Pjenaste obloge za rane: kada su pravi izbor
Kako procijeniti eksudat, retenciju, rubove rane i način fiksacije te prepoznati kada pjena više nije odgovarajući materijal.
- Autor
- Objavljeno
- Procjena čitanja
- Približno 14 min
- Zadnja izmjena
- Sljedeća revizija

Pjenaste obloge prvenstveno upravljaju eksudatom. Njihov izbor ovisi o količini tekućine, retenciji, koži, fiksaciji i drugim terapijama.
Stručni prikaz
Ključne točke
- Pjena je obloga za upravljanje eksudatom; sama po sebi ne liječi uzrok rane i ne ubrzava cijeljenje kao klasa materijala.
- Odluka se donosi prema količini i ponašanju eksudata, stanju okolne kože, anatomskom položaju i načinu fiksacije.
- Kapacitet bez retencije klinički je bezvrijedan: tekućina koja se pod opterećenjem vraća prema rubu macerira okolnu kožu.
- Apsorpcijska zona mora prelaziti rub rane u svim smjerovima; nabori i premala obloga stvaraju put curenja i lokalni pritisak.
- Na peti i sakrumu prednost imaju anatomski oblikovane izvedbe, ali one ne zamjenjuju promjenu položaja i rasterećenje.
- Ako se nakon četiri tjedna pravilne lokalne skrbi površina rane ne smanjuje, ponovno se procjenjuje uzrok, a ne samo obloga.
Klinički problem prvo: kada pjena više ne upravlja vlagom
Najčešća pogreška nije izbor „pogrešne marke” pjene, nego korištenje pjene u rani čije se potrebe više ne podudaraju s njezinom funkcijom. Premalo eksudirajuća rana može se pod upijajućom pjenom nepotrebno isušiti, dok jako eksudirajuća rana može zasititi pjenastu jezgru prije planirane promjene. U oba slučaja problem je odnos između količine tekućine i stvarnoga kapaciteta sustava.
Pjenaste obloge u pravilu imaju poroznu poliuretansku jezgru koja prima tekućinu, a mnoge imaju i vanjski semipermeabilni sloj koji ograničava prolaz tekućine izvana uz omogućavanje određenoga gubitka vodene pare. Konstrukcija se među materijalima znatno razlikuje: pjene mogu biti tanje ili deblje, s rubom ili bez njega, s kontaktnim slojem ili bez njega, različite rastezljivosti i različite sposobnosti zadržavanja tekućine.
IWGDF (engl. International Working Group on the Diabetic Foot, Međunarodna radna skupina za dijabetičko stopalo) 2023., u slobodnom prijevodu: „obloge koje upijaju eksudat i održavaju vlažan okoliš cijeljenja rane”.
Ta se preporuka odnosi na osnovnu lokalnu skrb ulkusa stopala povezanoga sa šećernom bolešću, ali dobro opisuje funkcionalni cilj pjenaste obloge: kontrolirati eksudat bez isušivanja ležišta. Ne znači da je pjena nužno najbolji materijal za svaki dijabetički ulkus.
Prvi kriterij odluke je ponašanje eksudata između dvije promjene. Ako pjena ostaje gotovo suha, čvrsto prianja ili je promjena bolna, možda rana više ne treba takvu razinu apsorpcije. Ako eksudat probija rubove, moči kompresijski sustav, odjeću ili posteljinu, pjena više ne osigurava dovoljan kapacitet, retenciju ili interval nošenja.
Građa pjenaste obloge i put eksudata

Pjenasta obloga u pravilu ima tri funkcionalna sloja. Vanjski film ograničava prolaz tekućine izvana i najčešće propušta vodenu paru, poliuretanska jezgra prima i zadržava eksudat, a kontaktni sloj određuje kako se obloga ponaša prema ležištu rane i novom epitelu. Klinički se razlike među materijalima gotovo uvijek svode na tri svojstva: kapacitet, retenciju i kontaktna svojstva.
Kapacitet opisuje koliko tekućine obloga uopće može primiti. Retencija opisuje koliko je te tekućine zadrži kada se bolesnik kreće ili kada je obloga pod kompresijom. Kontaktna svojstva određuju prianja li obloga uz granulacije i koliko boli njezino uklanjanje. Obloga s velikim kapacitetom, a slabom retencijom klinički se ponaša lošije od obloge sa skromnijim kapacitetom koja tekućinu pouzdano zadržava.

Izvedbe se razlikuju načinom fiksacije i oblikom. Pjena bez ruba fiksira se zasebno i ostavlja slobodu izbora nježnijega načina učvršćenja kod krhke kože. Pjena s ljepljivim rubom pojednostavnjuje primjenu, ali rub mora držati bez podizanja epidermisa. Izvedbe s mekanim kontaktnim slojem usmjerene su na atraumatsko uklanjanje, a anatomski oblikovane pjene prate zakrivljene površine i smanjuju nabore i mrtvi prostor.

Klinički cilj nije samo „upiti” tekućinu, nego je zadržati izvan kontakta s okolnom kožom; porozna jezgra pjene usmjerava eksudat od ležišta rane prema unutrašnjosti obloge.
Koliko eksudata je „dovoljno” za pjenastu oblogu
Ne postoji jedna količina eksudata pri kojoj se automatski bira pjena. Klinički se procjenjuju količina, brzina nastajanja, viskoznost, bočno širenje, proboj i stanje okolne kože. Pjena je često praktična kod malog do umjerenog, a mnoge izvedbe i kod umjereno obilnog eksudata. Kod izrazito obilnoga eksudata može postati nepraktična ako se brzo zasićuje; tada se razmatra sustav veće retencije, što će detaljno biti obrađeno u članku o superapsorbirajućim oblogama.

| Nalaz | Je li pjena logičan izbor? | Što pratiti |
|---|---|---|
| Gotovo suha rana | Često nije prvi izbor | Prianjanje, isušivanje, bol pri uklanjanju |
| Malo eksudata | Može biti prikladna ako je dovoljno tanka i atraumatska | Održava li se vlažnost bez isušivanja |
| Umjeren eksudat | Tipična funkcionalna indikacija | Zasićenje, retencija, rubovi kože |
| Umjereno obilni eksudat | Može biti prikladna ovisno o konstrukciji | Proboj, težina obloge, retencija pod pritiskom |
| Izrazito obilni eksudat | Često je potreban sustav većega kapaciteta/retencije | Učestalost promjene, curenje, maceracija |
| Naglo povećan eksudat | Ne rješavati samo debljom pjenom | Infekcija, edem, venska hipertenzija, fistula, povećanje rane |
Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.
Eksudat se mora tumačiti u kontekstu uzroka. Kod venskoga ulkusa povećana količina može biti posljedica nedovoljno kontroliranoga edema; kod infekcije se može promijeniti zajedno s boli, mirisom i izgledom granulacija. Pjena nije etiološka terapija ni u jednom od tih slučajeva.
Praktična granica je ponašanje kože. Ako je okolna koža stabilna, a obloga ostaje funkcionalna do planirane promjene, kapacitet je vjerojatno primjeren. Ako se razvija maceracija, ne treba samo povećati površinu pjene, nego provjeriti retenciju, veličinu obloge, interval promjene i uzrok eksudacije.
Apsorpcija nije isto što i retencija
Laboratorijska apsorpcijska sposobnost ne opisuje potpuno ponašanje obloge na bolesniku. Nakon što pjena primi tekućinu, ona mora tu tekućinu zadržati tijekom hodanja, promjene položaja, kompresije ili pritiska obuće. Dio materijala može pod opterećenjem vratiti dio tekućine prema površini. Zbog toga dvije pjene slične deklarirane apsorpcije mogu u stvarnoj uporabi različito štititi okolnu kožu.
Retencija je osobito važna kada se pjena koristi pod kompresijskim zavojem. Debljina i bubrenje obloge mogu utjecati na geometriju kompresijskoga sustava, a tekućina se ne smije istiskivati prema rubovima. Detaljna pravila za izbor obloge pod kompresijom pripadaju zasebnom članku serije.
Kod plantarnih i drugih opterećenih područja pjena ne smije biti zamjena za rasterećenje. Dodatna mekoća može bolesniku subjektivno djelovati zaštitno, ali ne uklanja patološki plantarni tlak niti smične sile. Pjena se u takvoj rani bira radi lokalne skrbi, dok se biomehanički uzrok liječi odgovarajućim rasterećenjem.

Praktična provjera retencije je jednostavna. Nakon uklanjanja obloge procjenjuje se je li tekućina ostala u jezgri ili je vidljiv povrat prema kontaktnoj strani i rubu, je li okolna koža blijeda i razmekšana te je li se obloga pod kompresijskim zavojem spljoštila i pomaknula. Ako se maceracija ponavlja unatoč urednom intervalu promjene, odluku mijenja retencija, a ne dodatna debljina.
| Svojstvo | Kliničko pitanje | Posljedica lošega izbora |
|---|---|---|
| Retencija | Ostaje li tekućina u oblozi pod opterećenjem? | Povrat eksudata i maceracija |
| Debljina | Utječe li obloga na obuću, kompresiju ili anatomiju? | Lokalni tlak, klizanje sustava |
| Prilagodljivost | Prati li obloga konturu rane bez nabora? | Mrtvi prostor, pomicanje, curenje |
| Rubovi | Zadržava li tekućinu unutar apsorpcijske zone? | Bočno curenje |
| Kontaktni sloj | Prianja li za granulacije ili novi epitel? | Bol i trauma pri promjeni |
| Vanjski film | Štiti li od vanjske vlage uz prihvatljivo isparavanje? | Pretjerana okluzija ili gubitak vlage |
Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.
Veličina, postavljanje i najčešće pogreške u primjeni

Većina problema s pjenastim oblogama u praksi nije problem materijala nego primjene. Apsorpcijska jezgra mora prelaziti rub rane u svim smjerovima; ako je obloga premala, eksudat izlazi bočno, koža se macerira, a obloga se odljepljuje prije planiranoga intervala. Nabor pri postavljanju stvara kanal kroz koji tekućina bježi i točku lokalnoga pritiska, osobito na zakrivljenim područjima.
Rezanje obloge dopušteno je samo kada uputa za konkretni materijal to izričito predviđa. Rezanjem se mogu otvoriti jezgra i vanjski film, izgubiti zaštita ruba i osloboditi čestice materijala u ležište rane. Kod šupljina i potkopanih rubova pjenasta se obloga u pravilu koristi kao sekundarna, uz primarni materijal namijenjen punjenju, a nikada se ne gura u šupljinu bez uputom predviđene izvedbe.
Kontrolna lista pri svakoj promjeni obloge
- Prelazi li apsorpcijska zona rub rane u svim smjerovima?
- Leži li obloga ravno, bez nabora i podignutih rubova?
- Je li okolna koža suha, bez maceracije, crvenila u obliku ruba i ljuštenja?
- Je li tekućina ostala u oblozi ili je vidljiv povrat prema kontaktnoj strani?
- Odgovara li interval promjene stvarnoj količini eksudata, a ne navici odjela?
- Je li zabilježena veličina rane, količina eksudata i stanje ruba za sljedeću usporedbu?
Oblikovane pjene na peti i sakrumu

Na peti i sakrumu koža leži nad izraženom koštanom izbočinom uz tanak sloj mekoga tkiva, pa se pritisak i smične sile koncentriraju na malu površinu. Anatomski oblikovane pjene prate zakrivljenost, smanjuju trenje i raspoređuju opterećenje te se u preventivnom kontekstu koriste uz ostale mjere. Ravna obloga prilagođena naborima na tim mjestima donosi suprotan učinak.
Granica je jasna: oblog je dopuna, a ne zamjena. Promjena položaja, izbor podloge, rasterećenje pete i procjena kože pri svakoj promjeni obloge ostaju nosive mjere. Ako se obloga koristi preventivno, koža ispod nje mora se redovito pregledavati, jer prekrivena izbočina nije procijenjena izbočina.
Pjena s rubom ili bez ruba: odluka počinje kožom
Pjena s integriranim ljepljivim rubom može pojednostaviti fiksaciju i smanjiti broj dodatnih materijala. Pjena bez ruba omogućuje odvojeni izbor načina fiksacije i često je korisna kada je okolna koža krhka, kada se obloga nalazi pod kompresijom ili kada želimo izbjeći ponavljano lijepljenje istoga područja.
Granica nije estetska nego funkcionalna. Ako rub pouzdano drži oblogu, ne podiže kožu i dopušta atraumatsko uklanjanje, integrirana fiksacija može biti praktična. Ako se rub urezuje, odljepljuje zbog vlage, povlači epidermis ili se mora mijenjati češće nego što je potrebno zbog ležišta, način fiksacije treba promijeniti.
Meki silikonski rubovi često se koriste radi smanjenja traume pri uklanjanju, ali detaljna svojstva silikona pripadaju kasnijem članku o silikonskim oblogama. Ovdje je važna samo odluka: koliko prianjanja treba da sustav ostane stabilan bez ozljeđivanja kože.
| Pitanje | Pjena s rubom | Pjena bez ruba |
|---|---|---|
| Fiksacija | Integrirana | Potrebna zasebna fiksacija |
| Krhka okolna koža | Ovisi o vrsti adheziva i učestalosti promjene | Omogućuje izbor nježnijeg načina fiksacije |
| Primjena pod kompresijom | Može biti prikladna, ali rub nije uvijek potreban | Često praktična jer kompresija osigurava fiksaciju |
| Nepravilan anatomski položaj | Rub može pomoći stabilnosti | Može se lakše prilagoditi i fiksirati zasebno |
| Česte promjene | Veći rizik ponavljane adhezivne traume | Moguće smanjiti kontakt ljepila s kožom |
| Curjenje ispod ruba | Može odlijepiti oblogu | Ovisi o sekundarnoj fiksaciji i kapacitetu pjene |
Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.
Ako se koža ošteti točno u obliku adhezivnoga ruba, problem nije nužno „alergija na pjenu”. Treba razlikovati mehaničku ozljedu, iritativni dermatitis i pravi alergijski kontaktni dermatitis. To će biti zasebna tema serije.
Što dokazi stvarno govore o cijeljenju
Pjene su vrlo česte u kliničkoj praksi, ali učestalost uporabe ne znači da dokazano brže zatvaraju sve rane. Cochraneov pregled venskih ulkusa iz 2013. uključio je 12 randomiziranih istraživanja s 1023 sudionika i nije pokazao jasnu prednost pjena u cijeljenju u odnosu na hidrokoloide, parafinsku gazu i nekoliko drugih skupina.
Cochrane, u slobodnom prijevodu: „Baza dokaza za usmjeravanje izbora obloge ipak je oskudna.”
Za ozljede uzrokovane pritiskom Cochraneov pregled iz 2017. uključio je devet istraživanja s 483 sudionika. Sigurnost dokaza bila je niska do vrlo niska, pa nije bilo moguće pouzdano zaključiti da pjene daju bolje cijeljenje, vrijeme do cijeljenja ili ekonomsku korist od drugih obloga.
Razina dokazaCCochrane preglediza venske i dekubitalne ulkuse nema pouzdanoga dokaza da pjenasta obloga kao klasa univerzalno ubrzava potpuno cijeljenje u odnosu na druge prikladne obloge. Funkcionalna korist pjene odnosi se prvenstveno na upravljanje eksudatom, zaštitu i praktičnost.
Noviji radovi ispituju upravljanje tekućinom, prilagodljivost i smanjenje učestalosti promjena, ali dio tih istraživanja ima snažne industrijske veze ili se odnosi na vrlo specifične konstrukcije pjene. Takve podatke nije ispravno pretvarati u tvrdnju da jedna konstrukcija predstavlja standard za cijelu klasu.
Klinička vrijednost zato se mjeri stvarnim ishodom: je li koža suha i očuvana, je li curenje pod kontrolom, smanjuje li se bol pri previjanju, može li se održati razuman interval promjene i napreduje li rana uz pravilno etiološko liječenje.
Praćenje kroz četiri tjedna

Učinak lokalne skrbi procjenjuje se kroz nekoliko tjedana, a ne pri svakoj promjeni obloge. Prati se površina rane, količina i svojstva eksudata, stanje ruba i okolne kože te bol pri previjanju. Zabilježena mjerenja omogućuju usporedbu; dojam bez zapisa u pravilu precjenjuje napredak.
Smanjenje površine rane uz očuvanu okolnu kožu opravdava nastavak plana. Rast eksudata uz maceraciju upućuje na provjeru retencije, veličine i intervala promjene. Izostanak promjene nakon četiri tjedna pravilne lokalne skrbi znak je da uzrok nije dovoljno liječen: kompresija, rasterećenje, prokrvljenost, infekcija ili prehrana traže ponovnu procjenu prije nego što se mijenja marka obloge.
Kada pjenastu oblogu promijeniti ili prekinuti
Pjenu treba promijeniti prije nego što prestane obavljati svoju funkciju. Maksimalno vrijeme koje proizvođač dopušta za konkretni materijal nije isto što i preporučeni interval za svaku ranu.
| Nalaz | Odluka |
|---|---|
| Pjena je funkcionalna, nema proboja ni maceracije | Nastaviti do planirane kliničke procjene prema uputi za materijal |
| Eksudat se približava rubovima apsorpcijske zone | Skratiti interval ili povećati potreban kapacitet |
| Proboj ili curenje prije planirane promjene | Promijeniti sustav i procijeniti uzrok povećane eksudacije |
| Nova maceracija | Preispitati retenciju, veličinu, fiksaciju i interval |
| Pjena ostaje gotovo suha i prianja | Razmotriti manje upijajuću ili atraumatskiju strategiju |
| Nova bol ili krvarenje pri uklanjanju | Preispitati kontaktni sloj i način fiksacije |
| Rana je postala izrazito obilno eksudirajuća | Razmotriti klasu veće retencije i etiološki uzrok |
| Rana se približava epitelizaciji uz minimalan eksudat | Prijeći na jednostavniju zaštitu ako je potrebna |
| Pjena otežava kompresiju ili rasterećenje | Promijeniti lokalni sustav tako da ne kompromitira etiološku terapiju |
Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.
Česta pitanja
Jesu li pjenaste obloge prikladne za svaku kroničnu ranu?
Ne. Najviše smisla imaju kada količina eksudata i stanje ležišta odgovaraju njihovoj apsorpciji, retenciji i kontaktnim svojstvima.
Je li deblja pjena uvijek upojnija?
Ne nužno. Fluid-handling ovisi o strukturi jezgre, retenciji, vanjskom sloju i ponašanju pod pritiskom, ne samo o debljini.
Može li pjena ostati više dana?
Može samo ako konkretni materijal to dopušta i ako rana, eksudat i koža ostaju stabilni. Kliničko stanje ima prednost pred maksimalnim deklariranim vremenom.
Je li silikonska pjena isto što i silikonski kontaktni sloj?
Ne. Pjena primarno upravlja eksudatom, dok mrežasti kontaktni sloj primarno štiti tkivo. Silikon može biti dio kontaktnoga sloja pjene, ali funkcije nisu iste.
Kada prijeći na superapsorbirajuću oblogu?
Kada pjena unatoč pravilnoj veličini i intervalima ne zadržava količinu eksudata bez proboja i maceracije. Detaljno u članku o superapsorbentima.
Smije li se pjenasta obloga rezati po mjeri rane?
Samo kada uputa za taj konkretni materijal to izričito predviđa. Rezanjem se mogu otvoriti jezgra i vanjski film te izgubiti zaštita ruba.
Može li se pjena staviti u šupljinu ili potkopani rub?
Ravna pjenasta obloga nije namijenjena punjenju šupljine. Za šupljine se koristi primarni materijal predviđen za punjenje, a pjena tada služi kao sekundarna obloga.
Znači li deblja pjena uvijek dulje razdoblje između promjena?
Ne. Razdoblje određuje retencija, količina eksudata i stanje okolne kože. Deblja obloga sa slabom retencijom i dalje vraća tekućinu prema rubu.
Može li se pjena kombinirati s drugim oblogama?
Može, kao sekundarna obloga uz primarni materijal, uz uvjet da su obje obloge predviđene za takvu primjenu i da ukupni sustav ne stvara nabore ni pritisak.
Izvori
Literatura
Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.
1. izvor: O'Meara S, Martyn-St James M. Foam dressings for venous leg ulcers. Cochrane Database Syst Rev. 2013;(5):CD009907.
DOI: 10.1002/14651858.CD009907.pub2
Otvori izvor (vanjska poveznica)2. izvor: Fulbrook P, Miles SJ, Williams DM. Healing rate of hospital-acquired skin tears using adhesive silicone foam versus meshed silicone interface dressings: a prospective, randomized, non-inferiority pilot study. Int J Nurs Pract. 2024;30(3):e13229.
DOI: 10.1111/ijn.13229
Otvori izvor (vanjska poveznica)3. izvor: Liang W, Ni N, Huang Y, Lin C. An Advanced Review: Polyurethane-Related Dressings for Skin Wound Repair. Polymers (Basel). 2023;15(21):4301.
DOI: 10.3390/polym15214301
Otvori izvor (vanjska poveznica)4. izvor: Chen P, Campillo Vilorio N, Dhatariya K, et al. Guidelines on interventions to enhance healing of foot ulcers in people with diabetes (IWGDF 2023 update). Diabetes Metab Res Rev. 2024;40(3):e3644.
DOI: 10.1002/dmrr.3644
Otvori izvor (vanjska poveznica)5. izvor: Walker RM, Gillespie BM, Thalib L, Higgins NS, Whitty JA. Foam dressings for treating pressure ulcers. Cochrane Database Syst Rev. 2017;10(10):CD011332.
DOI: 10.1002/14651858.CD011332.pub2
Otvori izvor (vanjska poveznica)
Pojmovi iz ovog članka
- Pjenasta obloga
Pjenasta obloga višeslojna je ili jednoslojna obloga, najčešće od poliuretana, namijenjena prihvatu i zadržavanju umjerenog do većeg eksudata te mehaničkoj zaštiti rane. Proizvodi se razlikuju po upijanju, prianjanju, rubu i ponašanju pod kompresijom.
Pročitaj više - Granulacijsko tkivo
Novostvoreno, prokrvljeno vezivno tkivo koje tijekom proliferacijske faze ispunjava dno rane. Građeno je od novih kapilara, fibroblasta, upalnih stanica i izvanstaničnoga matriksa te podupire kontrakciju i epitelizaciju.
Pročitaj više - Venska hipertenzija
Trajno ili pri hodu nedovoljno snižen tlak u venama noge zbog refluksa, opstrukcije ili neučinkovite mišićne pumpe, koji oštećuje mikrocirkulaciju i tkivo.
Pročitaj više - Etiološko liječenje rane
Etiološko liječenje rane usmjereno je na osnovni uzrok nastanka i perzistencije rane, a ne samo na lokalne značajke njezina ležišta.
Pročitaj više - Rub rane
Rub rane prijelaz je između ležišta rane i kože oko nje. Njegov oblik i stanje — prianjanje, epitelizacija, zadebljanje, maceracija, uvijenost ili podminiranje — daju informacije o napredovanju i preprekama cijeljenju, ali nisu sami etiološka dijagnoza.
Pročitaj više - Ležište rane
Ležište rane područje je unutar njezinih rubova u kojem se procjenjuju vrsta i vitalnost tkiva, eksudat, dubina te znakovi upale ili infekcije. Razlikuje se od ruba rane i kože oko rane.
Pročitaj više - Promjena položaja
Planirano premještanje tijela radi rasterećenja opterećenih mjesta i preraspodjele pritiska. Ritam, položaj i način izvođenja individualiziraju se prema stanju osobe, kože, udobnosti i potpornoj površini.
Pročitaj više - Kontaktni dermatitis
Kontaktni dermatitis upalna je reakcija kože nakon izravnoga doticaja s nadražujućom ili alergijskom tvari. Može biti iritativni ili alergijski te često zahvaća kožu oko rane izloženu oblogama i lokalnim pripravcima.
Pročitaj više - Proceduralna bol pri zbrinjavanju rane
Bol vezana uz sam postupak, najčešće uz odstranjivanje obloge, čišćenje i debridman, koja se razlikuje od trajne pozadinske boli rane.
Pročitaj više - Sekundarna obloga
Sekundarna obloga postavlja se preko primarne obloge radi dodatne apsorpcije, zaštite, fiksacije ili stvaranja cjelovitog sustava za upravljanje eksudatom.
Pročitaj više
Ključne teme članka
- pjenaste obloge za rane
- poliuretanska pjena za ranu
- pjena za eksudat
- upijajuća obloga
- pjena s rubom
- pjena bez ruba
Dio teme: Obloge za rane
Obloge za rane: izbor prema eksudatu, tkivu i dubini
Ostali članci u temi
- Kontaktni slojevi za rane: zaštita bez prianjanja
- Alginatne obloge za rane: kada ih koristiti
- Gelirajuća vlakna za rane: upravljanje eksudatom
- Superapsorbirajuće obloge: kontrola obilnog eksudata
- Hidrokoloidne obloge: kada su pravi izbor
- Hidrogelne obloge: kada rani treba dodati vlagu
- Silikonske obloge za rane: atraumatska zaštita kože
- Obloge sa srebrom: kada ih koristiti i kada prekinuti
Serija · 28 tema
Karta serije: 28 tema o oblogama za rane
Ovaj je članak dio serije od 28 tema o oblogama za rane. Objavljene teme imaju poveznicu; ostale su označene kao teme u pripremi.
Osnove i kombiniranje obloga
- 1.Kontaktni slojevi za rane: zaštita bez prianjanja
- 17.Primarna i sekundarna obloga: kako ih pravilno kombiniratiU pripremi
- 18.Promjena obloge: kada, koliko često i kako sigurnoU pripremi
Upravljanje eksudatom
- 2.Pjenaste obloge za rane: kada su pravi izborovdje ste
- 3.Alginatne obloge za rane: kada ih koristiti
- 4.Gelirajuća vlakna za rane: upravljanje eksudatom
- 5.Superapsorbirajuće obloge: kontrola obilnog eksudata
Vlaga i zaštita kože
- 6.Hidrokoloidne obloge: kada su pravi izbor
- 7.Hidrogelne obloge: kada rani treba dodati vlagu
- 8.Silikonske obloge za rane: atraumatska zaštita kože
- 22.Zaštita periulkusne kože: maceracija i očuvanje barijereU pripremi
- 25.Alergije i kontaktni dermatitis na obloge i ljepilaU pripremi
Antimikrobne i bioaktivne obloge
- 9.Obloge sa srebrom: kada ih koristiti i kada prekinuti
- 10.Jodne obloge: kadeksomer-jod i povidon-jod u praksiU pripremi
- 11.Obloge s poliheksanidom (PHMB): kada ih koristitiU pripremi
- 12.Medicinski med u skrbi za rane: kada ga koristitiU pripremi
- 13.Kolagen/ORC obloge: kada ih koristitiU pripremi
- 14.Obloge s bakrom: obećavajući mehanizam, ograničeni klinički dokaziU pripremi
- 15.Obloge s aktivnim ugljenom: kontrola neugodnog mirisaU pripremi
- 28.Bioaktivni i celularni nadomjesci kože i tkivaU pripremi
Odabir i klinička primjena
- 21.Obloge i priprema ležišta rane prema TIME/TIMERS-uU pripremi
- 20.Klinički algoritam izbora obloge za ranuU pripremi
- 19.Pogrešan izbor obloge: kako ga prepoznati i ispravitiU pripremi
- 16.Duboke rane, šupljine i tuneli: sigurna primjena oblogaU pripremi
Posebne situacije i ishodi
- 23.Obloge pod kompresijom: retencija, debljina i sigurnostU pripremi
- 27.Obloge uz terapiju negativnim tlakom: punilo i sigurnostU pripremi
- 24.Obloge u palijativnoj skrbi: izbor prema simptomimaU pripremi
- 26.Trošak liječenja rane: od cijene obloge do ukupne vrijednostiU pripremi
Povezane stručne smjernice
Smjernice stručnih organizacija koje se odnose na ovu temu. Nisu zamjena za literaturu članka niti za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika.
International Working Group on the Diabetic Foot (IWGDF)
Guidelines on interventions to enhance healing of foot ulcers in people with diabetes (IWGDF 2023 update) (2023)Cochrane Collaboration
Foam dressings for venous leg ulcers (Cochrane systematic review) (2013)Cochrane Collaboration
Foam dressings for treating pressure ulcers (Cochrane systematic review) (2017)Wound Bed Preparation / Adv Skin Wound Care (Sibbald i sur.)
Wound Bed Preparation 2021 (2021)
Povijest izmjena
- Prva objava
- 24. kolovoza 2026.
- Posljednja izmjena
- 5. rujna 2026.
- 5. rujna 2026.
Temeljita rekonstrukcija: građa i izvedbe pjena, retencija pod kompresijom, veličina i postavljanje, oblikovane pjene za petu i sakralno područje, tipične pogreške, kriteriji promjene i četverotjedno praćenje; sedam novih ilustracija.
Preporučeno za čitanje
Povezana tema
Osnove mjere zbrinjavanja rane
Hidrogelne obloge: kada rani treba dodati vlagu
Kako razlikovati korisnu hidrataciju od prekomjernog vlaženja, odabrati gel ili ploču i prepoznati kada hidrogel više nije odgovarajući materijal.
Osnove mjere zbrinjavanja rane
Obloge za rane: izbor prema eksudatu, tkivu i dubini
Kako funkcionalno odabrati primarnu i sekundarnu oblogu bez oslanjanja na trgovački naziv i bez zamjene lokalne skrbi za etiološko liječenje.
Kronične rane · Dekubitus
Ozljede uzrokovane pritiskom (dekubitus): klasifikacija, procjena i liječenje
Od pravilnoga prepoznavanja dubine i etiologije oštećenja do rasterećenja, pripreme ležišta rane, liječenja infekcije i pravodobne kirurške procjene.
Osnove mjere zbrinjavanja rane
Gelirajuća vlakna za rane: upravljanje eksudatom
Kako razlikovati gelirajuća vlakna od alginata, procijeniti količinu eksudata i sigurno ih koristiti na nepravilnim površinama i u odabranim šupljinama.
Osnove mjere zbrinjavanja rane
Alginatne obloge za rane: kada ih koristiti
Kako iskoristiti geliranje i apsorpciju alginata bez isušivanja rane, prepunjavanja šupljine ili pripisivanja učinka koji dokazi ne potvrđuju.
Osnove mjere zbrinjavanja rane
Hidrokoloidne obloge: kada su pravi izbor
Kako pravilno koristiti hidrokoloid, razlikovati normalno geliranje od kliničkog pogoršanja i prepoznati kada okluzivniji sustav više nije prikladan.
Osnove mjere zbrinjavanja rane
Obloge sa srebrom: kada ih koristiti i kada prekinuti
Kako razlikovati antimikrobnu indikaciju od rutinske primjene, odabrati odgovarajući nosač prema eksudatu i procijeniti kada srebro više ne donosi kliničku korist.
Osnove mjere zbrinjavanja rane
Silikonske obloge za rane: atraumatska zaštita kože
Kako razlikovati silikonski kontaktni sloj, silikonski rub i silikonski film te odabrati najmanju potrebnu razinu adhezije bez kompromitiranja eksudata i stabilnosti obloge.
Kronične rane
Ulkus potkoljenice: dijagnoza koja određuje liječenje
Sustavan pristup razlikovanju venskog, arterijskog, miješanog i atipičnog ulkusa prije kompresije, lokalnog liječenja i upućivanja.
Povratna informacija
Je li vam ovaj članak bio koristan?

