Kompetencije u skrbi za rane: EWMA okvir i hrvatski sustav

Za pacijente i obitelj

Što znači da medicinska sestra ima licenciju

U svakodnevnom govoru često kažemo da je medicinska sestra ili medicinski tehničar licenciran.

Hrvatski propisi koriste precizniji naziv „odobrenje za samostalan rad”. Medicinska sestra mora ispunjavati propisane uvjete, biti upisana u registar Hrvatske komore medicinskih sestara i imati važeće odobrenje za samostalan rad kako bi samostalno obavljala sestrinsku djelatnost u okviru svojih kompetencija.

Licencija ipak ne znači da osoba smije izvoditi svaki postupak koji postoji u medicini.

Kompetencije ovise o obrazovanju, dodatnom usavršavanju, vrsti radnog mjesta, posebnim propisima i drugim uvjetima. Zato dvije medicinske sestre s važećom licencijom mogu imati različita dodatna znanja i različito kliničko iskustvo.

Zašto postoje različite razine znanja o ranama

Nije svaka rana jednako složena.

Jednostavna kirurška rana nakon urednog zahvata i kronični ulkus stopala kod osobe sa šećernom bolešću, slabom cirkulacijom i infekcijom potpuno su različite kliničke situacije.

European Wound Management Association razvila je kurikulume kojima prikazuje kako se znanje o ranama može postupno povećavati od temeljne prema vrlo naprednoj razini.

Na osnovnoj razini zdravstveni djelatnik treba razumjeti kožu, cijeljenje, osnovnu procjenu, infekciju, bol, tlačne ozljede, probleme cirkulacije i dijabetičko stopalo.

Na višim razinama očekuje se složenija procjena, razumijevanje istraživanja, donošenje odluka u kompleksnim situacijama, napredna skrb, koordiniranje tima i procjena novih metoda liječenja.

Kako izgleda hrvatski put obrazovanja

U Hrvatskoj se kvalifikacija medicinska sestra opće njege ili medicinski tehničar opće njege i u školskoj godini 2026./2027. stječe kroz petogodišnji srednjoškolski program.

Nakon toga moguće je nastaviti obrazovanje na prijediplomskom, a zatim i diplomskom studiju sestrinstva. Postoje i različiti oblici dodatnog i cjeloživotnog obrazovanja.

Primjerice, na Sveučilištu u Splitu postoji izborni predmet „Njega stome i kronične rane” od 45 sati i 2 ECTS (engl. European Credit Transfer and Accumulation System, Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova). Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci provodi znatno opsežniji program cjeloživotnog obrazovanja iz enterostomalne terapije od 30 ECTS, koji uključuje i njegu kroničnih i kirurških rana.

To pokazuje da u Hrvatskoj edukacija o ranama postoji, ali njezin opseg nije jednak u svim obrazovnim ustanovama i programima. Zato iz jedne brojke nije moguće zaključiti koliko je „hrvatska medicinska sestra” ukupno učila o ranama.

Što medicinska sestra može raditi kod kronične rane

Medicinska sestra ima vrlo važnu ulogu u procjeni, praćenju, lokalnoj njezi, prevenciji komplikacija, edukaciji pacijenta, dokumentiranju i provođenju propisane ili odgovarajuće sestrinske skrbi.

Kod nekih postupaka ovlasti ovise o dodatnoj edukaciji.

Zanimljiv je primjer debridmana, odnosno uklanjanja neželjenog i odumrlog tkiva iz rane. Hrvatski Plan zdravstvenih mjera 2023.–2026. za zdravstvenu njegu u kući navodi određeni debridman kroničnih rana i dijabetičkog stopala koji provodi prvostupnik sestrinstva s dodatnom edukacijom.

To ipak ne znači da svaka medicinska sestra smije provoditi svaki oblik debridmana. Neke su metode jednostavnije, dok druge mogu uključivati oštre instrumente ili kirurške postupke i zahtijevaju drukčiju razinu osposobljenosti i profesionalne ovlasti.

Zato je bolje pitati „za koju je metodu osoba osposobljena i ovlaštena?” nego samo „smiju li medicinske sestre raditi debridman?”.

Odgovor na to pitanje smijete zapisati, kao i dogovoreni rok u kojem će se procijeniti napreduje li rana. Zapisan dogovor pomaže i vama i timu, posebno kada se skrb nastavlja u drugoj ustanovi ili kod druge osobe.

Zašto je u drugim državama ponekad drukčije

Svaka država uređuje profesionalne ovlasti na svoj način.

U Ujedinjenom Kraljevstvu određene medicinske sestre mogu nakon dodatnog, službeno odobrenog obrazovanja steći ovlast za samostalno propisivanje lijekova unutar područja svoje kompetencije. To pravo nema svaka medicinska sestra.

U Walesu postoje i specijalističke službe za teško cijeleće rane koje vode medicinske sestre sa specijalističkim znanjima, uz suradnju s liječnicima i drugim zdravstvenim stručnjacima.

U nekim takvim službama specijalizirane medicinske sestre procjenjuju cirkulaciju noge i prikladnost pacijenta za kompresijsku terapiju te sudjeluju u njezinu započinjanju i praćenju.

Hrvatski sustav nije isti i nije potrebno da bude njegova kopija. Takvi primjeri ponajprije pokazuju da se napredna sestrinska uloga može jasno urediti ako su definirani obrazovanje, kompetencije, odgovornost i suradnja s drugim članovima zdravstvenoga tima.

Što je najvažnije za osobu koja ima kroničnu ranu

Za pacijenta nije najvažnije ima li osoba koja previja ranu određeni međunarodni naziv. Važnije je postoji li jasna dijagnoza i razumije li tim zašto rana ne cijeli.

• Kod ulkusa na nozi treba znati je li procijenjena arterijska i venska cirkulacija.
• Kod dijabetičkog stopala treba procijeniti pritisak na stopalo, cirkulaciju, infekciju i druge čimbenike.
• Kod sumnje na ozbiljnu infekciju ili ishemiju mora postojati jasan put prema liječniku i odgovarajućem specijalistu.
• Kod složenog bolesnika više stručnjaka može imati različite, ali jednako važne uloge.

Kvalitetna skrb zato nije situacija u kojoj jedna osoba pokušava raditi sve. Kvalitetna skrb je ona u kojoj svaki član tima zna što smije i može učiniti, što treba pratiti i kada mora uključiti drugoga stručnjaka.

Česta pitanja