Akutna rana

Akutna rana nastaje iznenada, primjerice nakon posjekotine, pada, uboda, opekline ili operacijskog zahvata. Organizam odmah pokreće zaustavljanje krvarenja, upalni odgovor, stvaranje novoga tkiva i sazrijevanje ožiljka. Naziv „akutna” opisuje način i vrijeme nastanka, ali ne znači nužno da je rana mala ili bezopasna. Dubina, mjesto, onečišćenje, strano tijelo, oštećenje živca ili krvne žile te bolesti poput šećerne bolesti mogu bitno promijeniti rizik i tijek cijeljenja. Stručnu procjenu treba zatražiti kod obilnog ili trajnog krvarenja, duboke ili razjapljene rane, ugriza, uboda, sumnje na strano tijelo, poremećaja osjeta ili cirkulacije te sve jače boli, crvenila, otekline, iscjetka ili vrućice. Izostanak očekivanoga napretka također je razlog za ponovnu procjenu.

Akutna rana jest nagli prekid anatomskoga i funkcionalnoga kontinuiteta kože, sluznice ili dubljih tkiva uzrokovan mehaničkom, toplinskom, kemijskom, električnom ili kirurškom traumom. U nekompliciranom tijeku cijeljenje se odvija kroz preklapajuće faze hemostaze, upale, proliferacije i remodeliranja, uz koordinaciju trombocita, upalnih stanica, fibroblasta, endotelnih stanica i keratinocita. Kliničko značenje ne određuje sama kronološka oznaka, nego mehanizam, dubina i opseg ozljede, stupanj kontaminacije, gubitak tkiva, perfuzija, neurovaskularni status te čimbenici domaćina. Procjena mora obuhvatiti i mogućnost oštećenja tetive, živca, krvne žile, zgloba ili kosti, strano tijelo, infekcijski rizik i status zaštite protiv tetanusa. Granica između akutne i teško cijeleće rane nije jedinstven broj dana: rana koja odstupa od očekivane putanje zahtijeva traženje lokalnih i sistemskih zapreka, a ne samo preimenovanje u kroničnu. Definicija stoga ne podrazumijeva ni spontano cijeljenje ni odsutnost potrebe za hitnim kirurškim zbrinjavanjem.