Napredne mjere zbrinjavanja rane
Hiperbarična oksigenoterapija i topikalni kisik — kada su adjuvantna terapija utemeljena na dokazima, a kada zamjena za etiološko liječenje
Oliver Jurić, dr. med.
Centar za rane · verzija za pacijente i obitelj
Što je važno znati
Stanice koriste kisik za proizvodnju energije i brojne procese potrebne za obnovu tkiva. Kisik sudjeluje i u stvaranju kolagena, rastu novih sitnih krvnih žila i obrani organizma od mikroorganizama. Zbog toga vrlo slabo prokrvljena tkiva često teško cijele.
Postoji ipak važna razlika između toga da je kisik potreban za cijeljenje i toga da vam treba posebna terapija kisikom.
Zato suvremene smjernice terapiju kisikom smatraju dodatkom, a ne zamjenom za osnovno liječenje.

Kod hiperbarične oksigenoterapije ulazite u posebnu komoru u kojoj dišete kisik pod povećanim tlakom. Na taj se način u krvi otapa više kisika i on se prenosi kroz cijelo tijelo. Liječenje obično zahtijeva više dolazaka u specijalizirani centar tijekom više tjedana.
Topikalna terapija kisikom potpuno je drugačija. Kisik se dovodi neposredno uz površinu rane pomoću malog uređaja ili posebnog sustava, a neke se vrste mogu koristiti kod kuće.
To ne znači da je jedna terapija slabija verzija druge. Riječ je o različitim načinima liječenja koji imaju različite dokaze.
Najviše se istraživao kod osoba sa šećernom bolešću i kroničnim ulkusom stopala. Rezultati istraživanja nisu potpuno jednaki. Jedno je kvalitetno istraživanje pokazalo da je nakon godinu dana zacijelilo više ulkusa u bolesnika koji su primali hiperbarični kisik nego u kontrolnoj skupini, dok druga kvalitetna istraživanja nisu pronašla značajnu korist.
Zato aktualne međunarodne smjernice ne preporučuju hiperbarični kisik svakome. IWGDF (engl. International Working Group on the Diabetic Foot, Međunarodna radna skupina za dijabetičko stopalo) navodi da ga treba razmotriti kod odabranih ishemijskih ili neuroishemijskih dijabetičkih ulkusa stopala koji ne cijele unatoč dobro provedenom standardnom liječenju. Preporuka je uvjetna jer dokazi još nisu dovoljno sigurni.

Ako postoji arterijsko suženje koje se može liječiti, procjena mogućnosti vraćanja protoka krvi ostaje vrlo važna.
Za topikalnu terapiju kisikom posljednjih je godina objavljeno više kvalitetnih istraživanja. Kod dijabetičkih ulkusa stopala nekoliko je randomiziranih istraživanja pokazalo veći broj zatvorenih rana ili brže cijeljenje kada je kisik dodan standardnom liječenju.
Najnovija analiza objavljena 2026. usporedila je tri randomizirana istraživanja koja su mjerila potpuno zatvaranje nakon 12 tjedana. Liječenje topikalnim kisikom bilo je povezano s većom vjerojatnošću zatvaranja ulkusa, ali je ukupan broj uključenih bolesnika još relativno malen.
Zaključak je zato obećavajući, ali ne znači da je dokazano kako svaki uređaj s kisikom pomaže svakoj kroničnoj rani.
Zato je važno da se prije dodatnih tehnologija napravi kvalitetna procjena razloga zbog kojega rana ne cijeli. Kod infekcije dijabetičkog stopala aktualna smjernica IWGDF/IDSA (engl. Infectious Diseases Society of America, Američko društvo za infektivne bolesti) posebno navodi da se hiperbarični i topikalni kisik ne trebaju koristiti samo s ciljem liječenja infekcije.
Dobar odgovor ne bi trebao biti samo da je kisik dobar za cijeljenje. Trebao bi objasniti zašto je određena terapija razumna za vašu vrstu rane i vašu kliničku situaciju.
Ne možemo ih tako izravno usporediti. Riječ je o različitim terapijama namijenjenima različitim situacijama, a nema dovoljno kvalitetnih izravnih usporednih istraživanja.
Više nije riječ samo o eksperimentalnoj ideji. Postoji više randomiziranih istraživanja, a IWGDF ga uvjetno preporučuje kao dodatak standardnoj skrbi kod određenih dijabetičkih ulkusa stopala. Dokazi ipak još nisu dovoljno jaki za rutinsku primjenu kod svih kroničnih rana.
Ne nužno. Ishod ovisi o uzroku rane, cirkulaciji, infekciji, pritisku, edemu, šećernoj bolesti i drugim čimbenicima.
Neki se uređaji mogu primjenjivati u kućnim uvjetima uz odgovarajući plan liječenja i redovite kontrole.
U odgovarajuće odabranih bolesnika uglavnom se smatra sigurnom, ali postoje komplikacije povezane s povišenim tlakom i kisikom, pa prije liječenja treba procijeniti je li osoba prikladna za postupak.
Ne treba ga koristiti na taj način. Kod ozbiljne infekcije potrebno je liječiti infekciju prema njezinoj težini, a kisik nije zamjena za potrebnu antibiotsku ili kiruršku terapiju.
Izvori
Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.
1. izvor: European Wound Management Association. Use of oxygen therapies in wound healing. 2017.
DOI: 10.12968/jowc.2017.26.Sup5.S1
2. izvor: International Working Group on the Diabetic Foot. Guidelines on interventions to enhance healing of foot ulcers in people with diabetes. 2023.
Otvori izvor (vanjska poveznica)3. izvor: Senneville É i sur. IWGDF/IDSA guideline on diabetes-related foot infections. Clin Infect Dis. 2023.
DOI: 10.1093/cid/ciad527
4. izvor: Theodorakopoulos G, Armstrong DG. Topical oxygen therapy for diabetic foot ulcers. Wound Repair Regen. 2026.
DOI: 10.1111/wrr.70170
Jurić O. Terapije kisikom u kroničnim ranama: dokazi i klinička primjena. Centar za rane. Objavljeno 29. 08. 2026. Ažurirano 09. 09. 2026. Dostupno na: https://www.centarzarane.com/clanci/terapije-kisikom-u-kronicnim-ranama-dokazi-i-klinicka-primjena
Sadržaj je edukativan i nije zamjena za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika. Pri korištenju navedite izvor i poveznicu na izvorni članak.