Hladna atmosferska plazma u liječenju rana: dokazi i granice

Što je hladna plazma?

U svakodnevnom govoru riječ plazma najčešće povezujemo s krvlju. Hladna atmosferska plazma nema veze s krvnom plazmom. Riječ je o posebnom stanju plina koje nastaje kada se plinu dovede električna energija.

Pri tome nastaju vrlo aktivne čestice koje mogu djelovati na mikroorganizme i stanice u površinskom području rane. Uređaji namijenjeni medicinskoj primjeni projektirani su tako da tretirano tkivo ne izlažu temperaturama poput onih kod kirurškog spaljivanja ili rezanja.

Kod kojih se rana istražuje

U medicini se ova tehnologija najviše istražuje kod rana koje dugo ne cijele. Među njima su ulkusi dijabetičkog stopala, venski ulkusi potkoljenice i druge kronične rane.

To ne znači da je hladna plazma potrebna svakoj osobi s kroničnom ranom. Odluka o njezinoj uporabi ovisi o uzroku rane, njezinu izgledu, dosadašnjem tijeku liječenja i medicinskom uređaju koji je dostupan.

Kako tretman izgleda?

Način primjene ovisi o uređaju. Neki uređaji stvaraju plazmu iznad većeg područja rane, dok drugi stvaraju usmjereni plazmeni mlaz kojim zdravstveni djelatnik prelazi preko određenog područja.

Sam postupak obično ne uključuje rezanje tkiva. U istraživanjima su bolesnici uglavnom dobro podnosili liječenje hladnom atmosferskom plazmom (engl. cold atmospheric plasma, CAP). Neki su tijekom primjene osjećali toplinu, peckanje, bockanje ili blagu nelagodu.

Trajanje i učestalost primjene

Trajanje postupka ne može se opisati jednim pravilom koje vrijedi za sve uređaje. Različite tehnologije stvaraju različitu količinu aktivnih čestica. Zato se vrijeme i učestalost primjene određuju prema pravilima konkretnog medicinskog uređaja.

Ako vam zdravstveni djelatnik predloži ovu terapiju, korisno je pitati koji je cilj: smanjenje bakterijskog opterećenja, priprema ležišta rane, pomoć kod rane koja je prestala napredovati ili neki drugi jasno određen razlog.

Što hladna plazma može učiniti?

Jedan od najbolje istraženih učinaka jest djelovanje na bakterije. Hladna plazma može stvarati reaktivne čestice koje oštećuju mikroorganizme. Laboratorijska istraživanja pokazala su djelovanje i na neke bakterijske biofilmove, odnosno organizirane zajednice bakterija koje se mogu zadržavati u kroničnoj rani.

Istraživanja na bolesnicima pokazuju i mogući povoljan učinak na smanjenje površine određenih kroničnih rana. U nekoliko randomiziranih istraživanja ulkusa dijabetičkog stopala zabilježeno je brže napredovanje cijeljenja uz dodatak CAP-a standardnoj skrbi.

Mikrocirkulacija i stvaranje novog tkiva

Postoje i podatci o mogućem poboljšanju lokalne mikrocirkulacije te o utjecaju na procese kojima stanice sudjeluju u stvaranju novog tkiva. Međutim, dio tih mehanizama još se istražuje.

Važno je razumjeti da obećavajuće ne znači isto što i dokazano za svaku ranu. Istraživanja su provedena različitim uređajima i kod različitih vrsta rana, a broj bolesnika u mnogim studijama nije velik.

Što hladna plazma ne može zamijeniti?

Ako je uzrok rane slab dotok krvi, plazma ne može otvoriti začepljenu arteriju. Kada je potrebna revaskularizacija, odnosno zahvat kojim se ponovno poboljšava dotok krvi u ekstremitet, lokalna tehnologija ne može biti njezina zamjena.

Kod venskog ulkusa hladna plazma ne uklanja povišeni tlak u venama. Ako je kompresijska terapija sigurna i propisana, ona ostaje važan dio liječenja.

Rasterećenje, infekcija i kirurško liječenje

Kod ulkusa na dijabetičkom stopalu ne uklanja pritisak koji nastaje pri hodu. Odgovarajuće rasterećenje i dalje je potrebno kada ga zdravstveni tim propiše.

Hladna plazma također nije zamjena za kirurško uklanjanje duboko inficiranog tkiva, drenažu apscesa ili sistemsko liječenje infekcije kada je ono potrebno.

Zato uspjeh liječenja nije samo pitanje toga koji se uređaj stavlja iznad rane. Najvažnije je otkriti zašto rana ne cijeli i liječiti upravo taj uzrok.

Koliko je metoda sigurna?

U kliničkim istraživanjima certificiranih medicinskih uređaja liječenje je uglavnom bilo dobro podnošljivo. Opisivani su prolazni osjećaj topline, blago peckanje, crvenilo ili svrbež. Ozbiljne komplikacije koje bi se jasno mogle povezati s pravilnom primjenom ispitivanih uređaja nisu bile česte.

To ipak ne znači da je bilo koji uređaj koji proizvodi plazmu siguran za liječenje rane. Medicinski uređaji moraju imati određene granice temperature, električne struje, zračenja i stvaranja plinova poput ozona.

Doza i raspored tretmana

Važno je i vrijeme izlaganja. Pretklinička istraživanja pokazala su da prevelika doza može imati suprotan učinak i oštetiti tkivo. Zbog toga se terapija ne provodi prema načelu što dulje, to bolje.

Ne postoji jedan raspored tretmana koji vrijedi za sve uređaje. U istraživanjima su korišteni vrlo različiti protokoli, pa se liječnički tim mora oslanjati na dokumentirane podatke i upute konkretnog medicinskog uređaja.

Što možete pitati svoj zdravstveni tim

Ako vam predlože liječenje hladnom plazmom, imate pravo razumjeti zašto se ono dodaje i što se od njega očekuje. Nekoliko jasnih pitanja pomaže da terapija ne postane sama sebi svrha.

Na što pripaziti između tretmana

• koža oko rane postaje suha, crvena, bolna ili se ljušti
• bol je jača ili dulje traje nego prije terapije
• iscjedak se povećava, mijenja boju ili se pojavi neugodan miris
• rana se širi ili se pojave nove ranice u blizini
• obloga se prerano premoči ili se odvaja

Kod znakova koji upućuju na infekciju, kod naglog pojačanja boli ili kod naglog pogoršanja rane javite se svojem zdravstvenom timu bez odgode, ne čekajući sljedeći dogovoreni tretman.

Česta pitanja