Promjena položaja u prevenciji ozljeda uzrokovanih pritiskom

Za pacijente i obitelj

Što je važno znati

Zašto je promjena položaja važna

Kada osoba dugo leži ili sjedi u istom položaju, koža i dublja tkiva između kosti i podloge ostaju opterećeni. Ako opterećenje traje dulje nego što tkivo može podnijeti, može nastati ozljeda uzrokovana pritiskom, odnosno dekubitus.

Najčešće su ugroženi

• područje križne kosti i trtice
• bokovi
• pete
• sjedne kvrge
• laktovi
• zatiljak
• gležnjevi
• mjesta ispod medicinskih uređaja.

Problem ne stvara samo izravan pritisak. Kada osoba klizi prema podnožju kreveta ili je netko vuče po plahti, koža i dublja tkiva pomiču se različitim smjerom. Nastaju smične sile koje mogu ozlijediti tkivo i prije nego što je na površini vidljiva otvorena rana.

Promjena položaja treba rasteretiti područje koje je bilo opterećeno. Nije dovoljno osobu samo malo pomaknuti ako peta, sakrum ili bok i dalje ostaju pod istim pritiskom.

Koliko često treba mijenjati položaj

Ne postoji jedan raspored za sve ljude.

Međunarodne smjernice navode da se kod mnogih osoba u riziku, ako leže na odgovarajućem madracu za preraspodjelu pritiska, može razmotriti promjena položaja svaka dva ili tri sata. Dokazi ipak nisu dovoljno sigurni da bi to bio obvezan raspored za svakoga.

Učestalost ovisi o

• mogućnosti samostalnog pomicanja
• izgledu i osjetljivosti kože
• boli
• cirkulaciji
• općem zdravstvenom stanju
• vrsti madraca
• vremenu provedenom u sjedećem položaju
• snu i udobnosti
• ciljevima skrbi
• dostupnosti pomoći i opreme.

Neke osobe trebaju češće rasterećenje. U drugih stabilnih osoba s dobrom potpornom površinom i urednom kožom zdravstveni tim može odrediti drukčiji razmak.

Plan treba promijeniti ako se pojave

• crvenilo ili promjena boje koja ne nestaje nakon rasterećenja
• lokalna bol ili pečenje
• toplija ili hladnija koža
• oteklina
• tvrđe ili neuobičajeno mekano tkivo
• mjehur ili otvorena rana.

Ne treba samostalno produljiti razmak samo zato što osoba ima „antidekubitalni madrac”.

Kako sigurno promijeniti položaj

Osobu treba premjestiti polako i uz objašnjenje što će se napraviti. Ako je premještanje bolno, treba prije postupka razgovarati sa zdravstvenim djelatnikom o načinu smanjenja boli.

Bolesnika ne treba vući po posteljini. Za premještanje mogu se koristiti

• klizna plahta
• pomagalo za bočni prijenos
• mehaničko dizalo
• funkcije bolničkog kreveta
• pomoć više osoba.

Ne pokušavajte sami premještati osobu čija je tjelesna masa veća nego što možete sigurno svladati. Time možete ozlijediti i bolesnika i sebe.

Prije i nakon premještanja treba provjeriti

• gdje se nalaze kateteri, drenovi i cijevi
• postoji li nešto ispod tijela
• jesu li plahte naborane
• pritišću li koljena ili gležnjevi jedno drugo
• jesu li pete slobodne od podloge
• može li osoba normalno disati
• je li položaj udoban i stabilan.

Bočni položaj pod približno 30 stupnjeva

Kod mnogih osoba u riziku koristi se blagi bočni položaj. Tijelo nije potpuno okrenuto na bok, nego nagnuto približno 30 stupnjeva.

Cilj je izbjeći izravan pritisak i na križnu kost i na koštanu izbočinu boka.

Jastuci se mogu postaviti iza leđa i između nogu. Gornja noga obično se postavlja malo ispred donje. Treba provjeriti da jastuk ne pritišće sakrum i da su koljena, gležnjevi i pete odvojeni.

Nije najvažnije postići točan kut. Najvažnije je da osjetljiva područja budu rasterećena i da osoba može sigurno održati položaj.

Uzglavlje kreveta

Ako zdravstveno stanje dopušta, uzglavlje se često drži na 30 stupnjeva ili niže. Više podignuto uzglavlje može dovesti do klizanja prema podnožju kreveta i povećati opterećenje sakruma.

Nekim je osobama viši položaj nužan zbog disanja, hranjenja ili rizika aspiracije. Tada se uzglavlje ne smije spuštati bez dogovora sa zdravstvenim timom.

Posebne situacije

Kod kritično bolesnih osoba potpuno okretanje ponekad može uzrokovati pad tlaka ili pogoršanje disanja. Tada zdravstveni tim može primjenjivati male, postupne pomake tijela, glave i udova dok puni okret ponovno ne postane siguran.

Kod položaja na trbuhu, koji se ponekad primjenjuje u intenzivnom liječenju, posebno se štite lice, oči, prsa, zdjelica, koljena i stopala. Takvu osobu premješta educirani tim.

Kod osobe u palijativnoj ili terminalnoj skrbi učestalost okretanja mora se uskladiti s boli, snom, disanjem i udobnošću. Cilj nije provesti što više okretanja, nego postići najbolju ravnotežu između zaštite kože i dostojanstva.

Ako se osoba može sama pomaknuti, treba je poticati na česte manje promjene položaja i postupno povećavanje aktivnosti. Rano sjedenje, stajanje i hodanje mogu biti korisni kada su sigurni i kada ih zdravstveni tim odobri.

Promjena položaja kod kuće

Kućni plan treba obuhvatiti cijeli dan i noć

• gdje osoba spava
• koliko vremena provodi u krevetu
• koliko dugo sjedi
• može li se sama pomaknuti
• tko joj može pomoći
• koja su pomagala dostupna
• kada se pregledava koža
• komu se javiti ako se pojavi promjena.

Njegovatelj ne bi trebao biti prisiljen samostalno izvoditi fizički nesigurne transfere. Medicinska sestra, fizioterapeut ili radni terapeut mogu pomoći odabrati tehniku i opremu.

Korisno je zapisivati

• vrijeme promjene položaja
• položaj u koji je osoba namještena
• je li ga dobro podnijela
• stanje kože
• jesu li pete rasterećene
• zbog čega je plan preskočen ili promijenjen.

Ako više članova obitelji sudjeluje u njezi, jednostavna evidencija može spriječiti propuste.

Kada zatražiti pomoć

Odmah potražite pomoć ako se tijekom premještanja pojave

• naglo otežano disanje
• gubitak svijesti ili izrazita slabost
• nekontrolirano krvarenje
• ispadanje cijevi, drena ili katetera
• nova izrazito jaka bol
• naglo hladna, blijeda ili plava ruka ili noga.

Istoga dana javite se liječniku ili medicinskoj sestri ako primijetite

• crvenilo ili promjenu boje koja ne nestaje nakon rasterećenja
• tamnoljubičastu promjenu ili krvni mjehur
• lokalnu toplinu ili hladnoću
• oteklinu ili tvrđe tkivo
• bol, pečenje ili osjetljivost
• površinsko oštećenje kože
• ozljedu ispod maske, cijevi, ortoze ili drugog uređaja.

Nemojte masirati crveno ili bolno područje. Rasteretite ga i zatražite stručnu procjenu.

Česta pitanja