Preskoči na glavni sadržaj
Centar za rane — naslovnicaCentar za rane — naslovnica

Oštećenja kože povezana s medicinskim ljepilima: prevencija i liječenje

Kako procijeniti rizik, odabrati i sigurno ukloniti ljepljivu oblogu ili medicinski uređaj te razlikovati mehaničku ozljedu od dermatitisa i infekcije.

Neovisni urednički sadržaj

Objavljeno
Procjena čitanja
Približno 18 min
Zadnja izmjena
Vektorska klinička shema presjeka kože s ljepljivom oblogom koja se odvaja pod niskim kutom uz podupiranje okolne kože, s uvećanim detaljem spoja ljepila i korneocita, u kobaltnoj paleti, bez prikaza rane i osoba.
Stručni prikaz18 minZa pacijente i obitelj5 min

Stručni pregled oštećenja kože povezanih s medicinskim ljepilima: mehaničko odvajanje epidermisa, razderotine, mjehuri, kontaktni dermatitis, maceracija, prevencija, sigurno uklanjanje i liječenje.

Stručni prikaz

Ključne točke

  • Oštećenje kože povezano s medicinskim ljepilom nije jedna rana, nego skup mehaničkih, upalnih i vlagom povezanih oštećenja.
  • U međunarodnoj literaturi koristi se kratica MARSI (engl. medical adhesive-related skin injury, oštećenje kože povezano s medicinskim ljepilom). U ovom se članku prednost daje punom hrvatskom nazivu.
  • Tradicionalna operativna definicija uključuje promjenu kože koja traje najmanje 30 minuta nakon uklanjanja ljepila. Vidljiva erozija, razderotina, mjehur ili odvajanje epidermisa zahtijevaju postupanje odmah, bez čekanja isteka toga vremena.
  • Najjače moguće ljepilo nije i najsigurnije. Treba odabrati najmanju snagu prianjanja koja pouzdano ostvaruje medicinsku svrhu.
  • Silikonska ljepila često se uklanjaju nježnije s krhke kože, ali nisu sva silikonska ni akrilatna ljepila jednaka i silikonski proizvod nije automatski prikladan za svaki uređaj.
  • Najvažniji trenutak prevencije često je uklanjanje: ljepilo se skida polako, nisko i gotovo paralelno s kožom, uz podupiranje kože i prema potrebi primjenu odgovarajućeg sredstva za uklanjanje.

Što je oštećenje kože povezano s medicinskim ljepilom

Medicinska ljepila nalaze se na ljepljivim oblogama, trakama, elektrodama, sustavima za pričvršćivanje katetera i sondi, stoma pomagalima, transdermalnim flasterima, kirurškim trakama i pojedinim sustavima za zatvaranje kože. Oštećenje povezano s njihovom primjenom nastaje kada medicinsko ljepilo, ljepljivi proizvod ili način njegove uporabe naruše integritet kože.

Izvorna međunarodna konsenzusna definicija iz 2013. opisuje crvenilo ili drugu kožnu abnormalnost, poput mjehura, erozije ili razderotine, koja traje najmanje 30 minuta nakon uklanjanja medicinskoga ljepila. Konsenzus iz 2020. koristi širu i praktičniju formulaciju: svako oštećenje kože povezano s medicinskim ljepljivim proizvodom ili uređajem.

Vrijeme od 30 minuta može pomoći razlikovati prolazni trag pritiska ili kratkotrajno crvenilo od trajnije reakcije. Ono ipak nije validirani dijagnostički test. Ako su epidermis, dermis ili kožni režanj već vidljivo oštećeni, ozljeda se dokumentira i zbrinjava odmah.

Mehaničko oštećenje nastaje kada je prianjanje ljepila uz kožu jače od međusobne povezanosti korneocita i drugih površinskih slojeva kože. Pri uklanjanju se tada zajedno s proizvodom odvajaju dijelovi rožnatoga sloja ili epidermisa. Ponavljana primjena i uklanjanje na istom području postupno slabe kožnu barijeru, čak i kada nakon prvih promjena nema očite otvorene rane.

Oštećenje nije rijetko. Metaanaliza iz 2024., koja je uključila 10 510 hospitaliziranih odraslih osoba, procijenila je prevalenciju na 16 %, a incidenciju na 25 %. Rezultati među istraživanjima bili su izrazito heterogeni, pa te vrijednosti ne predstavljaju univerzalnu stopu za svaku ustanovu. Metaanaliza jedinica intenzivnog liječenja objavljena 2026. procijenila je ukupnu incidenciju na približno 21 %.

Posljedice mogu biti bol, krvarenje, odgođeno cijeljenje, povećan rizik infekcije, strah od sljedećega previjanja i gubitak povjerenja u zdravstvenu skrb. Dodatna rana može zahtijevati novu oblogu, više vremena zdravstvenih djelatnika i produljeno liječenje.

Oštećenje povezano s medicinskim ljepilom zato treba promatrati kao zaseban problem sigurnosti pacijenta, a ne kao beznačajnu nuspojavu previjanja.

Klinički oblici i diferencijalna dijagnoza

Jedno područje kože može istodobno pokazivati više vrsta oštećenja. Primjerice, nakon uklanjanja trake mogu postojati epidermalno odvajanje, mjehur i iritativni .

Tablica 1.Glavni oblici oštećenja kože povezanih s medicinskim ljepilima
Tablica 1. Glavni oblici oštećenja kože povezanih s medicinskim ljepilima
Klinički oblikMehanizamTipičan nalaz
Površinsko odvajanje epidermisa (engl. skin stripping)Površinski slojevi epidermisa ostaju na uklonjenom proizvoduPlitka, nepravilna, sjajna, crvena ili tamnije obojena površina; mogući pečenje i točkasto krvarenje
Ozljeda zbog napetosti ili mjehurLjepilo je postavljeno pod napetošću ili ne dopušta pomicanje kože i edemaMjehur, linearna erozija ili odvajanje epidermisa uz rub proizvoda
Smicanje kože pri uklanjanju ili povlačenju proizvodaDjelomično ili potpuno odignut kožni režanj; klasificira se prema ISTAP (engl. International Skin Tear Advisory Panel, Međunarodni savjetodavni panel za rasjekotine kože) sustavu
Iritativni Izravan nadražaj kože sastavnicom, vlagom, antiseptikom ili okluzijomPečenje, crvenilo ili druga promjena boje, suhoća, erozije i ponekad mjehurići, najčešće ograničeni na područje kontakta
Alergijski kontaktni dermatitisOdgođena imunološka reakcija na određeni alergenIzražen svrbež, ekcematozna reakcija, vezikule; promjena se može proširiti izvan točnog ruba proizvoda
MaceracijaZadržavanje vlage, znoja, eksudata ili sekreta ispod okluzivnog proizvodaBijela, sivkasta, naborana i omekšana koža, sklona daljnjem odvajanju
FolikulitisToplina, vlaga, okluzija i upala folikula dlakePapule ili pustule smještene oko folikula

Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.

Konsenzus iz 2020. svrstava navedena oštećenja u tri skupine: mehanička oštećenja, dermatitis te druga oštećenja poput maceracije i folikulitisa.

Razderotina kože izazvana uklanjanjem ljepila istodobno je oštećenje povezano s medicinskim ljepilom i razderotina kože. Nakon nježnog vraćanja vitalnoga kožnog režnja klasificira se kao ISTAP tip 1, 2 ili 3. Duboka koja prodire do fascije više ne odgovara suvremenoj definiciji razderotine kože.

Iritativni ili alergijski dermatitis

Iritativna reakcija ne zahtijeva prethodnu senzibilizaciju. Može nastati zbog kemijskog nadražaja, zadržavanja vlage, ponavljanog uklanjanja ili ostataka antiseptika koji nije potpuno osušen.

Alergijski kontaktni dermatitis imunološki je posredovana odgođena reakcija. Često je izrazito svrbljiv, može se pojaviti nakon ponovljene izloženosti i proširiti izvan područja izravnog kontakta. Kod ponavljanih ili nejasnih reakcija može biti potrebna dermatološka procjena i epikutano testiranje.

Dermatitis ili infekcija kirurške rane

Postoperativni alergijski ili iritativni dermatitis može nalikovati infekciji kirurškoga mjesta. Oštro ograničen osip koji prati oblik ljepljive mrežice ili filma, svrbež i vezikule više upućuju na kontaktni dermatitis.

Progresivna bol, sve veća toplina, šireći eritem, gnojni sadržaj, dehiscencija i sistemski znakovi više upućuju na infekciju. Oba stanja mogu postojati istodobno. Sumnja na kontaktni dermatitis ne smije odgoditi procjenu moguće infekcije, niti se svaka reakcija na ljepilo smije liječiti antibiotikom.

Ostale važne diferencijalne dijagnoze

Potrebno je razlikovati:

  • ozljedu uzrokovanu pritiskom ispod medicinskog uređaja
  • oštećenje kože od eksudata
  • klasičnu traumatsku razderotinu
  • urtikariju
  • celulitis
  • infekciju ulaznoga mjesta katetera
  • reakciju na antiseptik, a ne na samo ljepilo.
  • Oblik promjene, vrijeme nastanka, simptomi i raspored u odnosu na proizvod najčešće su najvažniji klinički orijentiri.

Procjena rizika prije svake primjene

Svaka osoba kojoj se na kožu postavlja ljepljivi medicinski proizvod ima određeni rizik. Rizik ipak nije jednak u svih bolesnika.

Metaanaliza hospitaliziranih odraslih osoba povezala je nastanak oštećenja s dobi iznad 50 godina, suhom kožom, prethodnim oštećenjem povezanim s ljepilom, anamnezom kožne alergije, edemom i vlažnom kožom. Riječ je uglavnom o opservacijskim istraživanjima, pa povezanost ne znači nužno izravnu uzročnost.

Tablica 2.Čimbenici koji povećavaju rizik
Tablica 2. Čimbenici koji povećavaju rizik
Čimbenici povezani s osobomČimbenici povezani s liječenjem i okolišem
Novorođenačka ili starija dobPonavljano lijepljenje i uklanjanje na istom mjestu
Suha, krhka ili već oštećena kožaLjepilo jače nego što je potrebno
Prethodno oštećenje ili alergijska reakcijaNepravilno povlačenje proizvoda okomito od kože
EdemPostavljanje trake pod napetošću
Znojenje, inkontinencija ili vlažna kožaOkluzija, toplina i zadržavanje sekreta
Dermatološka bolestPrečeste promjene obloge
Pothranjenost ili Neodgovarajuće pripremljena ili mokra koža
Šećerna bolest, bubrežna ili onkološka bolestUklanjanje bez podupiranja kože
Dugotrajna terapija kortikosteroidimaNeusklađenost zaštitnog filma i ljepila
, sedacija ili poremećaj svijestiNeodgovarajuće pričvršćenje katetera ili cijevi

Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.

Prije lijepljenja treba pregledati kožu prema boji, temperaturi, vlažnosti, elastičnosti, cjelovitosti, edemu, osjetljivosti i prethodnim reakcijama. Na srednje i tamno pigmentiranoj koži oštećenje se ne smije tražiti samo kao jarko crvenilo. Važne su promjena boje u odnosu na okolnu kožu, toplina, edem, bol, svrbež i promjena konzistencije.

Treba zabilježiti:

  • razlog primjene ljepila
  • planirano trajanje
  • prethodne alergije ili reakcije
  • naziv i vrstu korištenog proizvoda
  • mjesto primjene
  • stanje kože prije primjene.

Ako osoba navodi da je „alergična na flaster”, treba pokušati razjasniti je li prethodno imala svrbež i ekcem, površinsko oguljenje, mjehur, urtikariju ili samo bol pri brzom uklanjanju. Ti nalazi ne predstavljaju isti mehanizam niti zahtijevaju isti izbor proizvoda.

Prije postavljanja ljepljivog proizvoda provjeri

  • Je li ljepilo uopće potrebno?
  • Može li se upotrijebiti sigurniji neljepljivi način pričvršćivanja?
  • Je li koža čista, potpuno suha i bez ostataka emolijensa?
  • Postoje li edem, znojenje, eksudat ili oštećenje kože?
  • Je li ranije nastala reakcija na isti ili sličan proizvod?
  • Koja je najmanja potrebna snaga prianjanja?
  • Hoće li se proizvod često uklanjati i ponovno postavljati?
  • Može li se koža pregledavati dok je proizvod na mjestu?
  • Hoće li zaštitni film ili sredstvo za uklanjanje ometati sigurnost medicinskog uređaja?
  • Je li dogovoren siguran način uklanjanja?

Prevencija od odabira proizvoda do pravilne primjene

Prevencija počinje pitanjem je li ljepljivi proizvod uopće potreban. Neljepljiva fiksacija, mrežasta navlaka, cjevasti zavoj ili druga mogućnost mogu smanjiti rizik, ali se ne smiju koristiti ako bi ugrozili stabilnost katetera, cijevi, kirurške rane ili drugoga medicinski važnog uređaja.

Odabrati najmanju potrebnu snagu prianjanja

Medicinsko ljepilo mora biti dovoljno čvrsto da ispuni svoju svrhu, ali ne jače nego što je potrebno. U obzir se uzimaju:

  • anatomsko mjesto
  • pokretljivost područja
  • očekivani edem
  • trajanje nošenja
  • vlaga i sekret
  • potreba za čestim uklanjanjem
  • krhkost kože
  • sigurnosne posljedice mogućega odljepljivanja.

Silikonska ljepila često pokazuju manje narušavanje površinske kožne barijere i omogućuju nježnije uklanjanje. Ipak, nije opravdano zaključiti da je svaka silikonska traka sigurnija i jednako učinkovita za svaku namjenu.

Randomizirano istraživanje pričvršćivanja urinarnoga katetera nije pokazalo statistički značajno manje oštećenja uz silikonsku traku, dok je odljepljivanje bilo češće. To pokazuje da se rezultat jedne skupine proizvoda ne može nekritički prenijeti na sve kliničke situacije.

Tehnički pregled iz 2024. također naglašava da se svojstva razlikuju unutar iste kemijske skupine i da se proizvod bira prema stanju kože, prethodnoj reakciji i najmanjoj potrebnoj snazi prianjanja. Dvoje autora toga pregleda zaposlenici su proizvođača medicinskih ljepila, što treba uzeti u obzir pri interpretaciji.

Priprema kože

Kožu treba nježno očistiti i potpuno osušiti. Ostatci vode, znoja, antiseptika, kreme ili ulja mogu promijeniti prianjanje i dovesti do dodatnoga zatezanja ili čestoga ponovnog lijepljenja.

Dlake se, ako ometaju prianjanje, skraćuju električnim šišačem. Rutinsko brijanje britvicom može izazvati mikrotraumu i folikulitis.

Zaštitni film bez alkohola može se razmotriti na očuvanoj koži koja je krhka, vlažna ili izložena ponovljenom lijepljenju. Film treba potpuno osušiti prije postavljanja ljepila. Mora biti kompatibilan s oblogom ili uređajem.

Kod invazivnih katetera, otvorene rane i sterilnoga polja primjenjuju se samo proizvodi odgovarajuće sterilnosti i prema lokalnom protokolu prevencije infekcije. Zaštitni film ne smije smanjiti sigurnost pričvršćivanja katetera.

Primjena bez napetosti

Medicinska traka ili ljepljiva obloga ne smiju se rastezati tijekom postavljanja. Napet materijal pokušava se vratiti u početnu duljinu i prenosi smične sile na kožu, osobito iznad zgloba ili edematoznoga područja.

Koža također ne smije biti rastegnuta. Zglob se postavlja u neutralan ili funkcionalni položaj. Proizvod se prilagođava konturama bez nabora, bez pretjeranoga pritiskanja i bez kružnog stezanja ekstremiteta.

Ljepilo treba jednom pravilno postaviti. Višekratno odljepljivanje i vraćanje istoga proizvoda povećavaju mogućnost oštećenja i kontaminacije.

Razina dokazaKonsenzus i pretežno opservacijski dokaziPrevencija je najbolje poduprta višekomponentnim pristupom: procjenom rizika, pravilnim izborom proizvoda, njegom kože, primjenom bez napetosti, sigurnim uklanjanjem, edukacijom i dokumentiranjem. Ne postoji jedna vrsta ljepila, zaštitnog filma ili sredstva za uklanjanje koja je univerzalno najbolja za sve bolesnike i sve medicinske uređaje.

Sigurno uklanjanje i dokumentiranje oštećenja

Velik dio mehaničkih ozljeda nastaje upravo tijekom uklanjanja proizvoda.

Prije postupka treba objasniti što će se raditi, procijeniti bol i osigurati dobar pristup cijeloj ljepljivoj površini. Proizvod se ne uklanja naglim povlačenjem prema gore.

Osnovna tehnika uklanjanja

Otpustiti jedan rub proizvoda.

Jednom rukom poduprijeti kožu neposredno ispred mjesta odvajanja.

Proizvod povlačiti nisko i sporo, gotovo paralelno s kožom.

Savijati ga natrag preko samoga sebe, umjesto podizanja prema gore.

Napredovati postupno, uz stalno podupiranje kože.

Kada je moguće, uklanjati u smjeru rasta dlaka.

Ako postoji kožni režanj, uklanjati u smjeru njegova položaja.

Kod čvrsto prianjajućega proizvoda ili izrazito krhke kože može se primijeniti sredstvo za uklanjanje medicinskoga ljepila. Nanosi se na spoj kože i ljepila te mu se ostavlja dovoljno vremena da djeluje. Proizvod se ne natapa nekontrolirano i ne unosi u otvorenu ranu ako za to nije namijenjen.

Sredstvo za uklanjanje mora biti kompatibilno s materijalom, kožom i sljedećim proizvodom. Ostatak sredstva može smanjiti novo prianjanje. U blizini invazivnoga katetera ili sterilnog područja potreban je odgovarajući sterilni proizvod i poštovanje protokola za vaskularni pristup.

Učestalost uklanjanja treba svesti na klinički potreban minimum. To ne znači da se obloga ostavlja dulje od sigurnoga vremena ili protivno protokolu prevencije infekcije. Cilj je izbjeći nepotrebno „provjeravanje” rane podizanjem i ponovnim lijepljenjem iste obloge.

Što dokumentirati

Kod nastaloga oštećenja treba zabilježiti:

  • mjesto i površinu promjene
  • vrstu oštećenja
  • simptome
  • vrijeme nastanka
  • korišteni proizvod
  • način uklanjanja
  • stanje kože prije primjene
  • provedeno liječenje
  • plan izbjegavanja ponovne izloženosti.

Kod sumnje na alergiju važno je zabilježiti puni naziv proizvoda i, kada je dostupno, sastav ili kataloški podatak. Opća oznaka „alergija na flaster” često nije dovoljna za budući siguran izbor.

Oštećenje treba prijaviti prema lokalnom sustavu sigurnosti pacijenta kada je nastalo tijekom zdravstvene skrbi. Svrha prijave nije traženje krivca, nego prepoznavanje ponavljajućih proizvoda, postupaka i rizičnih situacija.

Liječenje prema vrsti oštećenja i posebnoj kliničkoj situaciji

Prvi terapijski korak jest ukloniti ili promijeniti uzročni proizvod kada je to medicinski sigurno. Zatim se procjenjuju vrsta oštećenja, dubina, bol, infekcija, alergija, perfuzija i mogućnost izbjegavanja ponovnog lijepljenja.

Tablica 3.Temeljno postupanje prema kliničkom obliku
Tablica 3. Temeljno postupanje prema kliničkom obliku
Klinički oblikTemeljno postupanje
Površinsko odvajanje epidermisaNježno čišćenje, zaštita otvorene površine neprianjajućom oblogom, zaštita okolne kože i izbjegavanje novoga ljepila na oštećenom području
Ozljeda od napetosti ili mjehurUkloniti napetost, zaštititi krov mjehura kada je očuvan, odabrati atraumatsku oblogu i procijeniti potrebu za stručnim pražnjenjem velikoga ili bolnog mjehura
Razderotina kožeOčuvati i vratiti vitalni kožni režanj, klasificirati prema ISTAP-u, postaviti atraumatsku oblogu i označiti smjer uklanjanja
Iritativni kontaktni dermatitisUkloniti nadražujući čimbenik, nježno očistiti, obnoviti kožnu barijeru i izbjegavati ponovnu izloženost dok se koža ne oporavi
Alergijski kontaktni dermatitisPrekinuti izloženost sumnjivom alergenu, liječnički procijeniti potrebu za lokalnom protuupalnom terapijom i razmotriti epikutano testiranje
MaceracijaSmanjiti vlagu, prilagoditi sposobnost upijanja i vrijeme nošenja, zaštititi kožu i liječiti izvor eksudata ili sekreta
FolikulitisUkloniti okluziju, provesti nježnu higijenu i procijeniti je li potrebna ciljana antimikrobna terapija

Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.

Kod mehaničkog odvajanja kože površina se ne tretira agresivnim antiseptikom „za svaki slučaj”. Otopina i obloga biraju se prema dubini, eksudatu i stvarnoj prisutnosti infekcije.

Zaštitni film nanosi se na očuvanu okolnu kožu, osim ako je konkretni proizvod izričito namijenjen oštećenoj površini.

Razderotina kože

Kožni režanj ne treba rutinski ukloniti. Ako je vitalan, nježno se vraća u prirodni položaj. Rana se zatim klasificira prema ISTAP sustavu.

Suha gaza i snažno ljepljiva obloga mogu pri sljedećem previjanju ponovno podignuti režanj. Prednost ima ili druga atraumatska obloga koja kontrolira eksudat bez novoga oštećenja.

Kontaktni dermatitis

Kod blage iritativne reakcije uklanjanje uzroka i obnova barijere često su dovoljni. Izražen upalni dermatitis može zahtijevati kratkotrajnu lokalnu protuupalnu terapiju prema liječničkoj procjeni.

Kod alergijskoga kontaktnog dermatitisa potrebno je izbjegavati ponovno izlaganje istom alergenu. Antihistaminik može ublažiti svrbež, ali ne liječi osnovni odgođeni imunološki mehanizam.

Kirurška ljepljiva mrežica ili kožno ljepilo

Sustav za kirurško zatvaranje kože ne smije pacijent samostalno naglo uklanjati jer se mogu razdvojiti .

Ako se razviju izražen svrbež, vezikule, osip u obliku mreže ili progresivna upala, potreban je pregled kirurga. Odluka o uklanjanju donosi se prema stabilnosti rane, vremenu od operacije, jačini reakcije i sumnji na infekciju.

Vaskularni pristup

Kod katetera je sigurnost pričvršćivanja istodobno zaštita od izvlačenja, krvarenja i infekcije. Zamjena ljepila nježnijim proizvodom ne smije povećati mogućnost pomicanja katetera.

Kod oštećenja treba uključiti osobu kompetentnu za vaskularni pristup. Procjenjuju se drugi način fiksacije, alternativno mjesto, sterilni zaštitni film i sterilno sredstvo za uklanjanje.

Stoma

Peristomalno oštećenje može nastati zbog mehaničkog skidanja ljepila, ali i zbog curenja sadržaja stome. Samo promjena ljepila neće pomoći ako otvor na pomagalu ne odgovara obliku stome ili postoji propuštanje.

Peristomalni međunarodni konsenzus zato naglašava procjenu cijeloga sustava, načina uklanjanja, učestalosti promjene i kontakta kože s izlučevinom.

Novorođenčad, djeca i starije osobe

Novorođenačka i izrazito stara koža imaju slabiju koheziju između slojeva i posebno su osjetljive na ponavljano uklanjanje. Potrebna je najmanja moguća ljepljiva površina, precizan izbor proizvoda i vrlo nježno uklanjanje.

U djece u intenzivnom liječenju broj uređaja i trajanje sedacije povezani su s većim rizikom. Istraživanja prijavljuju visoke stope oštećenja, ali se rezultati razlikuju među ustanovama i ne smiju se promatrati kao univerzalne vrijednosti.

Klinički algoritam, kriteriji hitnosti i česte pogreške

Postupak

Sigurna primjena medicinskog ljepila u 12 koraka

  1. 1. korak: Potvrdite da je ljepljivi proizvod potreban i da neljepljiva mogućnost ne bi bila sigurnija.
  2. 2. korak: Procijenite kožu, edem, vlagu, bol, prethodne reakcije i rizik od odvajanja medicinskog uređaja.
  3. 3. korak: Odaberite najmanju snagu prianjanja koja pouzdano ostvaruje medicinsku svrhu.
  4. 4. korak: Očistite i potpuno osušite kožu te po potrebi pažljivo skratite dlake.
  5. 5. korak: Kod rizične očuvane kože razmotrite kompatibilan zaštitni film i ostavite ga da se potpuno osuši.
  6. 6. korak: Postavite proizvod bez rastezanja kože ili ljepljivoga materijala i bez nabora.
  7. 7. korak: Dokumentirajte proizvod, mjesto, datum i stanje kože prije primjene.
  8. 8. korak: Tijekom nošenja procjenjujte bol, svrbež, edem, vlagu, odljepljivanje i stanje vidljive kože.
  9. 9. korak: Uklanjanje planirajte unaprijed: osigurajte dobar pristup, podupiranje kože i sredstvo za uklanjanje kada je potrebno.
  10. 10. korak: Uklonite proizvod nisko, sporo i paralelno s kožom, uz podupiranje kože neposredno ispred ruba.
  11. 11. korak: Nakon uklanjanja pregledajte i dokumentirajte kožu; nastalo oštećenje odmah klasificirajte i liječite prema vrsti.
  12. 12. korak: Ako je došlo do oštećenja, ne ponavljajte isti postupak bez promjene proizvoda, tehnike ili mjesta primjene.

Kada se treba javiti odmah

Hitna procjena potrebna je kod:

  • otežanog disanja, oticanja usana, jezika ili lica i generalizirane urtikarije
  • hemodinamske nestabilnosti
  • nekontroliranog krvarenja
  • odvajanja ili pomicanja katetera, tubusa ili drugoga vitalnog uređaja
  • opsežnog gubitka epidermisa u novorođenčeta ili izrazito krhke osobe
  • brzo šireće nekroze
  • znakova sepse.

Unutar 24 sata

Žurna procjena potrebna je kod:

  • progresivnog crvenila, topline, boli ili edema
  • gnojnoga sadržaja
  • velike bule ili opsežne erozije
  • sumnje na infekciju kirurškoga mjesta
  • dehiscencije kirurške rane
  • izrazito svrbljivog osipa koji se širi izvan područja ljepila
  • oštećenja oko vaskularnoga katetera ili stome koje onemogućuje sigurno pričvršćivanje.

Unutar 24–72 sata ili planirano

Ponovna procjena potrebna je kod:

  • promjene boje ili pečenja koje traju nakon uklanjanja
  • ponavljanog oštećenja na istom mjestu
  • svrbeža ili dermatitisa koji ne regredira nakon uklanjanja
  • potrebe za čestim ljepljenjem na krhku kožu
  • sumnje na alergiju koja zahtijeva dermatološku obradu
  • potrebe za promjenom lokalnoga protokola ili asortimana proizvoda.

Najčešće pogreške

Najčvršće ljepilo smatrati najsigurnijim. Posljedica je nepotrebno velika sila pri uklanjanju. Ispravno je odabrati najmanju potrebnu snagu prianjanja.

Svaku reakciju nazvati alergijom. Mehaničko odvajanje epidermisa, iritativni dermatitis i alergijski dermatitis zahtijevaju različito postupanje.

Postaviti traku pod napetosti. Povratna sila trake uzrokuje mjehur i smicanje kože. Materijal se polaže bez rastezanja.

Lijepiti na mokru kožu ili preko ostataka kreme. Slabo prianjanje dovodi do dodatnog pritiskanja, čestog mijenjanja i većega rizika oštećenja.

Naglo povući proizvod okomito od kože. Time se povećava sila odvajanja. Ljepilo se uklanja nisko, sporo i paralelno s kožom.

Ne poduprijeti kožu drugom rukom. Koža se tada povlači zajedno s proizvodom i izložena je većem smicanju.

Silikonski proizvod proglasiti univerzalno najboljim. Silikonska ljepila često su nježnija, ali mogu biti nedovoljno stabilna za pojedine uređaje.

Nanijeti zaštitni film bez provjere kompatibilnosti. Zaštitni sloj može oslabiti pričvršćivanje ili ometati protokol vaskularnoga pristupa.

Ponovno lijepiti preko već oštećene kože. Oštećenje se produbljuje, a cijeljenje odgađa. Potrebni su drugo mjesto ili način pričvršćivanja.

Ne zabilježiti točan proizvod. Bez naziva i vrste ljepila sljedeći tim ne može pouzdano izbjeći ponavljanje reakcije.

Česta pitanja

Je li kratkotrajno crvenilo nakon skidanja flastera uvijek ozljeda?

Ne nužno. Prolazni trag može nestati unutar nekoliko minuta. Promjena koja traje, boli, peče, svrbi ili uključuje mjehur, eroziju ili odvajanje kože smatra se klinički važnom.

Jesu li silikonske obloge uvijek sigurnije?

Često se uklanjaju nježnije s krhke kože, ali nisu sve jednake i ne osiguravaju uvijek dovoljno čvrsto pričvršćivanje medicinskoga uređaja.

Treba li svima prije lijepljenja nanijeti zaštitni film?

Ne. Film ima smisla kod odabranih rizičnih osoba i čestog lijepljenja, ali mora biti kompatibilan s proizvodom i ne smije ugroziti pričvršćivanje.

Smije li se ljepilo navlažiti vodom radi lakšega uklanjanja?

Neki se proizvodi mogu lakše ukloniti vodom, a drugi ne. Sigurnije je slijediti upute proizvođača i koristiti namjensko sredstvo za uklanjanje kada je potrebno.

Kako razlikovati alergiju od infekcije?

Svrbež, vezikule i osip u obliku ljepljivog proizvoda više upućuju na kontaktni dermatitis. Progresivna bol, toplina, gnoj, dehiscencija i sistemski znakovi više upućuju na infekciju. Oba stanja mogu postojati zajedno.

Može li se isto područje ponovno zalijepiti nakon oštećenja?

Treba ga izbjegavati dok se koža ne oporavi. Ako je pričvršćivanje nužno, potrebno je pronaći alternativno mjesto, proizvod ili način fiksacije.

Izvori

Literatura

Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.

  1. 1. izvor: McNichol L, Lund C, Rosen T, Gray M. Medical adhesives and patient safety: state of the science. Consensus statements for the assessment, prevention, and treatment of adhesive-related skin injuries. J Wound Ostomy Continence Nurs. 2013;40(4):365–380

    DOI: 10.1097/WON.0b013e3182995516

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  2. 2. izvor: Fumarola S, Allaway R, Callaghan R, et al. Overlooked and underestimated: medical adhesive-related skin injuries. J Wound Care. 2020;29(Sup3c):S1–S24

    DOI: 10.12968/jowc.2020.29.Sup3c.S1

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  3. 3. izvor: de Faria MF, Ferreira MBG, Felix MMS, Bessa RMV, Barbosa MH. Prevention of medical adhesive-related skin injury during patient care: a scoping review. Int J Nurs Stud Adv. 2022;4:100078

    DOI: 10.1016/j.ijnsa.2022.100078

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  4. 4. izvor: Holm D, Schommer K, Kottner J. Review of Medical Adhesive Technology in the Context of Medical Adhesive-Related Skin Injury. J Wound Ostomy Continence Nurs. 2024;51(5S Suppl 5):S9–S17

    DOI: 10.1097/WON.0000000000001115

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  5. 5. izvor: Wang P, Luo X, Chen H, Feng Q, Song H. The prevalence, incidence and risk factors of medical adhesive-related skin injury in adult inpatients: a systematic review and meta-analysis. J Tissue Viability. 2024;33(4):960–967

    DOI: 10.1016/j.jtv.2024.10.007

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  6. 6. izvor: Du M, Liu M. Prevalence, Risk Factors, Causes, Assessments, and Prevention of Medical Adhesive-Related Skin Injury: A Scoping Review. Adv Skin Wound Care. 2024;37(11–12):1–10

    DOI: 10.1097/ASW.0000000000000235

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  7. 7. izvor: Nokaneng E, Heerschap C, Thayer D, et al. Best practice recommendations for the prevention and management of skin tears in aged skin. 2. izdanje. Wounds International; 2025

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  8. 8. izvor: LeBlanc K, Whiteley I, McNichol L, Salvadalena G, Gray M. Peristomal Medical Adhesive-Related Skin Injury: Results of an International Consensus Meeting. J Wound Ostomy Continence Nurs. 2019;46(2):125–136

    DOI: 10.1097/WON.0000000000000513

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  9. 9. izvor: Zeng LA, Lie SA, Chong SY. Comparison of Medical Adhesive Tapes in Patients at Risk of Facial Skin Trauma under Anesthesia. Anesthesiol Res Pract. 2016;2016:4878246

    DOI: 10.1155/2016/4878246

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  10. 10. izvor: de Paula FM, Frota OP, Ruiz JS, et al. Safety and efficacy of silicone tape for indwelling urinary catheter fixation in intensive care patients: a randomized clinical trial. Nurs Crit Care. 2024;29(2):347–356

    DOI: 10.1111/nicc.12937

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

  11. 11. izvor: Xu Y, Yan M, Pan W, Li C. Incidence and risk factors of medical adhesive-related skin injury among ICU patients: a systematic review and meta-analysis. J Wound Care. 2026;35(5):428–437

    DOI: 10.12968/jowc.2024.0404

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

Pojmovi iz ovog članka

  • Dermatitis

    Dermatitis je upalna reakcija kože koja može uzrokovati crvenilo, svrbež, pečenje, otok, mjehuriće, vlaženje, perutanje ili pukotine, ovisno o uzroku i trajanju.

    Pročitaj više
  • Razderotina kože

    Razderotina kože akutna je traumatska rana nastala mehaničkom silom, uključujući trenje, smicanje ili uklanjanje ljepila, koja može zahvatiti kožu i potkožje, ali se ne proteže kroz potkožni sloj do fascije.

    Pročitaj više
  • Kontaktni dermatitis

    Kontaktni dermatitis upalna je reakcija kože nakon izravnoga doticaja s nadražujućom ili alergijskom tvari. Može biti iritativni ili alergijski te često zahvaća kožu oko rane izloženu oblogama i lokalnim pripravcima.

    Pročitaj više
  • Traumatska rana

    Traumatska rana nastaje djelovanjem vanjske mehaničke sile, primjerice rezanjem, trganjem, ubodom, trenjem, ugrizom ili prignječenjem. Ozbiljnost ne određuje samo otvor na koži nego i oštećenje dubljih struktura, onečišćenje, prokrvljenost i mehanizam.

    Pročitaj više
  • Inkontinencijski dermatitis

    Inkontinencijski dermatitis upalno je oštećenje kože nastalo zbog ponavljanoga ili produljenoga kontakta s urinom i/ili stolicom, uz vlagu, trenje i poremećenu kožnu barijeru.

    Pročitaj više
  • Intertriginozni dermatitis

    Intertriginozni dermatitis upala je sučeljenih površina kože u naboru nastala djelovanjem vlage, topline i trenja. Može se sekundarno komplicirati gljivičnom ili bakterijskom infekcijom.

    Pročitaj više
  • Hidratacijski status

    Procjena ravnoteže unosa i gubitka tekućine koja u starijih i nepokretnih osoba utječe na perfuziju tkiva, stanje kože i tijek cijeljenja.

    Pročitaj više
  • Neuropatija

    Neuropatija je poremećaj perifernih živaca koji može smanjiti osjet boli, dodira, temperature i vibracije te promijeniti motoriku i znojenje. Gubitak zaštitnog osjeta povećava rizik neprepoznate ozljede, osobito na stopalu.

    Pročitaj više
  • Neprianjajuća obloga

    Neprianjajuća obloga kontaktni je sloj osmišljen da se pri uklanjanju što manje lijepi za ležište rane, čime se smanjuju bol i mehaničko oštećenje novoga tkiva.

    Pročitaj više
  • Rub rane

    Rub rane prijelaz je između ležišta rane i kože oko nje. Njegov oblik i stanje — prianjanje, epitelizacija, zadebljanje, maceracija, uvijenost ili podminiranje — daju informacije o napredovanju i preprekama cijeljenju, ali nisu sami etiološka dijagnoza.

    Pročitaj više

Povratna informacija

Je li vam ovaj članak bio koristan?

Tjedni bilten portala

Petkom ujutro: novi članci, najzanimljivije od tjedna, događanja i važni datumi. Besplatno, odjava jednim klikom.

Čitam kao

Ključne teme članka

  • oštećenje kože povezano s medicinskim ljepilom
  • MARSI
  • oštećenje kože od flastera
  • alergija na medicinsko ljepilo
  • sigurno uklanjanje obloge
  • razderotina kože od ljepila
Podijeli članak

Transparentnost i sukob interesa

Ovaj je članak neovisni urednički sadržaj. Za njegovu izradu ili objavu nije primljena financijska naknada, proizvod, usluga niti druga pogodnost od proizvođača, distributera ili drugog komercijalnog subjekta navedenog u članku. Navođenje proizvoda ili trgovačkih naziva služi identifikaciji predmeta stručnog prikaza i ne predstavlja komercijalnu preporuku.

Autori su izjavili da nemaju sukob interesa u vezi s predmetom ovog članka.

Povezane stručne smjernice

Smjernice stručnih organizacija koje se odnose na ovu temu. Nisu zamjena za literaturu članka niti za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika.

Povijest izmjena

Prva objava
26. rujna 2026.

Preporučeno za čitanje

Povezana tema