Pjenaste obloge za rane: kada su pravi izbor

Za pacijente i obitelj

Što je važno znati

• Pjena nije najbolja obloga za svaku ranu.
• Najviše koristi ima kada rana stvara dovoljno iscjetka da ga treba upiti i zadržati.
• Ako tekućina probija rubove ili koža oko rane omekšava, obloga više ne upravlja iscjetkom dovoljno dobro.
• Ako je pjena pri uklanjanju potpuno suha i lijepi se, rana možda treba manje upijajuću zaštitu.
• Obloga ne može zamijeniti kompresiju, rasterećenje, liječenje infekcije ili poboljšanje arterijske cirkulacije.

Kako pjenasta obloga djeluje

Pjena ima poroznu unutrašnjost koja prima tekućinu iz rane. Ovisno o izvedbi, može imati vanjski zaštitni sloj i ljepljivi rub. Neke su vrlo tanke, a druge deblje i namijenjene većoj količini iscjetka.

Cilj nije potpuno osušiti ranu. Rana koja može cijeliti obično treba kontrolirano vlažno okruženje, ali koža oko nje ne smije ostati stalno mokra.

Ako pjena dobro odgovara rani, iscjedak ostaje unutar obloge, rubovi kože nisu razmekšani i obloga se može promijeniti bez velike boli. Ako se tekućina vraća prema koži ili redovito curi kroz rubove, potrebno je ponovno procijeniti sustav.

Pjena ne liječi uzrok rane. Ona pomaže da rana i koža oko nje budu u boljim uvjetima dok se liječi ono što je ranu uzrokovalo — na primjer venski zastoj, pritisak ili nedovoljna prokrvljenost.

Kada je pjena prikladna

Pjene su često korisne kod rana s malom do umjerenom ili umjereno obilnom količinom iscjetka. Točan raspon ovisi o konstrukciji same obloge.

Kod gotovo suhe rane vrlo upijajuća pjena može biti nepotrebna. Ako se zalijepi za ležište ili uklanjanje boli, zdravstveni djelatnik može odabrati drugi kontaktni materijal ili jednostavniju zaštitu.

Kod izrazito obilnoga iscjetka pjena se može zasititi prebrzo. Tada nije dovoljno samo staviti deblju oblogu. Potrebno je provjeriti zašto rana stvara toliko tekućine i treba li obloga veće retencije.

Zašto je važna koža oko rane

Tekućina iz rane može razmekšati zdravu kožu. Ona tada postaje blijeda, mekana, osjetljiva i sklonija oštećenju. To se naziva maceracija.

Pjenasta obloga treba zadržati tekućinu podalje od rubova rane. Ako se koža ipak stalno moči, zdravstveni djelatnik će provjeriti je li obloga premala, predugo ostavljena ili nema dovoljno kapaciteta.

Ako se crvenilo i oštećenje javljaju točno u obliku ljepljivoga ruba, problem može biti način fiksacije, a ne sama rana. Tada se može razmotriti drugi rub ili pjena bez integriranoga ljepila.

Zašto su veličina i postavljanje važni

Obloga treba biti dovoljno velika da upijajući dio prelazi rub rane sa svih strana. Ako je premala, tekućina izlazi sa strane i moči zdravu kožu.

Obloga treba ležati ravno. Nabor stvara mali kanal kroz koji iscjedak izlazi i mjesto na kojem koža trpi pritisak.

Obloge se ne režu samovoljno. Neke se smiju prilagoditi, a neke se rezanjem oštećuju. To odlučuje zdravstveni djelatnik prema uputi za taj materijal.

Obloge za petu i sjedalno područje

Na peti i na sjedalnom području kost je vrlo blizu kože, pa se pritisak koncentrira na malu površinu. Zato postoje obloge posebnoga oblika koje bolje prate tu površinu.

Takva obloga pomaže, ali ne zamjenjuje promjenu položaja, prikladan madrac ili jastuk i rasterećenje pete. Kožu ispod obloge treba redovito pregledavati.

Pjena s ljepljivim rubom i bez njega

Pjena s rubom jednostavnija je za postavljanje jer ne treba dodatnu traku ili zavoj. To može biti praktično na ravnoj površini i kada koža dobro podnosi ljepilo.

Pjena bez ruba može biti korisna kada je koža vrlo krhka ili kada se obloga ionako učvršćuje kompresijskim zavojem. Tada zdravstveni djelatnik zasebno bira način fiksacije.

Nijedna mogućnost nije automatski bolja. Važno je da obloga ostane na mjestu i da njezino uklanjanje ne oštećuje kožu.

Kada pjenastu oblogu treba promijeniti

Oblogu treba promijeniti ako iscjedak dođe do rubova, počne curiti, koža se macerira ili se pjena pomakne i više ne pokriva ranu kako treba.

Promjena je potrebna i ako se pojavi nova bol, krvarenje pri uklanjanju ili ako se pjena stalno lijepi za ranu.

Ako je rana postala gotovo suha i približava se zatvaranju, možda više nije potrebna ista razina apsorpcije. Tada se često prelazi na jednostavniju atraumatsku zaštitu.

Ne postoji isti broj dana za sve pjene. Konkretna obloga može imati deklarirano maksimalno vrijeme nošenja, ali liječnik ili medicinska sestra određuju stvarni interval prema rani.

Zašto pjena sama ne liječi kroničnu ranu

Ako imate venski ulkus, često je ključna sigurna kompresija. Kod dijabetičkog ulkusa stopala potrebno je rasterećenje. Kod arterijske rane presudna je procjena cirkulacije. Ako postoji duboka infekcija, pjena je samo jedan dio lokalne skrbi.

Zato promjena pjene nije pravi odgovor ako rana mjesecima ne napreduje. Potrebno je ponovno provjeriti uzrok i cijeli plan liječenja.

Dobra obloga čini previjanje jednostavnijim i sigurnijim. Ne bi trebala prikrivati činjenicu da temeljni problem nije riješen.

Česta pitanja

Kada se javiti zdravstvenom djelatniku

• Iscjedak probija oblogu prije planirane promjene ili obloga stalno curi.
• Koža oko rane postaje bijela, razmekšana, crvena ili bolna.
• Rana postaje bolnija, veća ili neugodno miriše.
• Obloga se ne drži na mjestu ili njezino uklanjanje jako boli.
• Nakon nekoliko tjedana redovite skrbi nema vidljivoga napretka.

Promjena obloge nije rješenje za svaki od tih znakova. Oni najčešće znače da treba ponovno procijeniti ranu i njezin uzrok.