Silikonske obloge za rane: atraumatska zaštita kože

Što je važno znati

• Silikon najčešće služi za nježniji kontakt i fiksaciju.
• Neke silikonske obloge upijaju iscjedak jer imaju pjenastu ili drugu upijajuću jezgru; silikon nije dio koji obavlja glavnu apsorpciju.
• Kod krhke kože silikonski rub može smanjiti oštećenje pri uklanjanju.
• Ako obloga curi, silikon ne može nadoknaditi nedovoljan kapacitet za iscjedak.
• Ako se pojavi trajno crvenilo, svrbež ili novo oštećenje kože, oblogu treba ponovno procijeniti.

Što znači kada na oblozi piše da je silikonska

To može značiti nekoliko različitih stvari. Neke obloge imaju tanku silikonsku mrežicu koja neposredno dodiruje ranu. Druge imaju pjenastu jezgru koja upija iscjedak, a silikon je samo na površini koja dodiruje kožu ili na ljepljivom rubu.

Postoje i tanki silikonski filmovi koji prvenstveno štite površinu i učvršćuju se nježnije od nekih drugih ljepljivih materijala.

Zato riječ „silikonska” sama ne govori koliko obloga upija. Zdravstveni djelatnik mora znati cijelu konstrukciju obloge.

Zašto može biti korisna kod krhke kože

Tanka i starija koža lakše se ošteti pri skidanju ljepljive obloge. Površinski sloj kože može se odvojiti zajedno s ljepilom, što izaziva bol, crvenilo i novu ranu.

Nježni silikonski adheziv može se odvojiti uz manje povlačenja kože. To je posebno važno ako se obloga mora mijenjati više puta na istom području.

Ipak, oblogu i dalje treba skidati polako, uz podupiranje kože. Nježniji materijal ne znači da tehnika više nije važna.

Silikonska pjena i kontaktni sloj nisu isto

Silikonska pjena sadrži upijajuću jezgru. Ona je korisna kada rana stvara iscjedak, a istodobno želimo nježniji kontakt s kožom.

Silikonski kontaktni sloj je tanji i prvenstveno služi kao zaštitno sučelje između rane i druge obloge. Kod eksudirajuće rane preko njega je najčešće potrebna dodatna upijajuća obloga.

Ako je glavni problem velika količina iscjetka, važno je koliko cijeli sustav upija i zadržava, a ne samo ima li silikon.

Ako obloga stalno promoči prije planirane promjene, to najčešće znači da sustav nema dovoljan kapacitet za količinu iscjetka, a ne da je silikon pogrešan izbor.

Kada može smanjiti bol

Ako obloga pri svakom previjanju povlači granulacijsko tkivo ili kožu, nježniji kontakt može smanjiti dio boli povezan s uklanjanjem.

Silikon ipak ne liječi bol koja nastaje zbog loše cirkulacije, infekcije, pritiska ili drugog problema u rani.

Ako bol raste i kada se obloga ne dira, potrebno je ponovno procijeniti uzrok.

Kada oblogu treba promijeniti

Oblogu treba promijeniti ako se odlijepila, pomaknula, zasićena je iscjetkom ili više ne štiti ranu.

Ako se koža ispod ljepljivoga ruba ošteti, pojavi se nova erozija ili izrazito crvenilo, zdravstveni djelatnik treba procijeniti drugi način fiksacije.

Ako se rana gotovo zatvorila i više ne treba istu razinu zaštite, silikonska obloga može se ukinuti ili zamijeniti jednostavnijim sustavom.

Može li se pojaviti alergija

Silikonski adhezivi općenito se dobro podnose, ali nijedan materijal ne može potpuno isključiti kožnu reakciju.

Crvenilo ne znači automatski alergiju. Može biti posljedica vlage, trenja, povlačenja kože ili reakcije na neku drugu komponentu obloge.

Ako crvenilo traje, svrbi, širi se ili se ponavlja svaki put na istom mjestu, potrebno je pokazati kožu zdravstvenom djelatniku.

Na što paziti kod kuće

• Oblogu skidajte polako i uz podupiranje kože, nikada naglim povlačenjem.
• Kožu oko rane prije nove obloge nježno osušite tapkanjem.
• Ne rastežite oblogu pri postavljanju; postavite je opušteno, od sredine prema rubovima.
• Zabilježite datum kada je obloga postavljena.
• Javite se ranije ako je obloga zasićena iscjetkom, odlijepljena ili ako koža ispod ruba postane bijela, crvena ili bolna.

Česte pogreške

• Vjerovanje da svaka silikonska obloga upija iscjedak.
• Lijepljenje obloge na vlažnu ili već oštećenu kožu.
• Naglo skidanje obloge jer se „ionako lako odvaja”.
• Nastavak nošenja obloge i kada je rana zacijelila.

Česta pitanja