Preskoči na glavni sadržaj

Procjena rane i dijagnostika

Testiranje antimikrobne osjetljivosti (antibiogram)

Sinonimi i kratice: antibiogram, ispitivanje antimikrobne osjetljivosti, test osjetljivosti na antibiotike, antimicrobial susceptibility testing, AST

Testiranje antimikrobne osjetljivosti laboratorijsko je ispitivanje kojim se za izolirani mikroorganizam procjenjuje djelovanje odabranih antimikrobnih lijekova i rezultat tumači prema važećim kliničkim graničnim vrijednostima.

Za pacijente i obitelj

Antibiogram se radi u mikrobiološkom laboratoriju nakon što se iz pravilno uzetog uzorka uzgoji i prepozna mikroorganizam. Pokazuje na koje bi lijekove taj mikroorganizam mogao biti osjetljiv, a na koje otporan. Nalaz sam po sebi ne dokazuje da je rana inficirana jer u rani mogu biti prisutni mikroorganizmi koji ne uzrokuju bolest. Liječnik rezultat povezuje sa znakovima infekcije, dubinom rane, cirkulacijom, alergijama, drugim bolestima i mjestom djelovanja lijeka. Nemojte samostalno započinjati, mijenjati ili prekidati antibiotik prema pojedinoj oznaci na nalazu.

Stručno objašnjenje

Testiranje antimikrobne osjetljivosti (AST) određuje in vitro fenotip izolata prema standardiziranoj metodi, najčešće mjerenjem minimalne inhibitorne koncentracije (MIC) referentnom mikrodilucijom u bujonu ili mjerenjem zone inhibicije disk-difuzijom. Dobivena vrijednost uspoređuje se s aktualnim graničnim vrijednostima za točnu kombinaciju vrste i lijeka. U EUCAST sustavu S znači osjetljiv uz standardni režim doziranja, I osjetljiv uz povećanu izloženost, a R rezistentan; I nije sinonim za neodređen ili automatski neučinkovit lijek. Klinička uporabljivost ovisi o reprezentativnom uzorku uzetom nakon čišćenja i debridmana kada je indiciran, pouzdanoj identifikaciji izolata, kontroli kvalitete metode te pravodobnoj primjeni važećih tablica. Kod rane antibiogram ne razlikuje kolonizaciju od infekcije, ne predstavlja izravni test biofilma ni u pravilu test lokalnih antiseptika. Definitivni izbor terapije mora uzeti u obzir kliničku težinu i mjesto infekcije, dozu i tkivnu penetraciju, funkciju bubrega i jetre, alergije, interakcije, prethodne lijekove, epidemiološki rizik te potrebu za kontrolom izvora infekcije.

Povezani pojmovi

Povezani članci

Literatura i izvori

Pojmovnik uređuje: Oliver Jurić

Objavljeno 18. kolovoza 2026. · Posljednja izmjena 18. kolovoza 2026.

Pojmovnik je edukativan sadržaj i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ni liječenje kod zdravstvenog djelatnika.