Serom

Serom se najčešće osjeti kao mekana ili valovita oteklina uz operacijski rez nekoliko dana nakon zahvata. Sadrži bistru, blijedožutu tekućinu i nije isto što i gnojni apsces ili krvni podljev. Manji seromi bez tegoba često se postupno povuku, ali procjenu i odluku o praćenju ili pražnjenju treba donijeti zdravstveni radnik. Nemojte ga sami probadati, istiskivati ni snažno masirati jer možete unijeti infekciju ili oštetiti tkivo. Javite se operateru ako se oteklina povećava, zateže šavove, postaje bolna, curi ili ograničava pokret. Isti dan tražite procjenu kod crvenila, topline, gnoja, neugodnog mirisa, vrućice ili otvaranja rane; hitno se javite ako se oteklina brzo širi, obilno krvari ili ste izrazito slabi i omamljeni.

Postoperativni serom jest kolekcija serozne tekućine u potencijalnom ili novostvorenom mrtvom prostoru, najvjerojatnije povezana s prekidom limfne i sitne vaskularne drenaže, smicanjem tkivnih ploha i lokalnim upalnim eksudatom. Čest je nakon opsežne disekcije, mastektomije, rekonstrukcijskih i zahvata na trbušnoj stijenci, ali incidencija snažno ovisi o postupku i definiciji. Klinički se očituje fluktuacijom, oteklinom ili napetošću; ultrazvuk pomaže kod nejasnog ili dubokog nalaza. Diferencijalno treba razmotriti hematom, apsces, limfokelu, kilu i, ovisno o lokalizaciji, druge specifične kolekcije. Mali asimptomatski serom bez pritiska na ranu često se promatra. Simptomatska, velika ili funkcijski ometajuća kolekcija može zahtijevati sterilnu aspiraciju ili drenažu, uz svijest da ponavljani ulasci nose rizik infekcije. Perzistentan ili inkapsuliran serom ponekad zahtijeva sklerozaciju, kapsektomiju ili reviziju, ali izbor ovisi o uzroku i zahvatu. U retrospektivnom nizu ponavljane aspiracije dulje od 40 dana bile su povezane s većom vjerojatnošću revizije; nalaz je prognostička povezanost, a ne univerzalna vremenska indikacija. Zamućen, krvav ili gnojan sadržaj i sistemski znakovi traže novu dijagnostičku procjenu.