Kožni alograft

Kožni alograft je koža darivatelja koja se postavlja na ranu druge osobe. Najčešće služi kao privremena zaštita velike ili duboke rane, primjerice kod opsežnih opeklina, kada vlastite kože nema dovoljno za neposredno konačno prekrivanje. Budući da tkivo nije vlastito, organizam ga u pravilu ne prihvaća trajno. Način obrade, čuvanja i sigurnosne provjere ovisi o tkivnoj banci i propisima.

Kožni alograft je homograft kože transplantiran između genetski različitih pripadnika iste vrste. U suvremenoj kirurgiji opeklina najčešće potječe od kadaveričnog darivatelja i primjenjuje se kao privremena biološka pokrivka ekscidirane rane ili kao zaštita široko mrežastog autografta kada je donorska površina ograničena. Može smanjiti gubitak tekućine, zaštititi ležište i privremeno pridonijeti kontroli lokalnog okoliša, ali u imunokompetentnog primatelja nije trajna zamjena za autolognu kožu zbog imunološkog odbacivanja. Klinička svojstva ovise o obradi i očuvanju, primjerice krioprezervaciji ili glicerolizaciji. Alograft treba razlikovati od autografta, ksenografta, acelularnih dermalnih matriksa i biosintetskih nadomjestaka; indikacija se temelji na opsegu defekta, kvaliteti ležišta, dostupnosti autologne kože i rekonstruktivnom planu.