Dijabetičko stopalo: kako svaki dan pregledati stopala i kada odmah liječniku

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenoga. Prigoda je da se podsjetimo na dio tijela o kojem osobe sa šećernom bolešću često najmanje razmišljaju, a koji je vrlo ranjiv: stopala. Mala ranica koja kod zdrave osobe brzo zacijeli kod osobe sa šećernom bolešću može se pretvoriti u dugotrajnu ranu ili tešku infekciju. Dobra je vijest da se velik dio takvih problema može spriječiti jednostavnim navikama koje traju nekoliko minuta na dan.

Što je dijabetičko stopalo i zašto nastaje

Dijabetičko stopalo naziv je za promjene na stopalu koje nastaju kao posljedica šećerne bolesti: oštećenje živaca, slabiju prokrvljenost, rane, infekcije i promjene oblika stopala. Ne razvija se kod svake osobe sa šećernom bolešću, ali rizik raste s trajanjem bolesti i kada je šećer u krvi dugo povišen.

Oštećenje živaca

Dugotrajno povišen šećer oštećuje živce u nogama. To se naziva neuropatija (oštećenje živaca). Stopalo postupno gubi osjet za bol, toplinu i dodir. Osoba tada ne osjeti da je cipela tijesna, da se opekla toplom vodom ili da je nagazila na oštar predmet. Rana zato može nastati i rasti, a da je osoba ne primijeti.

Slabija prokrvljenost

Šećerna bolest ubrzava suženje arterija (krvnih žila koje dovode krv) u nogama. Kada u stopalo dolazi manje krvi, rana sporije cijeli, a infekcija se lakše širi. Pušenje taj proces dodatno ubrzava.

Tko je najviše izložen

• osobe koje su već imale ranu na stopalu ili amputaciju,
• osobe sa smanjenim osjetom u stopalima,
• osobe sa slabijom prokrvljenošću nogu,
• osobe s promijenjenim oblikom stopala, čekićastim prstima ili izraženim zadebljanjima kože,
• osobe s oštećenjem bubrega ili vida,
• pušači i osobe kojima je šećer u krvi dulje vrijeme loše reguliran.

Koliko je vaše stopalo ugroženo, procjenjuje liječnik pri pregledu stopala. Ta procjena određuje i koliko često trebate dolaziti na kontrolu.

Kako svaki dan pregledati stopala

Pregled traje dvije do tri minute. Najbolje ga je obaviti navečer, nakon što skinete obuću, na istom mjestu i uz dobro svjetlo, tako da postane navika kao pranje zuba.

1. Sjednite i pogledajte gornju stranu oba stopala i prste.
2. Pogledajte tabane i pete. Ako ih ne vidite, upotrijebite ogledalo ili zamolite člana obitelji.
3. Raširite prste i pogledajte kožu između njih.
4. Usporedite oba stopala: boju, toplinu i oteklinu.
5. Prstima prijeđite preko kože i potražite tvrde ili bolne točke.
6. Pogledajte i čarape: mrlja krvi ili iscjetka može upozoriti na ranu koju niste osjetili.

Na što obratiti pozornost

• zadebljana koža i kurje oči,
• mjehuri, ogrebotine, posjekotine i pukotine kože, osobito na petama,
• crvenilo, oteklina ili mjesto koje je toplije od okolne kože,
• promjena boje u blijedu, plavkastu ili tamnu,
• urasli nokat, znakovi gljivične infekcije ili vlažna, raspucana koža između prstiju,
• iscjedak, neugodan miris ili strano tijelo, primjerice trn ili komadić stakla u koži.

Svakodnevna njega stopala

Pranje i njega kože

• Stopala perite svaki dan mlakom, ne vrućom vodom. Temperaturu vode provjerite laktom ili toplomjerom, nikad stopalom.
• Stopala ne namačite dugo jer se koža razmekša i lakše ošteti.
• Nakon pranja stopala, osobito prostor između prstiju, pažljivo osušite mekim ručnikom tapkanjem.
• Suhu kožu namažite kremom za njegu, ali ne između prstiju.
• Ne upotrebljavajte termofor, električni jastuk ni grijalicu uz stopala jer se zbog smanjenog osjeta lako opečete.

Nokti, žuljevi i kurje oko

• Nokte režite ravno i ne prekratko, a oštre rubove lagano izravnajte turpijom.
• Zadebljanja kože i kurje oči ne režite sami; ne uklanjajte ih kiselinama ni flasterima za kurje oči.
• Zadebljanu kožu i problematične nokte treba zbrinuti medicinska sestra ili stručnjak za njegu stopala koji zna da imate šećernu bolest.

Obuća i čarape

• Ne hodajte bosi, ni kod kuće ni na plaži, ni u čarapama bez obuće.
• Nosite udobnu, dovoljno široku i duboku obuću koja ne žulja; nove cipele nosite isprva samo kratko.
• Prije obuvanja rukom provjerite unutrašnjost cipele.
• Nosite čiste čarape bez grubih šavova i bez uskih elastičnih rubova; mijenjajte ih svaki dan.
• Ako vam je liječnik propisao posebne uloške ili obuću, nosite ih i kod kuće.

Što možete učiniti za zdravlje stopala

• Održavajte šećer u krvi u granicama koje ste dogovorili s liječnikom.
• Ne pušite. Prestanak pušenja jedna je od najvažnijih stvari za prokrvljenost nogu.
• Redovito dolazite na pregled stopala; osobe s većim rizikom trebaju češće preglede.
• Budite tjelesno aktivni u obući koja odgovara vašem stopalu; o vrsti aktivnosti pitajte liječnika ako ste imali ranu.
• Na svakom pregledu kod liječnika izujte se i zatražite da vam pogleda stopala.

Kada se javiti liječniku ili medicinskoj sestri

Svaku novu ranu na stopalu shvatite ozbiljno, čak i ako ne boli. Ne čekajte da se promjena sama povuče. Javite se izabranom liječniku ili timu koji skrbi o vašim stopalima odmah, isti dan, ako primijetite:

• novu ranu, mjehur, ogrebotinu ili otvorenu pukotinu kože,
• crvenilo, oteklinu ili toplinu stopala,
• urasli nokat s crvenilom ili iscjetkom, odnosno zadebljanje kože ili kurje oko koje je promijenilo boju ili krvari,
• promjenu oblika stopala.

Što očekivati ako se rana pojavi

Rana na stopalu kod šećerne bolesti liječi se ozbiljno i sustavno. Liječnik će procijeniti dubinu rane, prokrvljenost noge i znakove infekcije. Najvažniji dio liječenja često je rasterećenje (smanjenje pritiska na ranu), posebnom obućom, ortozom ili privremenim smanjenjem hodanja. Ako je rana na tabanu, a vi i dalje hodate na nju, ona teško zacjeljuje.

Liječenje može zahtijevati redovito čišćenje rane, previjanje te pretrage krvnih žila. Antibiotici se primjenjuju samo ako liječnik utvrdi infekciju; ne primjenjuju se za nezaraženu ranu i ne uzimaju se na svoju ruku. Vrijeme cijeljenja ovisi o dubini rane, prokrvljenosti, infekciji i uspješnosti rasterećenja; može trajati tjednima ili dulje. Nakon što rana zacijeli, stopalo ostaje ugroženo pa su redovite kontrole i prikladna obuća i dalje potrebni.