Mikrobiom rane

Mikrobiom rane naziv je za čitavu zajednicu mikroorganizama koji žive u rani. Većina otvorenih rana sadrži mikrobe, ali to samo po sebi ne znači da je rana inficirana niti da treba antibiotik. Važno je kako se mikrobi međusobno ponašaju, stvaraju li biofilm i kako na njih odgovaraju tkivo, cirkulacija i obrambeni sustav osobe. Suvremene metode mogu otkriti više vrsta nego obična kultura, no rezultat se uvijek mora tumačiti zajedno s izgledom rane, boli, iscjetkom, mirisom i općim stanjem. Analiza mikrobioma još nije rutinski test koji sam određuje liječenje. Redovita procjena, liječenje uzroka rane, čišćenje i po potrebi debridman ostaju temelj skrbi.

Mikrobiom rane uključuje taksonomski sastav i funkcionalni potencijal mikrobne zajednice, dok se izraz mikrobiota uže odnosi na prisutne organizme. Kronične rane često su polimikrobni ekosustavi s prostornom heterogenošću, anaerobnim nišama i biofilmom; standardna kultura prikazuje samo kultivabilni dio zajednice. Ampliconsko i metagenomsko sekvenciranje proširuju detekciju, ali ne razlikuju pouzdano kolonizaciju od invazivne bolesti, mogu registrirati DNA neodrživih organizama i zasad nemaju univerzalne pragove za terapijsku odluku. Longitudinalne studije povezuju stabilnost, određene sojeve i funkcionalna obilježja mikrobioma s ishodom cijeljenja, ali povezanost nije jednaka uzročnosti. Klinička infekcija i dalje se dijagnosticira procjenom domaćina i rane; mikrobiološki nalaz služi identifikaciji uzročnika i usmjeravanju terapije kada postoji klinička indikacija.