Infekcije kirurškog mjesta: prevencija, dijagnostika i liječenje

Što je infekcija kirurškog mjesta

Kirurškim zahvatom nastaje otvor u koži i često u dubljim tkivima. Većina kirurških rana cijeli bez ozbiljnih komplikacija, ali mikroorganizmi ponekad mogu izazvati infekciju na području zahvata.

Takva se infekcija naziva infekcijom kirurškog mjesta ili SSI (engl. surgical site infection). Može zahvatiti samo kožu i potkožno tkivo, može se proširiti dublje prema fasciji i mišićima, a ponekad zahvaća organ ili prostor na kojem je operacija izvedena.

Zato izraz infekcija rane ponekad opisuje samo dio problema. Nakon operacije u trbuhu, primjerice, kožni rez može izgledati relativno mirno, dok se infekcija razvija dublje u trbušnoj šupljini.

Infekcija se može pojaviti i nakon otpusta iz bolnice. Upravo zato suvremeni sustavi nadzora uključuju praćenje bolesnika i nakon hospitalizacije.

Što može biti normalno nakon operacije

Nakon zahvata organizam pokreće prirodni upalni odgovor koji je potreban za cijeljenje. U prvom razdoblju može postojati:

• manja osjetljivost oko reza
• blaga oteklina
• ograničeno crvenilo
• manja količina prozirnog ili blago krvavog sadržaja, ovisno o vrsti zahvata
• osjećaj zatezanja pri kretanju

Takve se promjene tijekom urednog oporavka obično postupno smanjuju. Više zabrinjava kada se tijek obrne: rana je nakon nekoliko dana bolnija nego prije, crvenilo se širi, područje postaje sve toplije i otečenije ili se pojavljuje gnojni sadržaj.

Nije svaka promjena infekcija. Nakupljanje krvi ili bistre tekućine, reakcija kože na flaster ili ljepilo, reakcija na konac te problemi s prokrvljenošću također mogu promijeniti izgled kirurške rane. Zato je kod sumnje važan pregled, a ne samo fotografija ili telefonski opis.

Koji znakovi mogu upućivati na infekciju

Posebno obratite pozornost na:

• bol koja se pojačava umjesto da popušta
• crvenilo koje se širi
• sve izraženiju oteklinu ili toplinu
• gnojni ili mutni iscjedak
• neugodan miris uz druge znakove problema
• razdvajanje rubova rane
• novu temperaturu ili zimicu
• izrazito loše opće stanje

Duboka infekcija može dati manje promjena na koži, ali više boli, temperaturu ili opće pogoršanje. Kod infekcije dubljeg prostora mogu biti potrebni ultrazvuk, računalna tomografija ili drugi pregledi.

S druge strane, sama prisutnost bakterija na brisu ne dokazuje infekciju. Bakterije normalno žive na našoj koži, a mogu biti prisutne i na površini rane bez ulaska u tkivo. Zbog toga se antibiotik ne bi trebao određivati samo prema nalazu slučajno uzetog brisa.

Što se radi kada liječnik posumnja na infekciju

Najprije se procjenjuje koliko je infekcija duboka i koliko je bolesnik općenito ugrožen.

Kod manje površinske infekcije može biti potrebno otvoriti mali dio rane kako bi se omogućilo otjecanje nakupljenog sadržaja i pravilno zbrinjavanje. Ako postoji apsces ili gnojna kolekcija, često je potrebna drenaža. Kod odumrlog tkiva može biti potreban debridman, odnosno uklanjanje takvog tkiva.

Kod dubokih infekcija, infekcija u tjelesnoj šupljini ili infekcija povezanih s implantatom liječenje može biti znatno složenije i zahtijevati ponovni operacijski zahvat.

Antibiotik se propisuje kada za njega postoji klinička indikacija. Liječnik pri izboru uzima u obzir mjesto infekcije, vrstu operacije, ozbiljnost infekcije, eventualni implantat, ranije antibiotike, alergije i lokalnu rezistenciju bakterija.

Ako je bolesnik stabilan, uzorak za mikrobiološku analizu često se može uzeti prije početka antibiotika. Ako postoji sumnja na sepsu ili ozbiljnu brzo napredujuću infekciju, liječenje se ne smije nepotrebno odgađati radi čekanja nalaza.

Kako se infekcija pokušava spriječiti

Prevencija ne počinje tek kada je operacija završena. Prije i tijekom operacije zdravstveni tim primjenjuje više mjera koje zajednički smanjuju rizik: pravilnu pripremu kože, higijenu ruku, odgovarajuću antibiotsku profilaksu kada je potrebna, održavanje tjelesne temperature, nadzor glukoze i kvalitetnu kiruršku tehniku.

Prije operacije možete dobiti uputu da se otuširate ili okupate sapunom. Nemojte samostalno brijati mjesto operacije ako to nije zatraženo. Kada je uklanjanje dlaka potrebno, zdravstveni tim bira način koji najmanje oštećuje kožu.

Ako pušite, planirani operacijski zahvat dobar je razlog da s liječnikom razgovarate o prestanku pušenja. Također je važno timu reći imate li šećernu bolest, uzimate li lijekove koji utječu na imunosni sustav te jeste li ranije imali infekcije rezistentnim bakterijama.

Kako njegovati ranu nakon otpusta

Upute kirurga i ustanove u kojoj ste operirani uvijek imaju prednost jer se različite vrste rana, zatvaranja i zahvata ne njeguju potpuno jednako. Općenito:

• prije dodirivanja rane ili obloge operite ili dezinficirajte ruke prema dobivenim uputama
• oblogu mijenjajte samo kako je preporučeno
• nemojte stavljati antiseptike, antibiotske masti, praške ili druge pripravke bez upute
• promatrajte mijenja li se bol, crvenilo, oteklina ili iscjedak
• znajte kome se trebate javiti ako se rana pogorša

NICE (engl. National Institute for Health and Care Excellence, britanski Nacionalni institut za zdravstvenu i socijalnu skrb) preporučuje aseptičku tehniku kod promjene obloga i navodi da se bolesnici nakon nekompliciranih zahvata općenito mogu tuširati nakon 48 sati. Međutim, individualne upute kirurga mogu biti drukčije i njih treba slijediti.

Važno je razumjeti da antimikrobna ili skuplja obloga nije automatski bolja zaštita od infekcije. Izbor obloge ovisi o vrsti reza, količini sadržaja, stanju kože i individualnom riziku.

Kada trebate odmah potražiti pomoć

• izrazita slabost ili omaglica
• vrlo brza promjena izgleda rane i okolnog tkiva
• izrazito jaka bol ili bol mnogo veća nego što biste očekivali prema izgledu rane
• tamna ili ljubičasta koža oko rane
• duboko razdvajanje rane ili vidljivo dublje tkivo
• obilna gnojna sekrecija uz visoku temperaturu ili ozbiljno loše opće stanje

U roku od 24 sata javite se ako se pojavi novi gnojni sadržaj, šireće crvenilo, progresivna bol, oteklina, temperatura ili razdvajanje rane. Ako niste sigurni je li promjena normalna, bolje je zatražiti procjenu nego samostalno započeti antibiotik ili lokalno liječenje.

Što možete pitati svoj tim prije otpusta

Prije odlaska kući korisno je znati odgovore na nekoliko praktičnih pitanja:

• kako moja rana treba izgledati sljedećih dana
• kada i kako se obloga mijenja te smijem li se tuširati
• komu se javljam radnim danom, a komu izvan radnog vremena
• koji znakovi znače da ne čekam dogovoreni pregled
• kada je predviđena kontrola i vađenje šavova ili spajalica

Česta pitanja