane promijeni.
Ne. Skidanje i vraćanje obloge oštećuje kožu i smanjuje korist. Rana se pregledava kada je promjena obloge potrebna.
Kod dijela obloga jest, ako dobro prianja. Treba provjeriti sa svojim zdravstvenim djelatnikom i nakon tuširanja osušiti kožu oko obloge.
Ne. Veći komad ne upija više tekućine po jedinici površine i može više opterećivati kožu. U tom slučaju obično treba druga vrsta obloge.
Jurić O. Hidrokoloidne obloge: kada su pravi izbor. Centar za rane. Objavljeno 03. 09. 2026. Ažurirano 06. 09. 2026. Dostupno na: https://www.centarzarane.com/clanci/hidrokoloidne-obloge-za-rane
Sadržaj je edukativan i nije zamjena za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika. Pri korištenju navedite izvor i poveznicu na izvorni članak.