Trenje

Trenje nastaje kada koža klizi ili se struže o posteljinu, odjeću, obuću, sjedalo ili medicinsko pomagalo. Može izazvati crvenilo, pečenje, mjehur ili površinsko oguljenje kože. Vlažna i krhka koža lakše se oštećuje. Trenje se često javlja zajedno sa smicanjem, primjerice kada osoba klizi niz uzglavlje, ali pojmovi nisu isti: trenje djeluje na dodirnoj površini, a smicanje deformira i dublje slojeve tkiva. Rizik se smanjuje pravilnim podizanjem i premještanjem uz pomagalo za transfer, glatkom i suhom posteljinom bez nabora, dobro prilagođenom obućom i pomagalima te kontrolom vlage. Osobu ne treba vući po krevetu. Ako se pojavi ranica, treba procijeniti je li uzrok samo površinsko trljanje, pritisak sa smicanjem, vlaga ili nešto drugo, jer se liječenje i bilježenje razlikuju. Dugotrajno crvenilo, mjehur ili bol nad koštanom izbočinom zahtijevaju stručnu procjenu.

Trenje, odnosno frikcijska sila, otpor je relativnom gibanju paralelno zajedničkoj granici dviju površina. Na sučelju koža–podloga ovisi o normalnom opterećenju i koeficijentu trenja, koji se mijenja s vlagom, materijalom, teksturom i stanjem kože. Može izravno uzrokovati površinsko struganje i gubitak epidermisa, ali nije sinonim za smicanje niti je svaka abrazija ozljeda uzrokovana pritiskom. Definicijski uzroci ozljede od pritiska jesu pritisak ili pritisak sa smicanjem; trenje je posrednik jer omogućuje prijenos tangencijalnih sila. Pri klizanju može zadržati kožu uz podlogu dok se kostur i dublja tkiva pomiču, povećavajući posmičnu deformaciju. Procjena obuhvaća gibanje, položaj, vlagu, tekstil, obuću, pomagala i tehniku transfera te razlikuje frikcijsku abraziju, oštećenje povezano s vlagom, ozljedu ljepilom i ozljedu od pritiska. Prevencija uključuje podizanje umjesto povlačenja, klizne plahte ili mehanička pomagala, pravilno pozicioniranje, uklanjanje nabora i predmeta te održavanje kože čistom i primjereno suhom. Cilj nije potpuno ukloniti trenje, koje je potrebno za stabilnost, nego spriječiti štetno klizanje i traumu.