Dio teme:Ozljede uzrokovane pritiskom
Ozljede uzrokovane pritiskom zbog medicinskih uređaja
Prevencija, rano prepoznavanje i liječenje oštećenja kože i sluznice ispod maski, cijevi, katetera, ortoza i drugih medicinskih uređaja.
Neovisni urednički sadržaj
- Autor
- Objavljeno
- Procjena čitanja
- Približno 22 min
- Zadnja izmjena
- Sljedeća revizija
Cjelovit stručni pregled ozljeda uzrokovanih pritiskom zbog medicinskih uređaja: čimbenici rizika, procjena kože i sluznice, preventivne obloge, posebni uređaji, liječenje i kriteriji hitnosti.
Stručni prikaz
Ključne točke
- Osobu treba smatrati izloženom riziku od ozljede uzrokovane pritiskom od trenutka postavljanja medicinskog uređaja.
- Ozljeda kože često odgovara obliku uređaja, njegova ruba, pričvrsne trake, cijevi ili priključka.
- Prije postavljanja uređaja treba dokumentirati početno stanje kože i sluznice, a zatim redovito pregledavati područje ispod uređaja, oko njega i ispod njegovih pričvrsnih elemenata.
- Najvažnije preventivne mjere jesu pravilna veličina i oblik uređaja, najmanja potrebna napetost pričvršćivanja, rasterećenje i podupiranje cijevi, upravljanje vlagom te uklanjanje uređaja čim prestane medicinska potreba.
- Preventivna obloga može smanjiti rizik samo ako ne ometa položaj, brtvljenje, mjerenje ili drugu funkciju uređaja i ako sama ne povećava pritisak.
- Ozljede kože klasificiraju se prema međunarodnom sustavu za ozljede uzrokovane pritiskom, dok se ozljedi sluznice ne određuje stupanj.
Zašto su ozljede povezane s medicinskim uređajima zaseban klinički problem
Ozljeda uzrokovana pritiskom povezana s medicinskim uređajem nastaje kada uređaj namijenjen dijagnostici, liječenju, praćenju ili potpori funkcije tijela mehanički opterećuje kožu i dublja tkiva. To mogu biti maske za neinvazivnu ventilaciju, endotrahealni tubusi, nazalne kanile, sonde, kateteri, drenovi, cervikalni ovratnici, udlage, ortoze, elektrode, senzori, kompresijska pomagala i brojni drugi uređaji.
Međunarodna smjernica iz 2025. definira ove ozljede kao ozljede uzrokovane predmetima koji opterećuju kožu i tkivo. Oštećenje se često oblikom i rasporedom podudara s uređajem jer se veliko mehaničko opterećenje koncentrira na relativno malom dodirnom području između uređaja i kože. Isti mehanizam mogu izazvati i predmeti koji nemaju medicinsku namjenu, primjerice telefon, daljinski upravljač, nakit ili predmet zaboravljen ispod nepokretne osobe.
Koliko je problem čest
Ovo nije rijedak problem ograničen na pojedinačne slučajeve. Metaanaliza 28 opservacijskih istraživanja s ukupno 117 624 bolesnika procijenila je ukupnu incidenciju ozljeda povezanih s medicinskim uređajima na 19,3 %, ali uz izrazito veliku heterogenost među istraživanjima. Taj se postotak zato ne smije prenositi kao univerzalna incidencija za svaku ustanovu ili populaciju.
Djeca i novorođenčad posebno su ugroženi. Metaanaliza iz 2025. obuhvatila je 18 istraživanja i 15 991 hospitalizirano dijete te procijenila incidenciju na 11,0 % i prevalenciju na 12,6 %, također uz veliku heterogenost. Najviši rizik zabilježen je u neonatalnim i pedijatrijskim jedinicama intenzivnog liječenja, a često su bili uključeni uređaji za respiratornu potporu, praćenje i vaskularni pristup.
Ozljeda povezana s uređajem važan je pokazatelj sigurnosti jer uređaj često ne možemo jednostavno ukloniti. Maska mora održavati učinkovitu ventilaciju, endotrahealni tubus mora ostati sigurno pričvršćen, cervikalni ovratnik mora ograničiti pokretljivost, a kateter ili dren moraju zadržati svoju funkciju. Klinička odluka zato mora istodobno zaštititi kožu i očuvati medicinsku svrhu uređaja.
Kako uređaj oštećuje kožu, potkožno tkivo i sluznicu
Uređaj stvara žarišno mehaničko opterećenje. Tvrđi materijal pritišće mekšu kožu i potkožno tkivo te uzrokuje deformaciju stanica, kompresiju mikrocirkulacije i smanjenu limfnu drenažu. Ako se uređaj pomiče u odnosu na kožu, pridružuju se smične sile i trenje.
Rizik ovisi o međudjelovanju uređaja, bolesnika i organizacije skrbi.
| Skupina čimbenika | Primjeri |
|---|---|
| Svojstva uređaja | tvrd ili slabo prilagodljiv materijal, oštar rub, mala kontaktna površina, pogrešna veličina, nedovoljna mogućnost prilagodbe anatomiji |
| Postavljanje i pričvršćivanje | pretjerano zatezanje, naborana traka, nepravilna fiksacija, čvor ili spoj koji pritišće kožu, nestabilan uređaj koji se trlja |
| Trajanje i broj uređaja | dugotrajna primjena, više uređaja na istom području, uređaj koji se rijetko može premjestiti |
| Vlažnost i mikroklima | znoj, slina, nosni ili trahealni sekret, eksudat, inkontinencija, okluzija, povišena temperatura ispod uređaja |
| Promjene bolesnika | edem, promjena tjelesne mase, rast djeteta, promjena opsega ekstremiteta, gubitak mišićne mase |
| Smanjena tolerancija tkiva | hipoperfuzija, vazopresori, šećerna bolest, pothranjenost, krhka koža, neuropatija, imunosupresija |
| Nemogućnost upozoravanja | sedacija, poremećaj svijesti, demencija, mehanička ventilacija, smanjen osjet, dob djeteta |
| Organizacijski čimbenici | nedostatak odgovarajućih veličina, nejasna odgovornost za pregled, nedostatna dokumentacija, izostanak protokola i edukacije |
Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.
Zašto se rizik mijenja tijekom primjene
Uređaj koji je pri postavljanju pravilno prilagođen može postati neodgovarajući nekoliko sati poslije ako nastane edem, promijeni se položaj bolesnika ili se cijev zategne. Zbog toga smjernica preporučuje ponovnu procjenu veličine, položaja i napetosti uređaja kod promjena tekućinskoga statusa, tjelesne mase, građe ili rasta djeteta.
Vlaga dodatno smanjuje otpornost kože. Znoj, slina i sekret mogu se zadržavati ispod maske ili pričvrsne trake, uzrokovati maceraciju i povećati osjetljivost na pritisak i smične sile. Upravljanje vlagom zato nije samo pitanje udobnosti, nego sastavni dio prevencije.
Koji uređaji i anatomska mjesta zahtijevaju posebnu pozornost
Svaki uređaj koji dodiruje kožu ili sluznicu može uzrokovati ozljedu. Najviše se ozljeda opisuje uz respiratorne uređaje, ali popis mogućih uzroka znatno je širi.
| Uređaj ili skupina uređaja | Najčešće ugrožena područja | Posebni rizici |
|---|---|---|
| Maska za neinvazivnu ventilaciju | nosni hrbat, obrazi, čelo, brada, područje iza ušiju | jako zatezanje radi smanjenja propuštanja, vlaga i toplina ispod maske |
| Nazalne kanile i nastavci za kontinuirani pozitivni tlak | nosnice, nosna pregrada, krila nosa, obrazi, uši | osjetljiva koža novorođenčadi, pogrešna veličina, povlačenje cijevi |
| Endotrahealni tubus i pričvrsni sustav | usne, kutovi usana, jezik, obrazi, sluznica usne šupljine | edem lica, dugotrajna fiksacija, pronacijski položaj |
| Traheostomska kanila i trake | vrat, područje ispod prirubnice i vezica | sekret, vlaga, napetost cijevi i pritisak prirubnice |
| Nazogastrična i orogastrična sonda | nosnica, nosna pregrada, obraz, usna šupljina | trajna vučna sila, nepromijenjeno mjesto fiksacije |
| Cervikalni ovratnik | zatiljak, brada, donja čeljust, ključna kost, ramena | nemogućnost čestoga uklanjanja, edem i sekret |
| Udlage, gips, ortoze i proteze | rubovi uređaja, koštane izbočine, distalni dijelovi ekstremiteta | nepravilna veličina, promjena edema, skrivena koža |
| Kompresijska pomagala i sustavi za pneumatsku kompresiju | gležanj, peta, Ahilova tetiva, rubovi pomagala | nabori, lokalno prejaka kompresija, promjena opsega ekstremiteta |
| Urinarni i fekalni kateteri | meatus, spolovilo, bedra, stražnjica | napetost cijevi, vlaga, pričvršćivanje na istom mjestu |
| Drenovi i druge cijevi | mjesto izlaska, koža ispod priključka ili cijevi | težina spremnika, povlačenje i lokalizirani pritisak |
| Pulsni oksimetar i senzori | prsti ruku i nogu, stopalo, uho | dugotrajno isto mjesto, smanjena perfuzija |
| Manšeta za mjerenje tlaka | nadlaktica ili natkoljenica | ponavljano napuhivanje, neodgovarajuća veličina |
| Elektrode i senzori | prsni koš, leđa, čelo, tjeme | pritisak priključka, ljepilo i okluzija |
| Vaskularni pristupi i pripadajući priključci | koža ispod krilaca, spojeva i cijevi | lokalni pritisak, zavoj koji prikriva kožu |
Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.
Kao što prikazuje shema, najviše se ozljeda pojavljuje na mjestima gdje tvrdi dio uređaja leži nad tankim slojem tkiva iznad kosti ili hrskavice.
Potrebno je pregledati i područja koja nisu odmah vidljiva: kožne pregibe, područje ispod kose, stražnju stranu vrata, prostor iza uha, sluznicu ispod tubusa te kožu na kojoj leži priključak ili cijev.
Procjena, rano prepoznavanje i klasifikacija
Početno stanje kože i sluznice treba procijeniti i dokumentirati prije postavljanja uređaja, kada je to klinički izvedivo. Zatim se redovito procjenjuju područje ispod uređaja, okolna koža, pričvrsne trake i sva mjesta na kojima cijev ili priključak dodiruju tijelo. Učestalost pregleda ne može se univerzalno odrediti jednim intervalom za sve uređaje. Povećava se kod edema, znojenja, krhke kože, smanjenoga osjeta, nemogućnosti prijavljivanja boli i uređaja koji stvaraju visoko lokalno opterećenje.
Procjena uključuje:
- boju u odnosu na uobičajeni ton kože
- blijeđenje ili neblijeđenje promjene nakon pritiska
- toplinu ili hladnoću
- tvrdoću, neuobičajenu mekoću ili spužvastu konzistenciju
- oteklinu
- vlažnost i maceraciju
- bol, pečenje, trnce ili nelagodu
- udubljenje nakon uklanjanja trake ili uređaja
- mjehur, eroziju, nekrozu ili otvorenu ranu
- stanje sluznice
- edem koji mijenja prilagodbu uređaja
Pigmentirana koža i bol kao rani znak
Na srednje i tamno pigmentiranoj koži početna ozljeda ne mora izgledati jarko crveno. Važniji mogu biti lokalno tamnjenje, promjena temperature, bol, edem i razlika u konzistenciji u odnosu na okolnu ili suprotnu stranu tijela.
Bol ili nelagoda mogu prethoditi vidljivoj ozljedi. Bolesnika koji može komunicirati treba izravno pitati osjeća li pritisak, pečenje, utrnulost ili bol ispod uređaja. Kod sedirane, intubirane ili neurološki oštećene osobe taj upozoravajući mehanizam izostaje.
Kako klasificirati već nastalu ozljedu
Ako je zahvaćena koža, ozljeda se klasificira istim međunarodnim sustavom koji se primjenjuje na druge ozljede uzrokovane pritiskom: stupanj 1–4, neklasificirajuća ozljeda ili duboka ozljeda tkiva. Oblik i lokalizaciju treba povezati s uređajem koji je uzrokovao oštećenje.
Ozljedi sluznice ne određuje se stupanj. Sluznica nema jednake anatomske slojeve kao koža, pa se ozljeda opisuje prema mjestu, opsegu, boji, ulceraciji, krvarenju, nekrozi i povezanome uređaju.
Diferencijalna dijagnoza
| Moguća dijagnoza | Kako se može razlikovati |
|---|---|
| Ozljeda kože povezana s medicinskim ljepilom | odgovara području ljepila ili njegova uklanjanja; može se očitovati kao skidanje epidermisa, mjehur ili dermatitis |
| Iritativni ili alergijski kontaktni dermatitis | difuzniji ili jasno ograničen osip, svrbež, povezanost s materijalom ili proizvodom |
| Maceracija i oštećenje povezano s vlagom | vlažna, razmekšana koža u području sekreta, znoja ili inkontinencije |
| Trenjem izazvano površinsko oštećenje | površinska erozija na mjestu ponavljanoga pomicanja uređaja |
| Hematom ili purpura | promjena boje povezana s traumom, antikoagulantnom terapijom ili krhkošću kože |
| Ishemijska promjena | hladnoća, distalna lokalizacija, poremećena perfuzija i nekroza koja se ne objašnjava samo oblikom uređaja |
| Infekcija kože ili sluznice | progresivna bol, toplina, oteklina, gnoj, širenje crvenila ili sistemski znakovi |
Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.
Prije i tijekom primjene uređaja provjeri
- Je li uređaj i dalje medicinski potreban?
- Odgovaraju li veličina, oblik i materijal anatomiji bolesnika?
- Je li pričvršćen najmanjom napetošću potrebnom za sigurnu funkciju?
- Postoje li edem, promjena tjelesne mase ili rast zbog kojih treba prilagoditi veličinu?
- Je li početno stanje kože i sluznice dokumentirano?
- Može li se koža ispod uređaja redovito pregledati?
- Stvara li cijev vučnu silu ili leži ispod bolesnika?
- Nakupljaju li se znoj, slina, sekret ili druga vlaga?
- Može li se mjesto uređaja, vrsta sučelja ili strana pričvršćivanja sigurno izmjenjivati?
- Bi li preventivna obloga ometala brtvljenje, položaj, mjerenje ili funkciju?
- Je li bolesnik ili njegovatelj poučen što treba pratiti i kome prijaviti problem?
- Postoji li unaprijed određen plan postupanja pri prvom znaku oštećenja?
Hijerarhija prevencije: uređaj, koža, vlaga i organizacija skrbi
Prevencija ne započinje odabirom obloge, nego odabirom uređaja.
Međunarodna smjernica preporučuje da se pri izboru razmotre konstrukcija i materijal, odgovarajuća veličina i oblik te mogućnost pravilnoga postavljanja i pričvršćivanja. Ustanova treba raspolagati dovoljnim rasponom veličina i razviti protokole za najčešće uređaje.
Uređaj ukloniti čim prestane potreba
Potrebu za svakim uređajem treba redovito preispitivati. Uređaj koji više nije medicinski nužan treba ukloniti, a privremeni uređaj zamijeniti prikladnijim čim je to sigurno. Primjer je zamjena transportnoga cervikalnog ovratnika prikladnijim ovratnikom za akutnu skrb i njegovo uklanjanje čim više nije potreban.
Rasteretiti i poduprijeti uređaj
Cijevi ne smiju slobodno visjeti i povlačiti kožu. Potrebno ih je poduprijeti, osigurati dovoljnu duljinu prije promjene položaja bolesnika i spriječiti da priključci ili spremnici stvaraju vučnu silu.
Uređaj ili cijev ne bi smjeli ležati ispod bolesnika. Ako se to ne može izbjeći, potrebno je rasporediti opterećenje i zaštititi dodirno područje na način koji ne ometa funkciju uređaja.
Shema u nastavku usporedno prikazuje dvije česte pogreške — cijev koja leži izravno na koži i predebelu oblogu ispod čvrsto zategnute trake — i ispravnu izvedbu s poduprtom cijevi i tankom preventivnom oblogom.
Mijenjati mjesto, položaj ili vrstu uređaja
Kada je medicinski sigurno, treba:
- izmjenjivati mjesto senzora
- premještati cijev s jedne strane usta na drugu
- mijenjati položaj pričvrsnih elemenata
- izmjenjivati odgovarajuća respiratorna sučelja
- privremeno otpustiti pričvršćivanje radi pregleda
- ponovno prilagoditi uređaj nakon promjene edema
Pričvrsna traka mora biti zategnuta samo onoliko koliko je potrebno za održavanje položaja i funkcije. Prekomjerno zatezanje radi sprječavanja svakog propuštanja može povećati rizik oštećenja, dok prelabava maska može uzrokovati trenje i neuspjeh terapije.
Upravljati vlagom
Kožu i sluznicu treba održavati čistima i što sušima, bez agresivnog čišćenja. Mogu se razmotriti zaštitni filmovi, upijajući materijali i tkanine koje odvode vlagu, ali se svaki materijal mora mijenjati prije nego što postane mokar, tvrd ili sam postane izvor pritiska.
Preventivne obloge: korisna mjera, ali ne univerzalno rješenje
Međunarodna smjernica iz 2025. snažno preporučuje preventivnu oblogu ispod medicinskoga uređaja kada obloga ne ometa njegov položaj ili funkciju. Sigurnost dokaza ocijenjena je vrlo niskom. To znači da preporuka predstavlja kliničku odluku utemeljenu na cjelokupnoj procjeni koristi, rizika, izvedivosti i prihvatljivosti, ali ne dokazuje da je svaka obloga učinkovita ispod svakoga uređaja.
Razina dokazaNPIAP/EPUAP/PPPIA 2025- Preventivna obloga ispod uređaja: snažna preporuka, vrlo niska sigurnost dokaza, samo kada ne ometa položaj ili funkciju uređaja. - Komercijalni sustav za pričvršćivanje endotrahealnog tubusa u odraslih: uvjetna preporuka, vrlo niska sigurnost dokaza. - Takav se sustav ne preporučuje tijekom pronacijskog položaja. - Izbor uređaja, početni i ponavljani pregled, uklanjanje uređaja, rasterećenje, podupiranje cijevi i upravljanje vlagom navedeni su kao izjave dobre kliničke prakse.
Kako odabrati preventivnu oblogu
Prije postavljanja preventivne obloge treba pregledati i dokumentirati kožu. Ako obloga nije prozirna, mora se redovito podignuti radi pregleda.
Pri izboru treba procijeniti:
- debljinu
- sposobnost raspodjele opterećenja
- propusnost za vodenu paru
- upijanje i zadržavanje vlage
- prilagodljivost anatomiji
- ljepilo i rizik oštećenja pri uklanjanju
- učinak na brtvljenje i stabilnost uređaja
Što obloga ne rješava
Predebela obloga ispod čvrsto prilagođenoga uređaja može dodatno povećati tlak. Gaza ili drugi upijajući materijal može postati tvrd kada se osuši i tada pretvoriti preventivnu mjeru u novi izvor oštećenja.
Obloga ne zamjenjuje:
- pravilnu veličinu uređaja
- rasterećenje
- pregled kože
- upravljanje vlagom
- premještanje uređaja
- uklanjanje uređaja čim prestane potreba
Posebni uređaji i kliničke situacije
Maske za neinvazivnu ventilaciju
Kod maski za neinvazivnu ventilaciju potrebno je postići ravnotežu između učinkovitoga brtvljenja i što manjega mehaničkog opterećenja. Najčešće su ugroženi nosni hrbat, obrazi, čelo, brada i područje iza ušiju.
Prilagodba sučelja i trake
Maska mora odgovarati anatomiji lica. Trake se ne smiju automatski dodatno zatezati pri svakom propuštanju prije nego što se provjeri veličina, položaj, vrsta sučelja i držanje glave.
Kada kliničko stanje dopušta, može se razmotriti izmjena odgovarajućih tipova sučelja kako se opterećenje ne bi stalno koncentriralo na isto područje. Sistematski pregled iz 2024. prepoznao je vrstu sučelja, preventivne obloge, prilagodbu propuštanja, kontrolu vlage, položaj i individualizaciju maske kao potencijalno korisne strategije, ali naglašava heterogenost i potrebu za kvalitetnijim istraživanjima.
Preventivna obloga ispod maske smije se primijeniti samo ako ne povećava propuštanje, ne zahtijeva dodatno zatezanje i ne narušava učinkovitost ventilacije.
Endotrahealni tubus, traheostoma i pronacijski položaj
Kod endotrahealnog tubusa treba pregledavati usne, kutove usana, jezik, obraze, sluznicu i kožu ispod pričvrsnog sustava. Edem lica i usana može brzo promijeniti odnos između tubusa, pričvrsnoga sustava i tkiva.
Smjernica uvjetno predlaže komercijalni sustav za pričvršćivanje endotrahealnoga tubusa u odraslih, ali ga ne preporučuje tijekom pronacijskog položaja. Dokazi su vrlo niske sigurnosti, a optimalna učestalost promjene položaja tubusa nije pouzdano utvrđena; postupanje treba uskladiti s redovitim pregledom i uputama proizvođača.
Pronacijski položaj i traheostoma
U pronacijskom položaju potrebno je posebno pregledavati lice, čelo, nos, obraze, uši, usne i položaj svih cijevi. Uređaj koji je siguran u leđnom položaju može u pronaciji postati izravna točka oslonca između bolesnika i potporne površine.
Oko traheostome treba kontrolirati vlagu i sekret, rasteretiti cijevi te provjeriti pritisak prirubnice i vezica. Podloga ili gaza koja postane mokra mora se pravodobno zamijeniti.
Cervikalni ovratnici, gips, udlage i ortoze
Ovi uređaji često potpuno prekrivaju ugroženu kožu i ograničavaju mogućnost pregleda. Rizik raste ako je uređaj postavljen tijekom hitnoga zbrinjavanja, ako se naknadno razvije edem ili ako je veličina samo približno odgovarajuća.
Kožu treba pregledavati na rubovima i, kada je medicinski sigurno, ispod uređaja. Potrebno je kontrolirati zatiljak, bradu, donju čeljust, ključnu kost, ramena, gležnjeve, pete i druga koštana mjesta.
Uređaj se ne smije samostalno ukloniti ili otpustiti ako bi to moglo ugroziti stabilnost kralježnice, prijeloma ili zgloba. Procjenu i prilagodbu provodi odgovarajući liječnik, ortotičar, fizioterapeut ili drugi kompetentan član tima.
Sonde, kateteri, drenovi i uređaji za praćenje
Sonda ili kateter mogu izgledati lagano, ali trajna vučna sila na nosnicu, usnu, meatus ili kožu bedra može uzrokovati lokalizirano oštećenje.
Cijevi se pričvršćuju tako da nema napetosti, a mjesto fiksacije mijenja se kada je to sigurno. Koža ispod priključka i ljepila mora ostati dostupna procjeni.
Pulsni oksimetar, temperaturni senzor i druge male naprave treba premještati između odgovarajućih mjesta prema kliničkoj potrebi, perfuziji i uputama proizvođača. Manšeta za mjerenje tlaka mora biti odgovarajuće veličine, a koža ispod nje posebno se prati kod čestih automatskih mjerenja.
Novorođenčad, djeca, neurološki bolesnici i kućna skrb
Novorođenčad i djeca posebno su osjetljivi zbog nezrelije i tanje kože, malih anatomskih dimenzija, slabije mogućnosti komunikacije te velikoga broja uređaja u odnosu na površinu tijela. Potrebno je osigurati pedijatrijske veličine maski, kanula, pričvrsnih sustava i ortoza te često ponovno procjenjivati prilagodbu zbog rasta i promjene edema.
U inkubatoru ili drugom vlažnom okruženju preventivna obloga mora biti odabrana prema sposobnosti otpuštanja topline i vlage. Ljepilo samo po sebi može oštetiti krhki epidermis, pa svako postavljanje i uklanjanje zahtijevaju posebnu pažnju.
Smanjen osjet i kućna skrb
Kod osoba s ozljedom kralježnične moždine, neuropatijom ili drugim poremećajem osjeta uređaj može uzrokovati ozljedu bez upozoravajuće boli. Takve osobe i njihovi njegovatelji trebaju dobiti jasne upute kako i kada pregledavati kožu te kada ne smiju samostalno mijenjati uređaj.
U kućnoj skrbi osobito su važni dugotrajni uređaji: ortoze, proteze, kompresijska pomagala, kateteri, maske za kućnu ventilaciju, slušna pomagala i invalidska kolica. Promjena tjelesne mase, edema ili funkcionalnoga stanja može zahtijevati ponovnu prilagodbu uređaja iako je ranije dobro odgovarao.
Liječenje već nastale ozljede
Prvi je korak ponovno procijeniti je li uređaj još potreban.
Ako više nije potreban, uklanja se.
Ako uređaj mora ostati
Ako je i dalje nužan, treba razmotriti:
- promjenu položaja
- drugu veličinu ili oblik
- alternativni tip uređaja
- drugačiji pričvrsni sustav
- rasterećenje i podupiranje cijevi
- preventivnu ili terapijsku oblogu
- češći pregled
- multidisciplinarnu konzultaciju
Uređaj se ne smije proizvoljno ukloniti ako bi to moglo ugroziti disanje, imobilizaciju, drenažu, vaskularni pristup ili drugu važnu funkciju.
Ozljeda kože
Ozljeda kože liječi se prema stupnju, dubini, količini eksudata, infekciji, perfuziji, boli i stanju okolne kože. Temeljna načela uključuju:
- potpuno ili najveće moguće rasterećenje
- atraumatsko čišćenje
- zaštitu kože oko rane
- ravnotežu vlage
- debridman kada je indiciran i siguran
- liječenje kliničke infekcije
- odgovarajuću oblogu
- kontrolu boli
- nutritivnu i etiološku potporu
Opća načela liječenja jednaka su kao kod drugih ozljeda uzrokovanih pritiskom, ali se moraju prilagoditi činjenici da uređaj možda mora ostati na istome anatomskom području. WHS (engl. Wound Healing Society, Društvo za cijeljenje rana) smjernica naglašava rasterećenje, procjenu perfuzije, uklanjanje devitaliziranog tkiva kada je sigurno, upravljanje infekcijom i vlažnim okruženjem prikladnim za cijeljenje.
Ozljeda sluznice
Ozljedi sluznice ne određuje se stupanj. Dokumentiraju se:
- mjesto
- uređaj
- opseg i oblik
- erozija ili ulceracija
- krvarenje
- nekroza
- sekret i miris
- bol
- mogući znakovi infekcije
Potrebno je rasteretiti ili premjestiti uređaj, održavati higijenu, upravljati vlagom i sekretom te uključiti nadležnoga liječnika, stomatologa, otorinolaringologa ili drugi relevantni tim prema lokalizaciji i težini.
Infekcija
Pozitivan površinski bris ne dokazuje kliničku infekciju. Na infekciju upućuju progresivna bol, toplina, oteklina, gnoj, šireće crvenilo, nekroza i sistemski znakovi.
Sistemski antibiotik nije zamjena za uklanjanje mehaničkog opterećenja, drenažu apscesa ili debridman kada su potrebni.
Klinički algoritam
Postupak
Prevencija i liječenje ozljede povezane s medicinskim uređajem
- 1. korak: Popišite sve medicinske uređaje, cijevi i pričvrsne sustave koji dodiruju kožu ili sluznicu.
- 2. korak: Za svaki uređaj potvrdite medicinsku indikaciju i uklonite ga čim prestane potreba.
- 3. korak: Prije postavljanja procijenite i dokumentirajte početno stanje kože i sluznice.
- 4. korak: Odaberite uređaj odgovarajuće veličine, oblika i materijala te ga pričvrstite najmanjom potrebnom napetošću.
- 5. korak: Osigurajte cijevi i spremnike tako da ne povlače kožu i ne leže ispod bolesnika.
- 6. korak: Odredite učestalost pregleda prema vrsti uređaja, riziku bolesnika, vidljivosti kože, vlazi, edemu i mogućnosti prijavljivanja boli.
- 7. korak: Pri svakom pregledu procijenite boju, temperaturu, konzistenciju, vlagu, bol, udubljenje i integritet kože ili sluznice.
- 8. korak: Kada je sigurno, premjestite uređaj, promijenite mjesto pričvršćivanja ili izmjenjujte odgovarajuće vrste uređaja.
- 9. korak: Upravljajte vlagom i sekretom te primijenite preventivnu oblogu samo ako ne ometa funkciju i ne povećava tlak.
- 10. korak: Pri prvom znaku ozljede uklonite ili prilagodite izvor opterećenja, klasificirajte ozljedu kože ili opišite ozljedu sluznice te započnite lokalno liječenje.
- 11. korak: Ako se ozljeda pogoršava, procijenite infekciju, perfuziju, nekrozu, dubinu i potrebu za specijalističkim liječenjem.
- 12. korak: Dokumentirajte uređaj, mjesto, nalaz, provedene mjere, razlog zbog kojega se uređaj ne može ukloniti te datum sljedeće procjene.
Kada je hitno
Odmah
Hitna procjena potrebna je kada:
- uređaj ugrožava dišni put, cirkulaciju ili drugu vitalnu funkciju
- nastane obilno krvarenje iz kože ili sluznice
- postoji brzo šireća nekroza
- bol je izrazito jaka i nesrazmjerna nalazu
- postoje znakovi nekrotizirajuće infekcije
- bolesnik je hemodinamski nestabilan ili postoje znakovi sepse
- distalni dio ekstremiteta postane hladan, blijed, cijanotičan ili bez pulsa ispod gipsa, ortoze ili kompresijskog uređaja
Unutar 24 sata
Žurna procjena potrebna je kod:
- novoga gnojnog sadržaja
- širećeg crvenila ili otekline
- nove crne ili vlažne nekroze
- progresivnoga gubitka kože
- ozljede sluznice s krvarenjem ili nekrozom
- ozljede ispod cervikalnoga ovratnika, gipsa ili uređaja koji se ne može jednostavno ukloniti
- boli, utrnulosti ili poremećaja funkcije distalno od uređaja
- sumnje da uređaj više nije odgovarajuće veličine
Unutar 24–72 sata
Plan treba ponovno procijeniti kada:
- koža ostaje crvena ili promijenjene boje nakon rasterećenja
- udubljenje nakon pričvrsne trake ne nestaje
- bol ili nelagoda traju
- koža se opetovano macerira
- preventivna obloga često klizi ili se natapa
- uređaj redovito propušta pa ga je potrebno pretjerano zatezati
- bolesnik ili obitelj ne mogu sigurno pregledavati kožu
- ozljeda ne pokazuje očekivani napredak
Najčešće pogreške
| Pogreška | Posljedica | Ispravno |
|---|---|---|
| Smatrati da rizik počinje tek nakon pojave crvenila | propušta se razdoblje u kojem se ozljeda može spriječiti | osobu smatrati rizičnom od trenutka postavljanja uređaja |
| Dodatno zatezati masku bez provjere veličine i položaja | veći tlak na nosni hrbat i obraze | najprije provjeriti vrstu sučelja, položaj, veličinu i uzrok propuštanja |
| Pregledavati samo vidljive rubove uređaja | ozljeda ispod uređaja ostaje skrivena | pregledati područje ispod uređaja kada je to medicinski sigurno |
| Koristiti predebelu preventivnu oblogu ispod čvrstoga uređaja | veći tlak ili poremećena funkcija uređaja | odabrati najtanju prikladnu oblogu i ponovno provjeriti funkciju |
| Ostaviti mokru gazu ili podlogu ispod uređaja | maceracija i stvrdnjavanje materijala | upravljati sekretom i mijenjati vlažni materijal |
| Ne prilagoditi uređaj nakon razvoja edema | uređaj postaje pretijesan i oštećuje tkivo | često ponovno procjenjivati veličinu i napetost |
| Ozljedi sluznice odrediti stupanj | netočna klasifikacija | opisati mjesto, opseg, izgled i povezani uređaj bez stupnjevanja |
| Liječiti ranu, a ostaviti isti izvor pritiska | ozljeda se produbljuje unatoč oblozi | ukloniti, premjestiti, rasteretiti ili zamijeniti uređaj kada je to sigurno |
| Ne dokumentirati razlog zbog kojega uređaj nije moguće premjestiti | prekid kontinuiteta i nejasna odgovornost | dokumentirati kliničko ograničenje i plan sljedeće procjene |
| Pretpostaviti da edukacija nije potrebna iskusnome timu | različita praksa i propušteni pregledi | standardizirani protokoli, kompetencijska edukacija i audit. Sistematski pregled iz 2025. pokazao je da su stavovi medicinskih sestara uglavnom pozitivni, ali da znanje i praksa često ostaju nedostatni |
Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.
Česta pitanja
Klasificira li se ozljeda ispod medicinskog uređaja prema istim stupnjevima kao dekubitus?
Da, ako je zahvaćena koža. Ozljedi sluznice ne određuje se stupanj.
Treba li preventivnu oblogu staviti ispod svakoga uređaja?
Ne. Razmatra se kada može smanjiti opterećenje, ali samo ako ne ometa položaj, brtvljenje, mjerenje ili funkciju uređaja i sama ne povećava tlak.
Koliko često treba pregledavati kožu ispod uređaja?
Ne postoji jedan interval za sve uređaje. Učestalost se određuje prema riziku bolesnika, vrsti uređaja, vlazi, edemu, vidljivosti kože i uputama proizvođača.
Smije li se maska za neinvazivnu ventilaciju otpustiti ako koža postane crvena?
Ne bez procjene učinka na ventilaciju. Potrebno je odmah uključiti odgovorni tim kako bi se provjerili veličina, položaj, vrsta maske, trake i mogućnost drugoga sučelja ili zaštite kože.
Može li uređaj oštetiti kožu iako bolesnika ne boli?
Može, osobito kod sedacije, neuropatije, ozljede kralježnične moždine, demencije ili smanjene svijesti.
Što je prvi postupak kada je ozljeda već nastala?
Ponovno procijeniti potrebu za uređajem i ukloniti ili smanjiti mehaničko opterećenje bez ugrožavanja njegove medicinske funkcije. Zatim se ozljeda procjenjuje i liječi prema dubini i stanju tkiva.
Izvori
Literatura
Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.
1. izvor: National Pressure Injury Advisory Panel, European Pressure Ulcer Advisory Panel, Pan Pacific Pressure Injury Alliance. Device-Related Pressure Injuries. In: Prevention and Treatment of Pressure Ulcers/Injuries: Clinical Practice Guideline. The International Guideline: Fourth Edition. Haesler E, ur. 2025
Otvori izvor (vanjska poveznica)2. izvor: National Pressure Injury Advisory Panel, European Pressure Ulcer Advisory Panel, Pan Pacific Pressure Injury Alliance. Skin and Tissue Assessment. In: The International Guideline: Fourth Edition. 2026
Otvori izvor (vanjska poveznica)3. izvor: National Pressure Injury Advisory Panel, European Pressure Ulcer Advisory Panel, Pan Pacific Pressure Injury Alliance. Preventive Skin Care. In: The International Guideline: Fourth Edition. 2025
Otvori izvor (vanjska poveznica)4. izvor: Gefen A, Alves P, Ciprandi G, et al. Device-related pressure ulcers: SECURE prevention. Second edition. J Wound Care. 2022;31(Sup3a):S1–S72. Napomena o transparentnosti: dokument su poduprla društva Frontier, Mölnlycke Health Care, PolyMem i Sumed
DOI: 10.12968/jowc.2022.31.Sup3a.S1
Otvori izvor (vanjska poveznica)5. izvor: Zhang N, Li Y, Li X, et al. Incidence of medical device-related pressure injuries: a meta-analysis. Eur J Med Res. 2024;29:425
DOI: 10.1186/s40001-024-01986-2
Otvori izvor (vanjska poveznica)6. izvor: Lee H, Choi S. Protocols and their effects for medical device-related pressure injury prevention among critically ill patients: a systematic review. BMC Nurs. 2024;23:403
DOI: 10.1186/s12912-024-02080-y
Otvori izvor (vanjska poveznica)7. izvor: Emami Zeydi A, Zare-Kaseb A, Nazari AM, et al. Mask-related pressure injury prevention associated with non-invasive ventilation: a systematic review. Int Wound J. 2024;21:e14909
DOI: 10.1111/iwj.14909
Otvori izvor (vanjska poveznica)8. izvor: Li Y, Peng H, Li X, et al. The incidence, prevalence, and risk factors of medical device-related pressure injuries in paediatric inpatients: a systematic review and meta-analysis. J Tissue Viability. 2025;34(4):100966
DOI: 10.1016/j.jtv.2025.100966
Otvori izvor (vanjska poveznica)9. izvor: Fang W, Zhang Q, Chen Y, Qin W. Knowledge, attitude, and practice of clinical nurses towards medical device-related pressure injury prevention: a systematic review. J Tissue Viability. 2025;34(1):100838
DOI: 10.1016/j.jtv.2024.12.002
Otvori izvor (vanjska poveznica)10. izvor: Gould LJ, Alderden J, Aslam R, et al. WHS guidelines for the treatment of pressure ulcers—2023 update. Wound Repair Regen. 2024;32(1):6–33
DOI: 10.1111/wrr.13130
Otvori izvor (vanjska poveznica)
Pojmovi iz ovog članka
- Mehaničko opterećenje tkiva
Mehaničko opterećenje tkiva djelovanje je vanjskih sila, osobito pritiska i smicanja, koje uzrokuju deformaciju tkiva i mogu smanjiti lokalnu perfuziju te, kada intenzitet i trajanje prijeđu toleranciju tkiva, dovesti do oštećenja.
Pročitaj više - Edem
Edem je vidljivo ili opipljivo nakupljanje viška tekućine u međustaničnom prostoru, lokalno ili opće, nastalo zbog poremećaja tlaka, propusnosti ili limfne drenaže.
Pročitaj više - Neuropatija
Neuropatija je poremećaj perifernih živaca koji može smanjiti osjet boli, dodira, temperature i vibracije te promijeniti motoriku i znojenje. Gubitak zaštitnog osjeta povećava rizik neprepoznate ozljede, osobito na stopalu.
Pročitaj više - Oštećenje kože povezano s medicinskim ljepilom (MARSI)
Oštećenje kože povezano s medicinskim ljepilom (MARSI) jest crvenilo ili druga kožna promjena, poput odvajanja epidermisa, razderotine, mjehura ili dermatitisa, koja traje najmanje 30 minuta nakon uklanjanja ljepljivoga medicinskog proizvoda.
Pročitaj više - Dermatitis
Dermatitis je upalna reakcija kože koja može uzrokovati crvenilo, svrbež, pečenje, otok, mjehuriće, vlaženje, perutanje ili pukotine, ovisno o uzroku i trajanju.
Pročitaj više - Kontaktni dermatitis
Kontaktni dermatitis upalna je reakcija kože nakon izravnoga doticaja s nadražujućom ili alergijskom tvari. Može biti iritativni ili alergijski te često zahvaća kožu oko rane izloženu oblogama i lokalnim pripravcima.
Pročitaj više - Maceracija
Maceracija je omekšanje, izbjeljivanje i oštećenje epidermisa zbog produljenog ili prekomjernog izlaganja vlazi, najčešće eksudatu. Može nastati uz rub rane te pogodovati boli, širenju oštećenja i slabijoj zaštitnoj funkciji kože.
Pročitaj više - Profilaktička obloga
Obloga postavljena na neoštećenu, opterećenu kožu radi dodatnoga smanjenja trenja, smicanja i lokalnoga mehaničkog opterećenja. Primjenjuje se uz, a ne umjesto rasterećenja i ostalih preventivnih mjera.
Pročitaj više - Debridman
Debridman je ciljano uklanjanje devitaliziranoga ili kontaminiranoga tkiva, naslaga i stranoga materijala iz rane radi bolje procjene i stvaranja uvjeta za cijeljenje. Može biti kirurški, oštri, autolitički, enzimski, mehanički ili biološki.
Pročitaj više - Antibiotska terapija infekcije rane
Antibiotska terapija infekcije rane primjena je sistemskog antibiotika kada klinička infekcija, njezina dubina, težina ili čimbenici domaćina to opravdavaju, uvijek uz kontrolu izvora.
Pročitaj više
Ključne teme članka
- ozljede uzrokovane pritiskom zbog medicinskih uređaja
- dekubitus povezan s medicinskim uređajem
- ozljeda kože ispod medicinskog uređaja
- preventivne obloge ispod uređaja
- ozljeda sluznice zbog uređaja
- prevencija dekubitusa u intenzivnoj skrbi
Transparentnost i sukob interesa
Ovaj je članak neovisni urednički sadržaj. Za njegovu izradu ili objavu nije primljena financijska naknada, proizvod, usluga niti druga pogodnost od proizvođača, distributera ili drugog komercijalnog subjekta navedenog u članku. Navođenje proizvoda ili trgovačkih naziva služi identifikaciji predmeta stručnog prikaza i ne predstavlja komercijalnu preporuku.
Autori su izjavili da nemaju sukob interesa u vezi s predmetom ovog članka.
Dio teme: Ozljede uzrokovane pritiskom
Ozljede uzrokovane pritiskom (dekubitus): klasifikacija, procjena i liječenje
Ostali članci u temi
Povezane stručne smjernice
Smjernice stručnih organizacija koje se odnose na ovu temu. Nisu zamjena za literaturu članka niti za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika.
National Pressure Injury Advisory Panel, European Pressure Ulcer Advisory Panel, Pan Pacific Pressure Injury Alliance
Device-Related Pressure Injuries (Prevention and Treatment of Pressure Ulcers/Injuries: Clinical Practice Guideline, 4. izdanje) (2025)Krovno poglavlje međunarodne smjernice o ozljedama zbog medicinskih uređaja: izbor uređaja, pregled kože, rasterećenje i preventivne obloge.
Podatci o smjernici na portaluEuropean Pressure Ulcer Advisory Panel / National Pressure Injury Advisory Panel / Pan Pacific Pressure Injury Alliance
Skin and Tissue Assessment (Prevention and Treatment of Pressure Ulcers/Injuries: Clinical Practice Guideline, 4. izdanje) (2026)Procjena kože i sluznice, uključujući osobitosti tamnije pigmentirane kože.
Podatci o smjernici na portaluEuropean Pressure Ulcer Advisory Panel / National Pressure Injury Advisory Panel / Pan Pacific Pressure Injury Alliance
Preventive Skin Care (Prevention and Treatment of Pressure Ulcers/Injuries: Clinical Practice Guideline, 4. izdanje) (2025)Preventivna njega kože i upravljanje vlagom ispod uređaja.
Podatci o smjernici na portaluMeđunarodna stručna radna skupina (J Wound Care)
Device-related pressure ulcers: SECURE prevention (2. izdanje) (2022)Međunarodni stručni konsenzus SECURE prevention; dokument su poduprla komercijalna društva.
Podatci o smjernici na portaluWound Healing Society
WHS Guidelines for the Treatment of Pressure Ulcers — 2023 Update (2024)Načela liječenja već nastale ozljede uzrokovane pritiskom.
Podatci o smjernici na portalu
Povijest izmjena
- Prva objava
- 2. rujna 2026.
- Posljednja izmjena
- 10. rujna 2026.
- 10. rujna 2026.
Rekonstrukcija slikovnog dijela: zamijenjene postojece slike bez ALT-a, dodano 13 novih ilustracija (11 strucnih i 2 pacijentske) s hrvatskim ALT opisima i atlasnim zapisima.
- 10. rujna 2026.
Rekonstrukcija slikovnog dijela: zamijenjene postojece slike bez ALT-a, dodano 13 novih ilustracija (11 strucnih i 2 pacijentske) s hrvatskim ALT opisima i atlasnim zapisima.
- 10. rujna 2026.
Rekonstrukcija slikovnog dijela: zamijenjene postojece slike bez ALT-a, dodano 13 novih ilustracija (11 strucnih i 2 pacijentske) s hrvatskim ALT opisima i atlasnim zapisima.
- 10. rujna 2026.
Rekonstrukcija slikovnog dijela: zamijenjene postojece slike bez ALT-a, dodano 13 novih ilustracija (11 strucnih i 2 pacijentske) s hrvatskim ALT opisima i atlasnim zapisima.
Preporučeno za čitanje
Povratna informacija
Je li vam ovaj članak bio koristan?