Infekcija kronične rane: dijagnoza i antimikrobna terapija

Za pacijente i obitelj

Zašto bakterije u rani ne znače uvijek infekciju

Otvorena rana nije sterilna. Bakterije iz kože i okoliša mogu biti prisutne na njezinoj površini, a da ne izazivaju bolest. To se naziva kolonizacija.

Infekcija nastaje kada mikroorganizmi počnu štetiti tkivu i vaš organizam reagira na njih. Zato liječnika ne zanima samo koje su bakterije pronađene nego i kako rana izgleda, mijenja li se i kako se vi osjećate.

To je razlog zašto bris koji pokazuje bakteriju ne znači automatski da trebate antibiotik. Kada bi se antibiotik davao svakoj osobi čija rana sadržava bakterije, mnogi bi ga ljudi dobivali bez koristi.

Nepotrebna uporaba antibiotika može izazvati nuspojave i pridonijeti razvoju bakterija otpornih na antibiotike. Svjetska zdravstvena organizacija navodi nepravilnu i pretjeranu uporabu antimikrobnih lijekova među glavnim uzrocima širenja otpornosti.

Kako izgleda moguća infekcija rane

Infekcija se ne mora kod svake osobe pokazati jednako. Kod sebe možete primijetiti sljedeće promjene.

• novu ili jaču bol
• povećanje crvenila ili otekline
• topliju kožu oko rane
• gnojni iscjedak
• povećanu količinu tekućine iz rane
• širenje ili ponovno otvaranje rane
• izrazitiji neugodan miris uz druge znakove pogoršanja
• ranu koja je prestala napredovati ili se neočekivano pogoršava

Kod kroničnih rana ponekad su prvi znakovi suptilniji. Tkivo može postati vrlo osjetljivo i lako krvariti, može se povećati iscjedak ili rana jednostavno prestane napredovati prema očekivanju. Međunarodne preporuke naglašavaju da se infekcija procjenjuje prema više znakova zajedno, a ne prema jednom simptomu.

Ako imate šećernu bolest, neuropatiju, slabiju arterijsku cirkulaciju ili oslabljen imunosni sustav, klasični znakovi infekcije mogu biti slabije izraženi. Zato zdravstvenom timu treba prijaviti svaku novu i neočekivanu promjenu.

Zašto liječnik ponekad uzima uzorak, a ponekad ne

Bris ili drugi uzorak nije potreban na svakoj kontroli. Ako rana nema znakove infekcije, pronalaženje bakterija često neće promijeniti liječenje.

Kada postoji infekcija, mikrobiološki uzorak može pomoći liječniku odrediti koja je bakterija važna i na koje je lijekove osjetljiva. Kod nekih dubokih infekcija potreban je kvalitetniji uzorak tkiva, a kod sumnje na infekciju kosti ponekad se analizira uzorak kosti.

Rana se prije uzimanja uzorka odgovarajuće očisti. Time se smanjuje mogućnost da nalaz prvenstveno pokaže površinske bakterije koje nisu pravi uzrok infekcije.

Kod ozbiljne infekcije liječnik neće uvijek čekati rezultat prije početka liječenja. Terapija se može započeti prema kliničkom stanju, a zatim prilagoditi kada laboratorijski rezultat postane dostupan.

Antibiotici, antiseptici i čišćenje rane imaju različite uloge

Antibiotik nije isto što i antiseptik.

Antibiotici su lijekovi koji se koriste protiv bakterijskih infekcija. Kod određenih infekcija mogu se uzimati na usta ili primati drugim putem. Odluka o izboru ovisi o mjestu i težini infekcije, drugim bolestima i mikrobiološkom nalazu kada je dostupan.

Antiseptik se primjenjuje lokalno na ranu ili kožu. U određenim situacijama može biti dio liječenja lokalno inficirane rane, ali nije zamjena za sistemsko liječenje ozbiljne infekcije.

Jednako su važni čišćenje rane i uklanjanje odumrlog ili teško inficiranog tkiva kada je to potrebno. Ako postoji džep gnoja koji treba drenirati, antibiotik sam po sebi ne može riješiti taj problem.

Kod osobe s dijabetičkim stopalom potrebno je istodobno procijeniti cirkulaciju, pritisak na stopalo, infekciju i stanje rane. Ako su ti problemi zanemareni, samo antibiotik neće riješiti uzrok zbog kojeg rana ne cijeli.

Kada infekcija zahvati dublje tkivo ili kost

Kod dubljih rana infekcija ponekad ne ostaje u koži. Može zahvatiti tkivo ispod kože, tetivu ili kost. To je važno jer se tada mijenja i način liječenja i njegovo trajanje.

Na takvu mogućnost liječnik pomišlja kada je rana duboka, kada se vidi kost ili tetiva, kada je cijeli prst crven i otečen ili kada rana ne napreduje ni nakon dulje odgovarajuće skrbi. Tada se mogu zatražiti snimke, a ponekad i uzorak kosti.

Ako je zahvaćena kost, liječenje traje dulje i često se planira zajedno s kirurgom. Antibiotik je pritom samo jedan dio; jednako su važni rasterećenje, cirkulacija i njega same rane.

Zašto se antibiotik ne daje „za svaki slučaj”

Može zvučati sigurnije uzeti antibiotik preventivno, ali to često nije bolje liječenje.

Ako rana nije inficirana, antibiotik najčešće neće ubrzati njezino cijeljenje. Kod dijabetičkog ulkusa stopala suvremene međunarodne smjernice izričito preporučuju da se klinički neinficirana rana ne liječi antibioticima samo radi sprečavanja buduće infekcije ili ubrzavanja zatvaranja ulkusa.

Kada antibiotik jest potreban

Istodobno, antibiotik koji nije potreban može izazvati nuspojave i stvarati pritisak pod kojim preživljavaju otpornije bakterije.

To ne znači da antibiotike treba izbjegavati kada postoji stvarna infekcija. Naprotiv, kod ozbiljne infekcije pravodobno liječenje može biti presudno za očuvanje zdravlja, ekstremiteta ili života.

Cilj je zato vrlo jednostavan: pravi antimikrobni lijek pravoj osobi, zbog pravog razloga i samo koliko je potrebno.

Kada se trebate odmah javiti liječniku

Kod nove infekcije koja se pogoršava tijekom sati ili jednog dana također nemojte čekati tjednima na rutinsku kontrolu.

Ako se promjene razvijaju sporije, ali primijetite povećanje iscjetka, novu bol, jači neugodan miris, novo krvarenje osjetljivog tkiva ili vidljivo povećanje rane, javite se zdravstvenom timu radi ranije procjene.

Nemojte sami započinjati stare antibiotike koji su vam ostali od prethodnog liječenja niti uzimati lijek koji je propisan drugoj osobi. Uzročnik i vrsta infekcije mogu biti potpuno drukčiji.

Što možete učiniti sami

Redovito promatrajte ranu i kožu oko nje u skladu s uputama zdravstvenog tima. Ako ne možete dobro vidjeti područje, zatražite pomoć člana obitelji ili osobe koja vam pomaže u njezi.

Prijavite promjene između kontrola. Korisno je znati kada su počele i razvijaju li se postupno ili naglo.

Kako pomoći cijeljenju između kontrola

Ako vam je propisana terapija zbog osnovnog uzroka rane, poput rasterećenja stopala ili kompresije kod venske bolesti, pridržavajte se plana. Liječenje infekcije nije odvojeno od liječenja same rane.

Ako vam je propisan antibiotik, uzimajte ga prema uputi liječnika. Nemojte sami produživati liječenje zato što rana još nije potpuno zatvorena; završetak antimikrobne terapije i potpuno cijeljenje rane nisu ista stvar.

Pitajte zdravstveni tim: je li moja rana zaista inficirana, koji je cilj antimikrobnog liječenja i kada ćete procijeniti je li terapija još potrebna. Takva pitanja pomažu sigurnom liječenju.

Česta pitanja