Faze cijeljenja rane

Cijeljenje nije jedan događaj, nego usklađen slijed procesa koji se međusobno preklapaju. Najprije se zaustavlja krvarenje i stvara privremeni ugrušak. Zatim obrambene stanice uklanjaju mikroorganizme i oštećene dijelove. U fazi izgradnje nastaju nove krvne žile i potporno tkivo, rubovi se približavaju, a površinu prekrivaju nove kožne stanice. Posljednja faza traje tjednima ili mjesecima: novonastalo tkivo se preuređuje i ožiljak postupno jača, ali obično ne doseže punu čvrstoću neoštećene kože. Faze se ne odvijaju kao strogo odvojeni koraci niti jednakom brzinom kod svih rana. Ako se rana ne smanjuje, ponovno otvara ili se pojave rastuća bol, crvenilo, neugodan miris, temperatura ili promjena boje tkiva, potrebna je stručna procjena uzroka usporena cijeljenja.

Cijeljenje kožne rane dinamičan je, prostorno i vremenski koordiniran odgovor koji se radi kliničke preglednosti dijeli na hemostazu, upalu, proliferaciju i remodeliranje. Hemostaza uključuje vazokonstrikciju, agregaciju trombocita i fibrinski matriks. Upalna faza omogućuje uklanjanje patogena i oštećenih struktura uz signalizaciju neutrofila, makrofaga i citokina. Proliferacija obuhvaća angiogenezu, aktivaciju fibroblasta, taloženje izvanstaničnoga matriksa, stvaranje granulacijskoga tkiva, kontrakciju i reepitelizaciju. U remodeliranju se matriks razgrađuje i reorganizira, kolagen sazrijeva, a vaskularnost i celularnost opadaju. Granice faza nisu oštre: procesi se preklapaju, razlikuju se prema dubini i načinu zatvaranja rane te ovise o perfuziji, mikrobnom opterećenju, metaboličkom stanju, lijekovima i mehaničkim silama. Kronična rana nije jednostavno rana „zaustavljena” u jednoj fazi, nego poremećen sustav s trajnom upalom, proteolitičkim okolišem i neuspješnim prijelazima. Vremenski rasponi stoga su približni i ne smiju zamijeniti serijsko mjerenje i etiološku procjenu.