Neuropatija

Kod neuropatije živci ne prenose podražaje normalno. Mogu se javiti trnci, pečenje, probadanje i bol, ali i suprotan problem: stopalo postaje manje osjetljivo pa osoba ne primijeti žulj, kamenčić u cipeli, toplinsku ozljedu ili ponavljani pritisak. Nedostatak boli zato ne znači da je rana bezazlena. Neuropatija može biti povezana s dijabetesom, ali ima i druge uzroke. Ako se pojave nova rana, promjena boje ili temperature stopala, oteklina, deformacija, iscjedak ili nagli gubitak osjeta, potrebna je stručna procjena. Pregled uključuje kožu, obuću, puls i neurološke testove, primjerice monofilament i vibraciju. Sam pregled osjeta nije dovoljan za procjenu cirkulacije, a uredan nalaz jednoga testa ne isključuje sve oblike neuropatije.

Periferna neuropatija obuhvaća oštećenje somatskih i/ili autonomnih perifernih živaca. U kontekstu rane stopala ključno je prepoznati senzornu neuropatiju s gubitkom zaštitnog osjeta, jer ponavljano mehaničko opterećenje tada može ostati neprimijećeno. Motorna komponenta pridonosi deformacijama i promijenjenoj raspodjeli plantarnog tlaka, a autonomna disfunkcija suhoći i fisurama. Simptomi poput pečenja ne koreliraju nužno sa stupnjem gubitka zaštitnog osjeta. IWGDF preporučuje klinički pregled i standardizirane testove, uključujući 10-g monofilament uz dodatnu metodu poput 128-Hz ugađalice; monofilament ponajprije detektira uznapredovali gubitak zaštitnog osjeta, a ne ranu neuropatiju. Etiološka obrada ovisi o kontekstu i ne smije automatski svaku neuropatiju pripisati dijabetesu. Neurološki nalaz uvijek se nadopunjuje procjenom perfuzije, deformiteta, obuće, kože i prethodne ulceracije. Neuropatija povećava rizik, ali sama ne objašnjava infekciju, ishemiju ni svaku ranu stopala.