Aktivna Charcotova neuroosteoartropatija: rana dijagnoza i liječenje

Za pacijente i obitelj

Što je Charcotova neuroosteoartropatija

Kod dijabetičke neuropatije možete izgubiti zaštitni osjet u stopalima. Manji prijelom ili ozljeda zato može proći bez očekivane boli.

Istodobno se u stopalu može razviti jaka upala koja oslabljuje kosti, ligamente i zglobove. Ako nastavite hodati na takvom stopalu, mogu nastati dodatni prijelomi, pomicanje zglobova i trajna promjena oblika stopala.

Bolest se u svakodnevnom govoru često naziva Charcotovim stopalom, ali može zahvatiti i gležanj.

Koji su najvažniji znakovi

Najčešće je jedno stopalo promijenjeno na sljedeće načine.

• toplije od drugoga
• otečeno
• crveno, tamnije ili drukčije obojeno
• promijenjenog oblika
• neugodno ili bolno, ali bol može biti vrlo mala

Koža u početku često ostaje cijela. Ako imate neuropatiju, možda nećete osjetiti da je kost pukla ili da je zglob nestabilan. Zato se ozbiljnost ne procjenjuje samo prema boli.

Što učiniti ako stopalo postane toplo i otečeno

Smanjite hodanje i opterećenje koliko to možete učiniti bez rizika od pada te se isti dan javite liječniku ili timu za dijabetičko stopalo.

Nemojte čekati nekoliko dana da vidite hoće li oteklina nestati.

Zdravstveni tim može odmah postaviti napravu koja imobilizira i rasterećuje stopalo, a zatim organizirati snimanje. Takav je pristup sigurniji nego čekati konačnu potvrdu dok se stopalo i dalje opterećuje.

Ne pokušavajte sami staviti čvrsti zavoj ili gips.

Zašto rendgenska snimka može biti uredna

U vrlo ranoj fazi prijelomi i oštećenja još se ne moraju vidjeti na običnoj rendgenskoj snimci.

Ako stopalo izgleda sumnjivo, a rendgen je uredan, potrebna je magnetska rezonancija. Ona može pokazati ranu ozljedu kosti i upalu prije razvoja vidljive deformacije.

Uredan rendgen zato nije dopuštenje da ponovno normalno hodate dok se bolest nije razumno isključila.

Kako se bolest razlikuje od infekcije

Infekcija također može uzrokovati crvenilo, toplinu i oteklinu.

Na infekciju više upućuju sljedeći znakovi.

• rana, fisura ili ulkus
• gnoj
• širenje crvenila
• temperatura ili tresavica
• opće loše stanje

Ipak, osobe sa šećernom bolešću ponekad imaju slabe znakove infekcije. Charcotova bolest i infekcija također mogu postojati zajedno. Zato antibiotik ne treba započinjati ili prekidati bez stručne procjene, a magnetska rezonancija i dodatne pretrage mogu biti potrebne.

Kako izgleda liječenje

Glavno je liječenje imobilizacija i rasterećenje stopala napravom koja seže do koljena.

Najčešće se koriste sljedeće naprave.

• posebno oblikovani kontaktni gips
• visoka hodna ortoza koja se ne može skidati
• uklonjiva visoka ortoza kada prethodne mogućnosti nisu sigurne ili podnošljive

Niska postoperativna cipela obično nije dovoljna jer ne imobilizira stopalo i gležanj.

Možda će vam trebati štake, hodalica, oslonac za koljeno ili invalidska kolica. Potpunu zabranu oslonca nije moguće jednako primijeniti na svakoga jer treba uzeti u obzir rizik pada, drugo stopalo i uvjete kod kuće.

Važno je da ne hodate neograničeno samo zato što je stopalo u gipsu ili ortozi.

Svakodnevni život s napravom

Naprava mijenja način kretanja, pa je dobro unaprijed dogovoriti praktične stvari sa svojim timom.

• Kretanje: koristite pomoćno sredstvo koje vam je preporučeno i uklonite tepihe i kabele. Noćni put do kupaonice pripremite unaprijed, jer se većina padova događa u polumraku i na brzinu.
• Higijena i koža: kožu pod napravom perite i dobro osušite kada je naprava uklonjiva, prema uputi tima. Nepomičnu napravu ne pokušavajte skidati sami.
• Kupanje: prilikom tuširanja napravu zaštitite nepropusnom navlakom ili je uklonite samo ako vam je tako rečeno. Ako se podloga ispod naprave namoči, javite se timu jer vlažna koža lako popušta.
• Vožnja: s napravom na desnoj nozi ne vozite. Prije nego što ponovno počnete voziti, provjerite s liječnikom i sa svojim osiguravateljem.
• Druga noga: dok jedno stopalo nosi napravu, druga noga preuzima veće opterećenje, pa je pregledavajte svakodnevno.

Ako naprava pritišće, žulja ili se u njoj pojavi vlaga, neugodan miris ili nova bol, javite se timu i ne rješavajte to sami.

Koliko dugo traje liječenje

Liječenje najčešće traje više mjeseci.

Na kontrolama se procjenjuju sljedeći nalazi.

• temperatura obaju stopala
• oteklina
• koža ispod naprave
• promjene na rendgenskim ili drugim snimkama
• stabilnost stopala

Često se spominje temperaturna razlika manja od 2 °C, ali ta vrijednost sama nije dovoljna za prekid liječenja. Liječnik mora povezati temperaturu, oteklinu, pregled i slike.

Pomažu li lijekovi za kosti

Lijekovi poput bisfosfonata, kalcitonina, paratireoidnog hormona i denosumaba ne preporučuju se rutinski za aktivnu Charcotovu bolest.

Ako postoji manjak vitamina D ili nedovoljan unos kalcija, liječnik može preporučiti odgovarajuću nadoknadu prema općim pravilima.

Kada je potrebna operacija

Većina bolesnika najprije se liječi bez operacije.

Operacija se može razmotriti ako je stopalo ili gležanj izrazito nestabilan, ako deformacija prijeti stvaranjem rane, ako se stopalo ne može sigurno smjestiti u ortozu ili ako bol nije moguće kontrolirati.

Takvi su zahvati složeni i imaju povećan rizik komplikacija, pa se planiraju u iskusnom centru.

Što se događa nakon smirivanja bolesti

Nakon remisije stopalo možda više nije toplo i otečeno, ali može ostati deformirano i osjetljivo na nastanak nove rane.

Potrebne su cipele i ortoze koje odgovaraju stvarnom obliku stopala i smanjuju pritisak. Aktivnost se povećava postupno.

Nastavite svakodnevno pregledavati oba stopala i odmah se javite ako se ponovno pojave toplina, oteklina ili promjena oblika.

Kada odmah potražiti pomoć

Ako je stopalo toplo i otečeno, ali nemate navedene znakove teške infekcije ili ishemije, svejedno se javite isti dan zbog moguće aktivne Charcotove neuroosteoartropatije.

Česta pitanja