Dekubitus kod kuće: kada pozvati medicinsku sestru

Kada član obitelji većinu dana provodi u krevetu ili u stolici, koža na mjestima gdje tijelo pritišće podlogu postaje vrlo osjetljiva. Dekubitus se može razviti u samo nekoliko sati neprekidnoga pritiska, osobito kod starije, mršave, pothranjene ili teško bolesne osobe. Dobra je vijest da se velik dio dekubitusa može spriječiti, a onaj koji se otkrije rano obično se lakše zbrinjava. Ovaj vodič objašnjava što obitelj može učiniti kod kuće i kada je vrijeme da pozove medicinsku sestru.

Što je dekubitus i zašto nastaje

Dekubitus (rana zbog pritiska, ozljeda zbog pritiska) nastaje kada težina tijela dugo pritišće kožu i tkivo ispod nje između kosti i podloge. Krv tada slabije dolazi do tkiva, ono ne dobiva dovoljno kisika i počinje propadati. Oštećenje često počinje u dubini, ispod kože, pa je ono što vidite na površini ponekad manje od stvarne ozljede.

Opasnost povećavaju i trenje i povlačenje kože po plahti, primjerice kada se bolesnika vuče prema uzglavlju umjesto da ga se podigne, te vlaga zbog znoja, mokraće ili stolice.

Tko je najviše izložen

• osobe koje se ne mogu same okretati u krevetu ili premjestiti u stolici,
• starije i krhke osobe tanke, suhe kože,
• osobe koje slabo jedu i piju ili naglo gube na težini,
• osobe s inkontinencijom (nemogućnošću zadržavanja mokraće ili stolice),
• osobe sa smanjenim osjetom, primjerice nakon moždanoga udara, kod šećerne bolesti ili ozljede kralježnice,
• osobe koje su već imale dekubitus.

Gdje i kako pregledavati kožu

Kožu pregledajte barem jednom na dan, najbolje pri presvlačenju ili pranju, uz dobro svjetlo. Kod osoba s visokim rizikom ili ako ste već primijetili promjenu, medicinska sestra može savjetovati i češće preglede.

Mjesta koja treba posebno pogledati

• križa i trtica,
• pete i gležnjevi,
• kukovi, kada osoba leži na boku,
• stražnjica i sjedne kosti, kada osoba dugo sjedi,
• laktovi, lopatice i zatiljak,
• uši te koža ispod cijevi, katetera, maske za kisik ili ortoze.

Na što obratiti pozornost

• crvenilo koje ne izblijedi kada ga nakratko lagano pritisnete prstom,
• kod tamnije kože promjenu boje u ljubičastu, plavkastu ili tamniju od okolne kože,
• mjesto koje je toplije, hladnije, tvrđe ili mekše od okolne kože,
• bol, peckanje ili svrbež na mjestu pritiska, ako bolesnik to može reći,
• mjehur, ogrebotinu ili otvorenu kožu.

Kako izgleda dekubitus u različitim stadijima

Stručnjaci dekubitus razvrstavaju prema dubini oštećenja. Obitelj ne mora sama određivati stadij, ali je korisno znati kako se promjene mogu razvijati.

• Prvi stadij: koža je cijela, ali na jednom mjestu ostaje crvena ili tamnija i ne blijedi na pritisak.
• Drugi stadij: površinska rana, oguljena koža ili mjehur ispunjen bistrom tekućinom.
• Treći stadij: dublja rana kroz cijelu kožu, u kojoj se može vidjeti masno tkivo.
• Četvrti stadij: vrlo duboka rana do mišića, tetive ili kosti.
• Ponekad je dno rane prekriveno crnom ili žutom naslagom, pa se dubina ne može procijeniti dok je ne pregleda stručna osoba. Tamna, ljubičasta mrlja na cijeloj koži, osobito na peti, također može upućivati na duboko oštećenje.

Što obitelj može učiniti svaki dan

Rasterećenje i promjena položaja

Najvažnija mjera je redovito mijenjati položaj tako da isto mjesto ne bude dugo pod pritiskom. Koliko često, ovisi o stanju kože, podlozi i bolesniku; medicinska sestra može s vama dogovoriti raspored. Mnogim bolesnicima pomaže okretanje svakih nekoliko sati, a na običnom madracu često je potrebno češće nego na antidekubitalnom madracu.

• Ako bolesnik može, potaknite ga da se sam pomiče i mijenja položaj.
• Kod bočnoga položaja tijelo nagnite oko 30 stupnjeva i poduprite leđa jastukom, umjesto da osoba leži izravno na kuku.
• Pete rasteretite jastukom ispod potkoljenica tako da ne dodiruju madrac, a koljena budu blago savijena.
• Uzglavlje ne podižite više nego što je potrebno, jer tijelo tada klizi prema dolje i koža se povlači.
• Bolesnika pri premještanju podignite ili koristite podlogu za okretanje; ne vucite ga po plahti.
• Osoba koja dugo sjedi treba često mijenjati težinu, a sjedenje bez promjene ne bi trebalo trajati dugo. Pitajte o odgovarajućem jastuku za sjedenje.

Zapisujte vrijeme i položaj okretanja. Takav jednostavan zapis pomaže obitelji da se izmjenjuje i medicinskoj sestri da procijeni je li raspored dovoljan.

Njega kože

• Kožu perite blagim sredstvom i mlakom vodom, a zatim je nježno posušite tapkanjem, bez trljanja.
• Ne masirajte crvena mjesta i mjesta iznad kostiju, jer masaža može dodatno oštetiti tkivo.
• Suhu kožu njegujte kremom za njegu kože.
• Nakon svakoga mokrenja ili stolice kožu što prije očistite i zaštitite zaštitnom kremom ako vam ju je preporučila medicinska sestra.
• Plahte neka budu suhe, čiste i bez nabora i mrvica.

Prehrana i tekućina

Koža i tkivo bolje podnose pritisak i lakše cijele kada bolesnik dobiva dovoljno hrane, bjelančevina i tekućine. Ako osoba slabo jede, gubi na težini ili teško guta, recite to medicinskoj sestri ili liječniku. Mogu savjetovati prilagodbu prehrane ili dodatke prehrani.

Pomagala

Antidekubitalni madrac ili jastuk smanjuju pritisak, ali ne zamjenjuju okretanje. Ako mislite da bolesniku treba takvo pomagalo, razgovarajte s izabranim liječnikom. Postupak dobivanja pomagala preko obveznoga zdravstvenog osiguranja opisan je u našem vodiču o pomagalima i materijalu za njegu kod kuće.

Kada pozvati medicinsku sestru

Javite se isti ili sljedeći dan

• crvenilo ili tamnija mrlja koja ne blijedi na pritisak ni nakon rasterećenja,
• mjehur, oguljena koža ili mala otvorena rana na mjestu pritiska,
• koža koja je stalno vlažna i nadražena zbog inkontinencije,
• bolesnik se više ne može sam okretati, a obitelj ne zna kako ga sigurno premještati,
• bolesnik slabo jede ili pije ili vidljivo gubi na težini,
• niste sigurni treba li bolesniku antidekubitalni madrac ili jastuk.

Javite se bez odgađanja

• rana postaje veća ili dublja,
• u rani se vidi crna ili žuta naslaga,
• iz rane curi gnoj ili ima neugodan miris,
• koža oko rane postaje sve crvenija, toplija, otečena ili bolnija,
• rana jače krvari ili se pojavljuje nova rana.

Tko vam može pomoći kod kuće

Obitelj nije sama. U Hrvatskoj su za skrb kod kuće najvažnije dvije službe.

• Patronažna medicinska sestra radi u sklopu primarne zdravstvene zaštite i obilazi bolesnike kod kuće. Procjenjuje stanje, savjetuje obitelj o njezi, okretanju i prehrani te surađuje s izabranim liječnikom. Kontakt patronažne službe dobit ćete u domu zdravlja ili kod izabranoga liječnika.
• Zdravstvenu njegu u kući propisuje izabrani liječnik osobi koja zbog svoga stanja ne može doći u ordinaciju. Medicinska sestra tada dolazi u kuću i obavlja propisane postupke, primjerice previjanje rane.
• Izabrani liječnik obiteljske medicine odlučuje o liječenju, propisuje pomagala i obloge te po potrebi upućuje specijalistu ili u ambulantu za rane.