Hemosiderinska pigmentacija

Kod dugotrajno povišenog tlaka u venama sitne žile mogu propuštati crvene krvne stanice u kožu. Njihovom razgradnjom ostaje pigment koji sadrži željezo, pa koža oko gležnja i donje potkoljenice postaje crvenosmeđa ili tamnosmeđa. Promjena se obično razvija postupno i može pratiti otok, svrbež, ekcem, otvrdnuće kože ili venski ulkus. Sama pigmentacija nije infekcija i antibiotik je ne uklanja, a boja može ostati i nakon što se tlak u venama bolje kontrolira. Važno je procijeniti vensku i arterijsku cirkulaciju te liječiti uzrok, često kretanjem, njegom kože i odgovarajućom kompresijom kada je sigurna. Nova modrica nakon ozljede, naglo crvenilo, jaka bol ili brzo tamnjenje nisu automatski hemosiderin. Temperatura, opće pogoršanje, crnilo prsta, hladno stopalo ili otvorena rana koja se širi zahtijevaju brzu medicinsku procjenu.

Hemosiderinska pigmentacija nastaje ekstravazacijom eritrocita kroz kapilare pod kronično povišenim venskim tlakom, razgradnjom hemoglobina i nakupljanjem hemosiderina u dermalnim makrofagima. Klinički se očituje smeđom, često nepravilnom hiperpigmentacijom u gaiter području i svrstava se u CEAP C4a kada je posljedica kronične venske bolesti, zajedno s pigmentacijom ili ekcemom. Nalaz je marker dugotrajnog mikrocirkulacijskog opterećenja, ali nije specifičan: diferencijalno uključuje postinflamatornu hiperpigmentaciju, purpuru, hematom, lijekove, vaskulitis i pigmentirane dermatoze. Procjena se temelji na rasporedu, drugim znakovima venske bolesti i dupleksu kada je indiciran; biopsija se rijetko traži i može lošije cijeliti. Liječenje usmjerava se na edem i vensku hipertenziju kompresijom nakon arterijske procjene, aktivacijom pumpe lista i prema potrebi intervencijom na refluksu. Lokalni kortikosteroid može liječiti pridruženi stazni dermatitis, ne pigment sam. Nagla bolna diskoloracija ili nekroza mora potaknuti procjenu ishemije, infekcije, tromboze ili druge atipične etiologije.