Tercijarno cijeljenje rane

Neke se rane ne zatvaraju odmah jer su onečišćene, postoji veća mogućnost infekcije, oteklina ili sumnja u vitalnost tkiva. Zdravstveni tim tada ranu privremeno ostavlja otvorenom kako bi je mogao čistiti i ponovno procjenjivati. Ako se kasnije pokaže da su rubovi vitalni i da nema nekontrolirane infekcije, rana se može kirurški zatvoriti. To se naziva odgođeno primarno ili tercijarno cijeljenje. Nije svaka otvorena rana planirana za takvo zatvaranje i ne postoji isti broj dana za sve. Potrebna je kontrola ako se pojačavaju bol, crvenilo, oteklina, neugodan miris ili iscjedak, pojavi se temperatura ili se rubovi promijene. Odluku o trenutku i načinu zatvaranja donosi stručni tim prema vrsti ozljede, prokrvljenosti i odgovoru rane.

Tercijarna intencija tradicionalni je naziv za odgođeno primarno zatvaranje: početno otvoreno zbrinjavanje rane nakon čišćenja i debridmana, uz naknadnu kiruršku aproksimaciju rubova prije nego što rana potpuno zatvori sekundarnom intencijom. Primjenjuje se u odabranim kontaminiranim traumatskim ili kirurškim ranama, pri sumnji na evoluciju devitalizacije, nakon kontrole infekcije ili kada početni edem onemogućuje sigurno zatvaranje. Razdoblje do zatvaranja nije fiksno; često se navodi nekoliko dana, ali odluka mora biti klinička i temeljena na vitalnosti, perfuziji, kontaminaciji, eksudatu, mikrobnom i upalnom opterećenju te mogućnosti zatvaranja bez napetosti i mrtvog prostora. Dokazi o smanjenju infekcije u odnosu na primarno zatvaranje heterogeni su i povijesna pravila o vremenskom prozoru ne vrijede jednako za svaku anatomsku regiju i mehanizam. Termin se nedosljedno rabi za sekundarno kirurško zatvaranje granulirajuće rane, pa u dokumentaciji treba navesti stvarni postupak i vrijeme. Aktivna infekcija, neadekvatan debridman ili ishemija protive se zatvaranju dok se ne korigiraju.