Akutne rane · Traumatske rane
Kako sačuvati kožni režanj, spriječiti dodatnu traumu, odabrati atraumatsku oblogu i prepoznati kada akutna rana postaje teško cijeleća.
Oliver Jurić, dr. med.
Centar za rane · verzija za pacijente i obitelj
Što je važno znati
Razderotina kože akutna je rana nastala kada se krhka koža razdvoji zbog udarca, pada, trenja, povlačenja ili uklanjanja ljepljivog materijala.
Može izgledati kao:
Odignuti dio kože naziva se kožnim režnjem. On može i dalje biti živ i poslužiti kao prirodna zaštita otvorene površine. Zato ga ne treba rezati, čupati ni baciti bez stručne procjene.
Razderotina kože nije isto što i duboka razderna rana. Ako rana doseže mišić, tetivu, fasciju ili kost, riječ je o dubljoj ozljedi koja zahtijeva liječničku obradu.
Koža s godinama postaje tanja, suša i manje elastična. Slabije podnosi trenje i povlačenje, pa i manji udarac o rub kreveta, stolicu ili vrata može izazvati ranu.

Rizik dodatno povećavaju:
Lijekovi za sprječavanje zgrušavanja krvi mogu pojačati krvarenje. Nemojte ih samostalno prekidati; obavijestite zdravstvenog djelatnika koji lijek uzimate.
Na ranu stavite čistu neprianjajuću oblogu i nježno, neprekidno pritisnite. Ako je ozljeda na ruci ili nozi i nema drugoga razloga protiv toga, ekstremitet možete podignuti.
Nemojte svako malo podizati oblogu kako biste provjeravali je li krvarenje prestalo jer se ugrušak može ponovno odvojiti.
Ako krvarenje ne prestaje, natapa više obloga ili osoba postaje slaba, omaglična ili izrazito blijeda, potražite hitnu medicinsku pomoć.
Ranu nemojte ribati, strugati ni prati snažnim mlazom. Ako je onečišćena, potrebno ju je nježno isprati prikladnom tekućinom. Kožu oko rane posušite tapkanjem.
Nemojte koristiti alkohol, vodikov peroksid, kućna sredstva za dezinfekciju ni pripravak nejasnoga sastava.
Ako je dio kože odignut, nemojte ga rezati niti povlačiti pincetom.
Zdravstveni djelatnik može ga nježno očistiti i vratiti na prvotno mjesto. Što se kožni režanj ranije i nježnije vrati, veća je mogućnost da ostane vitalan i zaštiti ranu.

Međunarodni savjetodavni panel za razderotine kože (engl. International Skin Tear Advisory Panel, ISTAP) razlikuje tri tipa:
Tip se određuje tek nakon što je rana očišćena i kožni režanj nježno vraćen.

Veći broj ne znači nužno da je rana opasna po život. Klasifikacija prvenstveno opisuje koliko je kožnog režnja sačuvano.
Obloga treba:
Meke silikonske obloge često su prikladne za krhku kožu, ali konačan izbor ovisi o rani, iscjetku, krvarenju, mjestu i dostupnosti materijala.
Suha gaza izravno na otvorenoj rani može se zalijepiti i pri uklanjanju ponovno otvoriti ranu. Flaster ili jako ljepilo ne treba postavljati izravno na krhku okolnu kožu bez jasne potrebe.
Kožni režanj leži u određenom smjeru. Ako se obloga kasnije povuče protiv toga smjera, režanj se može ponovno odignuti.
Zato je korisno na vanjsku stranu obloge nacrtati strelicu koja pokazuje pravilan smjer uklanjanja. Oblogu treba skidati polako, uz pridržavanje kože.

Nekomplicirana razderotina trebala bi pokazivati jasan napredak i najčešće se zatvoriti unutar dva do tri tjedna.
Ako traje približno četiri tjedna, postaje teško cijeleća rana i treba ponovno provjeriti:
Razderotina na potkoljenici može sporije cijeliti zbog edema ili bolesti arterija i vena. Kompresivni zavoj ili čarapa ne uvode se bez procjene cirkulacije.
Kožu redovito njegujte prikladnim hidratantnim pripravkom, osobito na rukama i nogama. Preparat treba biti blag i bez jakih mirisa, a učestalost primjene prilagođena stanju kože i uputama proizvoda.
Korisno je:

Ne. Taj dio može biti vitalan i pomoći zatvaranju rane. Treba ga procijeniti i po mogućnosti nježno vratiti na ležište.
U pravilu je bolje zaštititi je neprianjajućom oblogom koja održava primjereno vlažno okruženje i sprječava novu traumu.
Ne rutinski. Antibiotik je potreban samo kada postoji klinička infekcija koja ga zahtijeva.
Ovisi o iscjetku, krvarenju, stanju okolne kože i vrsti obloge. Kada je rana stabilna i obloga čista, česte promjene mogu nepotrebno traumatizirati kožu.
Oticanje i poremećena arterijska ili venska cirkulacija mogu usporiti cijeljenje. Zato je ponekad potrebna dodatna vaskularna procjena.
Može, osobito ako se obloga uklanja u pogrešnom smjeru, ako je koža vrlo suha ili ako područje ponovno pretrpi udarac ili trenje.
Izvori
Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.
1. izvor: Nokaneng E, Heerschap C, Thayer D, et al. Best practice recommendations for the prevention and management of skin tears in aged skin. 2nd ed. Wounds International; 2025
Otvori izvor (vanjska poveznica)2. izvor: Van Tiggelen H, LeBlanc K, Campbell K, et al. ISTAP Classification System validity and reliability study. Br J Dermatol. 2020;183:146–154
DOI: 10.1111/bjd.18604
Otvori izvor (vanjska poveznica)3. izvor: Yang S, Liang X, She J, et al. Prevalence and incidence of skin tear in older adults. J Tissue Viability. 2024;33:1017–1024
DOI: 10.1016/j.jtv.2024.06.010
Otvori izvor (vanjska poveznica)4. izvor: LeBlanc K, Woo K. Silicone dressings for treatment of skin tears. Int Wound J. 2022;19:125–134
DOI: 10.1111/iwj.13604
Otvori izvor (vanjska poveznica)Jurić O. Razderotine kože u starijih osoba: klasifikacija i liječenje. Centar za rane. Objavljeno 05. 09. 2026. Ažurirano 06. 09. 2026. Dostupno na: https://www.centarzarane.com/clanci/razderotine-koze-u-starijih-osoba-klasifikacija-i-lijecenje
Sadržaj je edukativan i nije zamjena za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika. Pri korištenju navedite izvor i poveznicu na izvorni članak.