Natrag na članak

Prevencija

Promjena položaja u prevenciji ozljeda uzrokovanih pritiskom

Kako individualizirati učestalost, stvarno rasteretiti tkivo, smanjiti smične sile i povezati promjenu položaja s mobilizacijom, potpornim površinama i ciljevima skrbi.

Oliver Jurić, dr. med.

Centar za rane · verzija za pacijente i obitelj

Što je važno znati

Što je važno znati

  • Madrac za preraspodjelu pritiska pomaže, ali ne zamjenjuje promjenu položaja.
  • Pravilo „svaka dva sata” nije jednako za sve. Plan treba prilagoditi osobi.
  • Nakon premještanja treba provjeriti jesu li sakrum, bokovi, pete i druga osjetljiva mjesta stvarno rasterećeni.
  • Osobu ne treba vući po krevetu. Potrebno ju je podići uz odgovarajuću pomoć i pomagalo.
  • Jaka bol, otežano disanje, nestabilan tlak ili brojne cijevi i kateteri zahtijevaju pomoć zdravstvenog tima.
  • Obiteljski plan mora biti izvediv i siguran i za bolesnika i za njegovatelja.

Zašto je promjena položaja važna

Kada osoba dugo leži ili sjedi u istom položaju, koža i dublja tkiva između kosti i podloge ostaju opterećeni. Ako opterećenje traje dulje nego što tkivo može podnijeti, može nastati ozljeda uzrokovana pritiskom, odnosno dekubitus.

Najčešće su ugroženi

Problem ne stvara samo izravan pritisak. Kada osoba klizi prema podnožju kreveta ili je netko vuče po plahti, koža i dublja tkiva pomiču se različitim smjerom. Nastaju smične sile koje mogu ozlijediti tkivo i prije nego što je na površini vidljiva otvorena rana.

Promjena položaja treba rasteretiti područje koje je bilo opterećeno. Nije dovoljno osobu samo malo pomaknuti ako peta, sakrum ili bok i dalje ostaju pod istim pritiskom.

Koliko često treba mijenjati položaj

Ne postoji jedan raspored za sve ljude.

Međunarodne smjernice navode da se kod mnogih osoba u riziku, ako leže na odgovarajućem madracu za preraspodjelu pritiska, može razmotriti promjena položaja svaka dva ili tri sata. Dokazi ipak nisu dovoljno sigurni da bi to bio obvezan raspored za svakoga.

Učestalost ovisi o

Neke osobe trebaju češće rasterećenje. U drugih stabilnih osoba s dobrom potpornom površinom i urednom kožom zdravstveni tim može odrediti drukčiji razmak.

Plan treba promijeniti ako se pojave

Ne treba samostalno produljiti razmak samo zato što osoba ima „antidekubitalni madrac”.

Kako sigurno promijeniti položaj

Osobu treba premjestiti polako i uz objašnjenje što će se napraviti. Ako je premještanje bolno, treba prije postupka razgovarati sa zdravstvenim djelatnikom o načinu smanjenja boli.

Četiri koraka promjene položaja kod kuće: pripremi jastuke, pozovi pomoć, podigni umjesto vuci i pogledaj kožu.
Četiri koraka sigurne promjene položaja kod kuće.

Bolesnika ne treba vući po posteljini. Za premještanje mogu se koristiti

Ne pokušavajte sami premještati osobu čija je tjelesna masa veća nego što možete sigurno svladati. Time možete ozlijediti i bolesnika i sebe.

Prije i nakon premještanja treba provjeriti

Bočni položaj pod približno 30 stupnjeva

Kod mnogih osoba u riziku koristi se blagi bočni položaj. Tijelo nije potpuno okrenuto na bok, nego nagnuto približno 30 stupnjeva.

Cilj je izbjeći izravan pritisak i na križnu kost i na koštanu izbočinu boka.

Jastuci se mogu postaviti iza leđa i između nogu. Gornja noga obično se postavlja malo ispred donje. Treba provjeriti da jastuk ne pritišće sakrum i da su koljena, gležnjevi i pete odvojeni.

Nije najvažnije postići točan kut. Najvažnije je da osjetljiva područja budu rasterećena i da osoba može sigurno održati položaj.

Uzglavlje kreveta

Ako zdravstveno stanje dopušta, uzglavlje se često drži na 30 stupnjeva ili niže. Više podignuto uzglavlje može dovesti do klizanja prema podnožju kreveta i povećati opterećenje sakruma.

Nekim je osobama viši položaj nužan zbog disanja, hranjenja ili rizika aspiracije. Tada se uzglavlje ne smije spuštati bez dogovora sa zdravstvenim timom.

Posebne situacije

Kod kritično bolesnih osoba potpuno okretanje ponekad može uzrokovati pad tlaka ili pogoršanje disanja. Tada zdravstveni tim može primjenjivati male, postupne pomake tijela, glave i udova dok puni okret ponovno ne postane siguran.

Kod položaja na trbuhu, koji se ponekad primjenjuje u intenzivnom liječenju, posebno se štite lice, oči, prsa, zdjelica, koljena i stopala. Takvu osobu premješta educirani tim.

Kod osobe u palijativnoj ili terminalnoj skrbi učestalost okretanja mora se uskladiti s boli, snom, disanjem i udobnošću. Cilj nije provesti što više okretanja, nego postići najbolju ravnotežu između zaštite kože i dostojanstva.

Ako se osoba može sama pomaknuti, treba je poticati na česte manje promjene položaja i postupno povećavanje aktivnosti. Rano sjedenje, stajanje i hodanje mogu biti korisni kada su sigurni i kada ih zdravstveni tim odobri.

Promjena položaja kod kuće

Kućni plan treba obuhvatiti cijeli dan i noć

Njegovatelj ne bi trebao biti prisiljen samostalno izvoditi fizički nesigurne transfere. Medicinska sestra, fizioterapeut ili radni terapeut mogu pomoći odabrati tehniku i opremu.

Korisno je zapisivati

Ako više članova obitelji sudjeluje u njezi, jednostavna evidencija može spriječiti propuste.

Kada zatražiti pomoć

Odmah potražite pomoć ako se tijekom premještanja pojave

Četiri znaka za javljanje zdravstvenom radniku: crvenilo koje ne blijedi, nova bol pri premještanju, mjehur ili ranica na koži i otežano disanje u novom položaju.
Znakovi zbog kojih treba zatražiti pomoć.

Istoga dana javite se liječniku ili medicinskoj sestri ako primijetite

Nemojte masirati crveno ili bolno područje. Rasteretite ga i zatražite stručnu procjenu.

Česta pitanja

Je li obvezno okretanje svaka dva sata?

Nije obvezno za svaku osobu. Razmak se određuje prema riziku, koži, pokretljivosti, madracu, boli i općem stanju. Dva ili tri sata česta su početna orijentacija, ali nisu univerzalno pravilo.

Može li madrac spriječiti dekubitus bez okretanja?

Ne može potpuno. Prikladan madrac smanjuje i preraspodjeljuje pritisak, ali i dalje su potrebni pregled kože i promjena položaja.

Smije li se osobu povući za ruke kako bi se pomaknula prema uzglavlju?

Ne. Takav postupak može ozlijediti ramena, kožu i dublja tkiva. Potrebna je sigurna tehnika i odgovarajuće pomagalo.

Treba li pete staviti na jastuk?

Cilj je da peta bude potpuno slobodna od madraca, a težina raspoređena duž lista. Jastuk mora biti dovoljno visok i pravilno postavljen.

Što ako osoba odbija promjenu položaja?

Potrebno je utvrditi razlog: bol, strah, otežano disanje, hladnoća, umor ili neugodan položaj. Plan treba prilagoditi u suradnji s osobom i zdravstvenim timom.

Mogu li mali pomaci zamijeniti potpuno okretanje?

Mogu privremeno pomoći kada puno okretanje nije moguće, ali se ne smatraju trajnom jednakovrijednom zamjenom bez redovite procjene kože i stručnog plana.

Izvori

Literatura

Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.

  1. 1. izvor: National Pressure Injury Advisory Panel, European Pressure Ulcer Advisory Panel and Pan Pacific Pressure Injury Alliance. Repositioning for Pressure Injury Prevention. International Guideline, Fourth Edition. 2025.

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  2. 2. izvor: National Pressure Injury Advisory Panel, European Pressure Ulcer Advisory Panel and Pan Pacific Pressure Injury Alliance. Repositioning for Pressure Injury Prevention, Part Two. 2025.

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  3. 3. izvor: Gillespie BM, Walker RM, Latimer SL, et al. Repositioning for pressure injury prevention in adults. Cochrane Database Syst Rev. 2020;6:CD009958.

    DOI: 10.1002/14651858.CD009958.pub3

  4. 4. izvor: Moore Z, Cowman S, Conroy RM. A randomised controlled clinical trial of repositioning, using the 30° tilt, for the prevention of pressure ulcers. J Clin Nurs. 2011;20(17–18):2633–2644.

    DOI: 10.1111/j.1365-2702.2011.03736.x

Kako citirati ovaj članak

Jurić O. Promjena položaja u prevenciji ozljeda uzrokovanih pritiskom. Centar za rane. Objavljeno 01. 08. 2026. Ažurirano 09. 09. 2026. Dostupno na: https://www.centarzarane.com/clanci/promjena-polozaja-bolesnika-u-prevenciji-dekubitusa-strucni-pristup-rasterecenju-tkiva

Sadržaj je edukativan i nije zamjena za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika. Pri korištenju navedite izvor i poveznicu na izvorni članak.