Preskoči na glavni sadržaj

Postoperativni serom i hematom: procjena, liječenje i zaštita kirurške rane

Kako razlikovati seroznu nakupinu od hematoma, kada je potrebna punkcija, a kada hitna kirurška ili endovaskularna kontrola krvarenja

Neovisni urednički sadržaj

Objavljeno
Procjena čitanja
Približno 21 min
Zadnja izmjena
Vektorska klinička shema presjeka zatvorene kirurške incizije: plitka nakupina bistre tekućine u mrtvom prostoru pod šavovima, dublja gušća nakupina krvi, shematski dren i strelice nakupljanja tekućine, s uvećanim detaljem punkcije iglom, u kobaltnoj paleti, bez prikaza osoba.

Postoperativna oteklina može biti očekivan nalaz, serozna nakupina ili hematom. Članak objašnjava kliničku procjenu, ulogu ultrazvuka i laboratorijske obrade, indikacije za punkciju, drenažu i operacijsku evakuaciju, posebne situacije uz implantate i antitrombotsku terapiju te mjere prevencije.

Stručni prikaz

Ključne točke

  • Serom sadržava pretežno seroznu, često i limfnu tekućinu, dok hematom sadržava krv. Sam izgled postoperativne otekline nije dovoljan za njihovo pouzdano razlikovanje.
  • Mala, stabilna i bezbolna nakupina, bez napetosti kože, funkcionalnoga ograničenja i znakova infekcije, često se može pratiti uz unaprijed dogovorenu kontrolu.
  • Punkcija se najčešće razmatra kod simptomatskoga seroma koji izaziva bol, napetost, ograničava funkciju, ugrožava inciziju ili ometa daljnje liječenje.
  • Svaka punkcija može unijeti mikroorganizme. Ponavljane punkcije malih nakupina bez jasne koristi treba izbjegavati.
  • Svježi hematom često je zgrušan i ne može se učinkovito isprazniti iglom. Brz rast, napetost, pad koncentracije hemoglobina, ugroženost kože ili neurovaskularni poremećaj mogu zahtijevati operacijsku evakuaciju ili endovaskularnu kontrolu krvarenja.
  • Nagla oteklina vrata, otežano disanje, brzo rastući hematom, pulsirajuća tvorba, sindrom mišićnoga odjeljka i hemodinamska nestabilnost hitna su stanja.

Što su postoperativni serom i hematom

lokalizirana je nakupina pretežno serozne tekućine u prostoru nastalom odvajanjem tkivnih slojeva, prekidom sitnih limfnih i krvnih žila te upalnim odgovorom nakon operacije. Najčešće nastaje nakon zahvata povezanih s opsežnijim odvajanjem kože i potkožja, uklanjanjem limfnih čvorova, stvaranjem režnja, rekonstrukcijom dojke, operacijom hernije, abdominoplastikom ili drugim postupkom nakon kojega ostaje veći mrtvi prostor.

nakupina je djelomično ili potpuno zgrušane krvi u operacijskom području. Može nastati neposredno nakon zahvata zbog trajnog ili ponovno aktiviranog krvarenja, ali i odgođeno nakon povišenja krvnog tlaka, kašlja, povraćanja, pada, druge traume, poremećaja zgrušavanja ili ponovnoga uvođenja antitrombotske terapije.

Serom i hematom mogu:

  • razdvojiti prethodno spojene tkivne slojeve
  • održavati mrtvi prostor
  • povećati napetost na šavovima ili spajalicama
  • smanjiti lokalnu perfuziju kože
  • pridonijeti dehiscenciji
  • povećati rizik infekcije
  • ugroziti implantat ili rekonstruktivni režanj
  • odgoditi rehabilitaciju ili početak adjuvantnoga liječenja.

Nije, međutim, svaka postoperativna komplikacija koju treba punktirati ili operirati. Edem, i manja količina tekućine očekivani su nakon brojnih zahvata. Klinička važnost ovisi o brzini nastanka, simptomima, napetosti, anatomskom mjestu, prisutnosti implantata, stanju kirurške rane i općem stanju bolesnika.

Tablica 1.Temeljne razlike između seroma i hematoma
Tablica 1. Temeljne razlike između seroma i hematoma
ObilježjeSeromHematom
SadržajSerozna, često i limfna tekućinaSvježa, zgrušana ili djelomično razgrađena krv
Vrijeme pojaveČesto tijekom prvih dana ili nakon uklanjanja drena, ali može nastati i kasnijeNajčešće rano, ali moguće je i odgođeno krvarenje
PalpacijaNajčešće mekša ili fluktuirajuća nakupinaMože biti čvrst, napet i bolan; tijekom vremena može omekšati
KožaMože biti uredna ili napeta; opsežna ekhimoza nije tipičnaEkhimoza, tamnija promjena, napetost i bol češće su prisutni
PunkcijaMože dati bistru, žućkastu ili serozno-krvavu tekućinuSvježi se ugrušak često ne može aspirirati; stariji hematom može se djelomično ili pretežno ukapljiti
Glavni riziciInfekcija, dehiscencija, ponavljanje i razvoj kronične šupljineAktivno krvarenje, anemija, pritisak na vitalne strukture, kože i infekcija

Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.

Sonografski izgled hematoma mijenja se tijekom vremena i ovisi o njegovoj dobi, uzroku i anatomskom mjestu. Serom je često jednostavnija tekuća kolekcija, ali može sadržavati fibrin, krv ili stanični detritus. Slikovni nalaz zato se uvijek tumači zajedno s operacijskim podatcima i kliničkim tijekom.

Klinička procjena i diferencijalna dijagnoza

Prvi je zadatak utvrditi radi li se o stabilnoj postoperativnoj nakupini ili o stanju koje zahtijeva neposrednu kiruršku intervenciju.

Potrebno je zabilježiti:

  • vrstu i datum operacije
  • anatomsko područje i opseg disekcije
  • prisutnost mrežice, proteze, vaskularnoga grafta ili drugog implantata
  • postavljene drenove, njihov učinak i vrijeme uklanjanja
  • početak, brzinu rasta i promjene otekline
  • bol, pritisak, zategnutost i ograničenje funkcije
  • količinu i izgled iscjetka
  • temperaturu i druge vitalne znakove
  • antikoagulantne i antiagregacijske lijekove te vrijeme posljednje doze
  • kašalj, povraćanje, pad ili drugi mogući okidač
  • prethodne punkcije i njihov učinak.

Lokalnim pregledom procjenjuju se veličina, napetost, , boja i temperatura kože, bolnost, rubovi incizije, eventualno razmicanje kože, iscjedak, pulsiranje te osjet, motorika i cirkulacija distalno od otekline.

National Wound Care Strategy Programme (NWCSP) preporučuje da kirurški tim procijeni serome koji se dreniraju i druge postoperativne nakupine te da , serom ili hematom drenira odgovarajuće osposobljen zdravstveni djelatnik, u skladu s lokalnim ovlastima i protokolom.

Tablica 2.Diferencijalna dijagnoza postoperativne otekline
Tablica 2. Diferencijalna dijagnoza postoperativne otekline
StanjeKlinički orijentiri
Očekivani postoperativni edemDifuzna oteklina koja se ne povećava, bez jasne fluktuacije, izražene napetosti, gnoja i sistemskoga pogoršanja
SeromFluktuirajuća nakupina, osjećaj prelijevanja, zategnutost ili nelagoda, najčešće bez izraženih znakova infekcije
HematomEkhimoza, bol, napeta ili čvrsta oteklina, mogući pad koncentracije hemoglobina ili ubrzan rast
ApscesProgresivna bol, toplina, promjena boje kože, fluktuacija, gnoj i mogući sistemski znakovi
LimfokelaNakupina limfe nakon prekida većih limfnih putova, osobito u preponi, zdjelici ili pazuhu
DehiscencijaRazmicanje rubova prethodno zatvorene incizije, moguće uz serom, hematom ili infekciju
PseudoaneurizmaPulsirajuća oteklina, šum ili vibracija, često nakon vaskularnoga pristupa ili zahvata; ne smije se naslijepo punktirati
Incizijska hernijaIzbočenje povezano s kašljem ili napinjanjem, bez obilježja jednostavne tekuće nakupine
Kasna implantatom povezana bolestKasna ili ponavljajuća nakupina, masa, zadebljana kapsula, limfadenopatija ili nova promjena godinama nakon ugradnje implantata

Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.

Pulsirajuća oteklina, šum, hladnoća ekstremiteta, progresivna neurološka smetnja, jaka bol nesrazmjerna nalazu ili brzo povećavanje hematoma ne smiju se tretirati kao običan serom.

Na srednje i tamno pigmentiranoj koži upala i ugroženost kože ne moraju se očitovati jarkim crvenilom. Potrebno je procijeniti novu tamniju, ljubičastu ili sivkastu promjenu, toplinu, edem, tvrdoću, bol i razliku u odnosu na okolnu kožu.

Kada su potrebni ultrazvuk, laboratorijska obrada i druga dijagnostika

Klinička procjena dovoljna je kod dijela malih i tipičnih nakupina. Slikovna dijagnostika postaje važna kada su vrsta, dubina ili opseg nakupine nejasni, kada je ona duboka ili višekomorna, kada postoji implantat ili kada se sumnja na aktivno krvarenje, pseudoaneurizmu, apsces ili komunikaciju s dubljim anatomskim prostorom.

Ultrazvučni pregled

Ultrazvuk može:

  • potvrditi prisutnost tekuće nakupine
  • procijeniti njezine dimenzije i dubinu
  • prikazati pregrade i gusti sadržaj
  • pomoći razlikovati jednostavnu tekućinu od složenije kolekcije
  • omogućiti sigurniju punkciju
  • pomoći izbjeći implantat, krvnu žilu, živac ili pleuru.

Ultrazvuk je osobito koristan kod površinskih nakupina jer omogućuje pregled u stvarnom vremenu, bez ionizirajućega zračenja. Ipak, izgled hematoma ovisi o njegovoj starosti, pa se može kretati od složene ehogene kolekcije do gotovo jednostavne tekućine.

Računalna tomografija i angiografska procjena

Računalna tomografija, po potrebi s angiografskim protokolom, može biti potrebna kod:

  • duboke abdominalne ili zdjelične nakupine
  • sumnje na aktivno unutarnje krvarenje
  • brzo rastućega hematoma
  • mogućega apscesa
  • komunikacije s organom ili dubljim prostorom
  • sumnje na pseudoaneurizmu.

Dokaz aktivnoga arterijskog krvarenja može usmjeriti prema hitnoj endovaskularnoj embolizaciji ili operacijskome zahvatu. Brzo rastući hematom s aktivnim krvarenjem nije kandidat za ponavljano ambulantno promatranje.

Laboratorijska obrada

Kod sumnje na značajno krvarenje razmatraju se:

  • kompletna krvna slika i serijsko praćenje hemoglobina
  • koagulacijski nalazi
  • bubrežna funkcija kod primjene izravnih oralnih antikoagulansa
  • krvna grupa i priprema krvi prema kliničkoj težini
  • upalni pokazatelji kada postoji sumnja na infekciju.

Uredna koncentracija hemoglobina neposredno nakon akutnoga krvarenja ne isključuje značajan gubitak krvi. Važniji su vitalni znakovi, klinički tijek i serijska mjerenja.

Dijagnostička punkcija

Punkcija se ne provodi samo zato što je tekućina vidljiva na ultrazvuku. Najprije treba utvrditi hoće li rezultat promijeniti liječenje i može li se postupak sigurno provesti.

Uzorak se prema kliničkom pitanju može poslati na:

  • mikrobiološku kulturu
  • citološku obradu
  • dodatne specifične pretrage povezane s implantatom ili sumnjom na određenu bolest.

Mutan ili gnojan sadržaj zahtijeva procjenu apscesa i infekcije. Krvavi sadržaj ne dokazuje sam po sebi aktivno krvarenje, ali zahtijeva procjenu vremena nastanka, hemodinamike i slikovnoga nalaza.

Kasni serom oko implantata dojke

Nova jednostrana oteklina dojke ili nakupina tekućine oko implantata, koja se pojavi više od godinu dana nakon ugradnje, nije tipičan rani postoperativni serom. Najčešći uzroci nisu zloćudni, ali u diferencijalnoj dijagnozi treba razmotriti anaplastični limfom velikih stanica povezan s implantatom dojke, poznat prema kratici -ALCL.

Potrebni su ultrazvučna procjena i aspiracija dovoljne količine tekućine. Na citološkoj i patološkoj uputnici mora biti jasno navedena sumnja na BIA-ALCL kako bi se prema protokolu učinile odgovarajuće citološke i imunohistokemijske pretrage, uključujući CD30 (engl. cluster of differentiation 30, stanični površinski biljeg) i ALK (engl. anaplastic lymphoma kinase, anaplastična limfomska kinaza).

Prije punkcije postoperativne nakupine provjeri

  • Je li nakupina simptomatska ili ugrožava ranu, kožu, funkciju ili implantat?
  • Postoji li sumnja na hematom, pseudoaneurizmu ili aktivno krvarenje?
  • Je li nakupina dovoljno velika i sigurno dostupna?
  • Postoji li implantat koji se može oštetiti?
  • Je li potrebno ultrazvučno vođenje?
  • Postoje li infekcija, celulitis ili sistemski znakovi?
  • Hoće li se tekućina poslati na mikrobiološku ili citološku obradu?
  • Može li se razumno očekivati da će jedna punkcija riješiti problem?
  • Koji je plan ako se nakupina ponovno napuni?
  • Može li se postupak provesti aseptičnom tehnikom i uz odgovarajući informirani pristanak?

Liječenje seroma: od promatranja do kirurške revizije

Ne postoji jedna veličina seroma koja automatski određuje liječenje u svim kirurškim specijalnostima. Odluka se temelji na simptomima, napetosti, funkciji, stanju kože i incizije, prisutnosti implantata, ponavljanju i mogućnosti sigurnoga praćenja.

Promatranje

Promatranje je razumno kada je serom:

  • malen
  • stabilan ili se smanjuje
  • ne izaziva bol ni značajnu napetost
  • ne ograničava pokret
  • ne ugrožava rubove incizije
  • nema znakove infekcije
  • nije smješten uz visokorizični implantat ili vitalnu strukturu.

Mali i asimptomatski seromi često se spontano resorbiraju. Potrebno je unaprijed odrediti kontrolu i upozoravajuće znakove, a ne samo savjetovati bolesniku da pričeka.

Punkcija i aspiracija seroma

Punkcija se najčešće razmatra kada serom:

  • izaziva bol, pritisak ili izraženu zategnutost
  • ograničava pokret ili rehabilitaciju
  • povećava napetost incizije
  • ugrožava perfuziju kože
  • ometa nošenje proteze, ortoze ili pomagala
  • onemogućuje nastavak onkološkoga ili drugog liječenja
  • ima velik volumen ili se brzo ponovno puni.

Regionalna smjernica NHS-a za aspiraciju seroma nakon operacije dojke također navodi bol, pritisak, napetost i funkcionalno ograničenje kao važne indikacije. Mala asimptomatska nakupina, pulsirajuća oteklina, sumnja na hematom ili nakupina uz implantat bez odgovarajuće slikovne kontrole nisu prikladne za rutinsku punkciju. Taj je dokument postupovno specifičan i ne predstavlja univerzalnu smjernicu za svaku kiruršku ranu.

Punkcija se provodi aseptičnom tehnikom. Kod duboke nakupine, nejasne anatomije, rekonstrukcije dojke, blizine pleure, velike krvne žile ili implantata prednost ima ultrazvučno vođenje.

Moguće komplikacije punkcije uključuju:

  • infekciju
  • krvarenje
  • bol
  • ozljedu živca ili krvne žile
  • pneumotoraks kod određenih nakupina stijenke prsnoga koša
  • oštećenje implantata
  • ponovno punjenje seroma.

Ponavljane punkcije i ponovno postavljanje drena

Ponavljane punkcije nisu neutralna dugotrajna strategija. Retrospektivno istraživanje koje je obuhvatilo 156 bolesnika povezalo je potrebu za punkcijama duljima od 40 dana i ponovno postavljanje drena s većom vjerojatnošću kasnije kirurške revizije. Taj rezultat nije potvrđen kao univerzalni prag. On upozorava da se dugotrajno ponavljanje istoga postupka bez smanjenja nakupine ne smije nastaviti bez ponovne procjene uzroka i definitivnoga plana liječenja.

Ponovno postavljanje zatvorenoga aspiracijskog drena može privremeno smanjiti veliku nakupinu koja se brzo puni. Ne treba ga rutinski smatrati trajnim rješenjem kroničnoga seroma. Potrebno je procijeniti postoji li velika šupljina, fibrozna kapsula, trajno limfno istjecanje ili drugi razlog zbog kojega se prostor ne zatvara.

Kronični i ponavljajući serom

Dugotrajan serom može razviti fibroznu stijenku koja održava trajnu šupljinu. U takvim se slučajevima mogu razmotriti:

  • perkutana drenaža
  • sklerozacijsko liječenje
  • uklanjanje kapsule seroma
  • revizija mrtvoga prostora
  • šavovi za približavanje tkivnih slojeva
  • kirurška ekscizija i ponovno zatvaranje.

Dokazi za sklerozacijsko liječenje temelje se uglavnom na malim retrospektivnim serijama i prikazima slučajeva. Nije utvrđen jedan univerzalno najbolji sklerozans, a moguće su bol, upala, infekcija i oštećenje okolnih tkiva. Takvo liječenje pripada specijalističkom timu.

Razina dokazaLiječenje seromaograničeni i heterogeni dokaziPromatranje asimptomatskih nakupina i punkcija simptomatskih seroma temelje se na širokoj kliničkoj praksi, postupovno specifičnim protokolima i pretežno opservacijskim podatcima. Ne postoji jedinstven algoritam visoke sigurnosti koji se može primijeniti na sve kirurške specijalnosti. Ponavljajući serom zahtijeva ponovno utvrđivanje uzroka, a ne neograničeno ponavljanje istoga zahvata.

Liječenje hematoma: stabilna nakupina ili aktivno krvarenje

Najvažnije pitanje kod hematoma nije samo njegova veličina, nego nastavlja li bolesnik krvariti i ugrožava li hematom dišni put, cirkulaciju, kožu, implantat, živac, mišićni odjeljak ili rekonstruktivni režanj.

Mali i stabilan hematom

Mali površinski hematom bez aktivnoga rasta, teške boli, pada koncentracije hemoglobina, ugroženosti kože i znakova infekcije često se može liječiti:

  • kliničkim praćenjem
  • kontrolom vitalnih znakova
  • serijskim pregledom rane
  • analgezijom
  • laboratorijskim praćenjem prema potrebi
  • zaštitom incizije.

Ekhimoza se može širiti pod djelovanjem gravitacije i izgledati opsežno iako aktivno krvarenje više ne postoji. Ipak, rastuća bol, napetost, blijeda ili ugrožena koža i pad koncentracije hemoglobina zahtijevaju ponovnu procjenu.

Zašto se svježi hematom ne rješava rutinskom punkcijom

Svježa krv brzo se zgrušava. Igla može ukloniti samo tekući dio, dok ugrušak ostaje u šupljini. Punkcija pritom može ponovno pokrenuti krvarenje, unijeti infekciju ili ozlijediti krvnu žilu.

Stariji hematom može se tijekom vremena djelomično ili pretežno ukapljiti. Tada se kod odabranih bolesnika može razmotriti slikovno vođena drenaža ili kirurška evakuacija. Odluka ovisi o mjestu, veličini, simptomima, implantatu, infekciji i mogućnosti aktivnoga krvarenja.

Kada je potrebna hitna kontrola krvarenja

Hitna kirurška ili endovaskularna kontrola razmatra se kod:

  • hemodinamske nestabilnosti
  • brzo rastuće otekline
  • aktivnoga krvarenja na slikovnoj dijagnostici
  • značajnoga pada koncentracije hemoglobina
  • jake ili progresivne boli
  • prijeteće nekroze kože
  • pritiska na dišni put
  • neurovaskularnoga poremećaja
  • sindroma mišićnoga odjeljka
  • pritiska na rekonstruktivni režanj
  • ugroženosti implantata ili vaskularnoga grafta.

Mogući postupci uključuju ponovno otvaranje rane, evakuaciju ugruška, kiruršku hemostazu, podvezivanje ili koagulaciju izvora krvarenja, endovaskularnu embolizaciju te transfuzijsko i intenzivističko liječenje prema potrebi.

Hematom vrata

Hematomi nakon operacije štitnjače ili drugih zahvata na vratu mogu i relativno malim povećanjem volumena ugroziti dišni put. Upozoravajući znakovi uključuju oticanje i napetost vrata, otežano gutanje, nelagodu ili osjećaj pritiska, promjenu glasa, ubrzano disanje, tjeskobu, nemir, stridor i otežano disanje.

Smjernica Difficult Airway Societyja, British Association of Endocrine and Thyroid Surgeons i ENT-UK-a zahtijeva neposredno prepoznavanje, aktiviranje hitnoga tima, istodobnu procjenu dišnoga puta i, kada je ugrožen, hitnu evakuaciju hematoma prema lokalnome protokolu od strane osposobljenoga tima. Dren ne isključuje hematom jer se može začepiti ugruškom i pružiti lažan osjećaj sigurnosti.

Hematom ekstremiteta i sindrom mišićnoga odjeljka

Rastući hematom unutar ograničenoga mišićnog prostora može povisiti tkivni tlak i ugroziti mišiće i živce. Upozoravajući su jaka bol nesrazmjerna nalazu, bol pri pasivnom istezanju, napeta oteklina, parestezije i slabost.

Očuvan puls ne isključuje rani sindrom mišićnoga odjeljka. Potrebna je hitna kirurška procjena; odgađanje radi ambulantne punkcije može dovesti do trajnog oštećenja.

Implantati, antitrombotska terapija i druge posebne situacije

Prisutan implantat snižava prag za ponovnu procjenu jer serom ili hematom mogu povećati rizik infekcije, pomicanja implantata, nekroze kože i gubitka rekonstrukcije.

Poseban oprez potreban je uz:

  • protezu zgloba
  • vaskularni graft
  • mrežicu
  • implantat dojke
  • srčani elektrostimulator ili drugi ugrađeni uređaj
  • rekonstruktivni režanj.

Punkcija uz implantat planira se u dogovoru s kirurškim timom. U dijelu slučajeva potrebni su ultrazvučno vođenje, mikrobiološka obrada i stroga aseptična tehnika. Kod sumnje na periprotetsku infekciju nije dovoljno samo ukloniti tekućinu; potrebno je slijediti protokol odgovarajuće kirurške specijalnosti.

Antikoagulantni i antiagregacijski lijekovi

Bolesnik ne smije samostalno prekidati niti ponovno uvoditi antikoagulantni ili antiagregacijski lijek zbog hematoma.

Odluka o privremenom prekidu, poništavanju učinka ili vremenu ponovnoga uvođenja ovisi o:

  • težini i mjestu krvarenja
  • vrsti lijeka
  • vremenu posljednje doze
  • bubrežnoj funkciji
  • indikaciji za antitrombotsko liječenje
  • riziku tromboze, moždanoga udara ili embolije
  • potrebi za hitnom operacijom.

Smjernica American College of Chest Physicians iz 2022. obuhvaća perioperativno upravljanje antagonistima vitamina K, heparinom, izravnim oralnim antikoagulansima i antiagregacijskim lijekovima. Preporuke se odnose na planirane zahvate; razvoj hematoma ili aktivnoga krvarenja zahtijeva novu individualnu procjenu, a ne automatsku primjenu unaprijed zadanoga rasporeda.

Postojanje antitrombotske terapije ne znači da je ona jedini uzrok hematoma. Potrebno je tražiti operacijski izvor krvarenja, hipertenziju, poremećaj koagulacije, interakciju lijekova i mogući mehanički okidač.

Pulsirajuća nakupina u preponi

Pulsirajuća tvorba nakon arterijske punkcije ili vaskularnoga zahvata može biti pseudoaneurizma, a ne serom ili jednostavni hematom. Ne smije se naslijepo punktirati.

Potrebni su vaskularni pregled i Dopplerov ultrazvuk. Liječenje ovisi o anatomiji i kliničkom stanju te može uključivati ultrazvučno vođenu kompresiju, injekciju trombina, endovaskularni ili kirurški zahvat.

Prevencija: hemostaza, mrtvi prostor, drenovi i postupovno specifični dokazi

Prevencija seroma i hematoma započinje prije zatvaranja kirurške rane.

Temeljne mjere uključuju:

  • pažljivu hemostazu
  • atraumatsko rukovanje tkivom
  • zatvaranje prekinutih limfnih i krvnih žila
  • smanjivanje mrtvoga prostora
  • približavanje tkivnih slojeva bez pretjerane napetosti
  • selektivnu primjenu drena
  • kontrolu krvnog tlaka
  • pravilno upravljanje antitrombotskom terapijom
  • jasne postoperativne upute.

Dokazi su izrazito ovisni o vrsti zahvata. Mjera učinkovita nakon mastektomije ne mora imati jednak učinak nakon operacije hernije, abdominoplastike, ortopedskoga zahvata ili rekonstrukcije režnjem.

Zatvaranje mrtvoga prostora nakon mastektomije

Suvremena metaanaliza iz 2026. uključila je sedam randomiziranih istraživanja s ukupno 1412 bolesnica nakon modificirane radikalne mastektomije i disekcije aksilarnih limfnih čvorova. Šavovi kojima se kožni režnjevi pričvršćuju uz podlogu smanjili su nastanak seroma i potrebu za punkcijom, uz umjerenu . Rezultat je specifičan za takvu vrstu operacije i ne treba ga automatski prenositi na druge zahvate.

Očuvanje fascije Scarpe u abdominoplastici

Sustavni pregledi upućuju na to da je očuvanje fascije Scarpe u abdominoplastici povezano s manjom učestalošću seroma, manjim ukupnim volumenom drenaže i ranijim uklanjanjem drena. Dio dokazne podloge čine opservacijska istraživanja, pa rezultat ne opravdava univerzalnu primjenu izvan toga operacijskog područja.

Drenovi

Zatvoreni aspiracijski dren može smanjiti nakupinu tekućine, ali ne uklanja mrtvi prostor i ne jamči da se serom neće razviti. Dren se može začepiti, pomaknuti ili postati put ulaska mikroorganizama.

Cochraneov pregled aksilarne limfadenektomije pronašao je dokaze ograničene kvalitete da dren smanjuje učestalost seroma i broj naknadnih punkcija, ali produljuje boravak u bolnici. Nije pokazana jasna razlika u učestalosti infekcija ili hematoma. Ti se rezultati ne mogu automatski prenositi na sve operacijske zahvate.

Ne postoji jedan univerzalni dnevni volumen pri kojemu se svaki dren mora ukloniti. Odluka se temelji na vrsti zahvata, trendu i izgledu sadržaja, riziku infekcije, mogućnosti praćenja, lokalnom protokolu i uputama operatera.

Ljepila, sklerozacijska sredstva i kompresija

Nije dokazano da jedno ljepilo, hemostatsko sredstvo ili sklerozacijski pripravak univerzalno sprječava serom u svim operacijama. Čak i u istome anatomskom području rezultati se razlikuju prema vrsti zahvata i načinu zatvaranja.

Kompresija nakon operacije može biti korisna za potporu ili udobnost u pojedinim situacijama, ali nije univerzalno potvrđena metoda prevencije seroma. Pretjerana kompresija može ugroziti kožu, perfuziju, režanj ili implantat. Primjenjuje se prema vrsti zahvata i uputi kirurškoga tima.

Klinički algoritam

Postupak

Procjena i liječenje postoperativnoga seroma ili hematoma u 12 koraka

  1. 1. korak: Utvrdite vrstu operacije, vrijeme nastanka otekline, prisutnost implantata, drena i antitrombotske terapije.
  2. 2. korak: Odmah procijenite dišni put, vitalne znakove, aktivno krvarenje, perifernu cirkulaciju i neurološku funkciju.
  3. 3. korak: Pregledajte cijelu inciziju, okolnu kožu i anatomsku regiju te dokumentirajte veličinu, napetost, bol, iscjedak i brzinu promjene.
  4. 4. korak: Razlikujte očekivani edem, serom, hematom, apsces, limfokelu, dehiscenciju i pseudoaneurizmu.
  5. 5. korak: Kod duboke, nejasne, pulsirajuće ili implantatu bliske nakupine učinite odgovarajuću slikovnu dijagnostiku prije punkcije.
  6. 6. korak: Mali, stabilni i asimptomatski serom ili hematom pratite uz jasno određen termin kontrole i kriterije eskalacije.
  7. 7. korak: Simptomatski serom punktirajte samo kada očekivana korist nadmašuje rizik, uz aseptičnu tehniku i slikovno vođenje kada je potrebno.
  8. 8. korak: Mutan, gnojan, neuobičajeno krvav ili kasni periprotetski sadržaj pošaljite na odgovarajuću mikrobiološku, citološku ili drugu obradu.
  9. 9. korak: Svježi ili rastući hematom ne pokušavajte rutinski riješiti iglom; procijenite aktivno krvarenje i potrebu za evakuacijom ili embolizacijom.
  10. 10. korak: Ako se serom opetovano puni, ponovno procijenite mrtvi prostor, kapsulu, limfnu fistulu, implantat i potrebu za kirurškom revizijom.
  11. 11. korak: Ne mijenjajte samostalno antitrombotsku terapiju; plan uskladite s kirurgom i liječnikom koji vodi osnovnu indikaciju za lijek.
  12. 12. korak: Pri otpustu osigurajte pisane upute, izravan kontakt s kirurškim timom i jasno navedene hitne znakove.

Kada je hitno

Odmah

Hitna medicinska i kirurška procjena potrebna je kod:

  • hemodinamske nestabilnosti
  • obilnoga ili nekontroliranog krvarenja
  • brzo rastućega hematoma
  • otežanoga disanja, stridora ili nagle otekline vrata
  • jake boli nesrazmjerne nalazu
  • progresivne slabosti, parestezija ili ugrožene cirkulacije ekstremiteta
  • sumnje na sindrom mišićnoga odjeljka
  • sepse
  • aktivnoga arterijskog krvarenja ili pseudoaneurizme
  • ugroženoga rekonstruktivnog režnja.

Unutar 24 sata

Žurna procjena potrebna je kod:

  • napete i bolne nakupine
  • progresivne ekhimoze ili otekline
  • pada koncentracije hemoglobina
  • gnoja ili širećega celulitisa
  • prijeteće nekroze kože
  • seroma ili hematoma uz implantat
  • nove dehiscencije
  • ponovnoga brzog punjenja nakon punkcije
  • pulsirajuće otekline
  • nakupine koja ograničava funkciju ili rehabilitaciju.

U sljedeća 24–72 sata

Ponovna procjena potrebna je kod:

  • seroma koji se drenira kroz inciziju
  • nakupine koja se ne smanjuje
  • ponavljanih punkcija bez jasnog napretka
  • nejasne prirode otekline
  • otežanoga izvođenja kućne skrbi
  • curenja oko drena ili sumnje na njegovu neprohodnost
  • trajne boli, napetosti ili ograničenja pokreta.

Najčešće pogreške

Svaku postoperativnu oteklinu nazvati seromom. Posljedica: propuštaju se hematom, apsces, pseudoaneurizma ili dehiscencija. Ispravno: procijeniti vrijeme nastanka, bol, kožu, pulsiranje, vitalne znakove i slikovni nalaz.

Punktirati malu asimptomatsku nakupinu samo zato što je vidljiva. Posljedica: nepotreban rizik infekcije i krvarenja. Ispravno: intervenirati kada postoji jasna klinička korist.

Svježi hematom pokušati isprazniti tankom iglom. Posljedica: ugrušak ostaje, a krvarenje ili infekcija mogu se pogoršati. Ispravno: procijeniti aktivno krvarenje i način definitivnoga zbrinjavanja.

Punktirati pulsirajuću tvorbu. Posljedica: može nastati teško krvarenje iz pseudoaneurizme ili druge krvne žile. Ispravno: najprije učiniti vaskularni i Dopplerov ultrazvučni pregled.

Ponavljati punkcije mjesecima bez promjene plana. Posljedica: infekcija, razvoj kronične kapsule i odgođena kirurška revizija. Ispravno: nakon ponavljanja ponovno procijeniti uzrok i mogućnost definitivnoga liječenja.

Propisati antibiotik za svaki serom. Posljedica: nepotrebna antimikrobna terapija i razvoj rezistencije. Ispravno: liječiti kliničku infekciju, a ne sterilnu tekuću nakupinu.

Smatrati da dren isključuje hematom ili serom. Posljedica: nakupina se povećava uz začepljen ili nepravilno postavljen dren. Ispravno: funkciju drena povezati s kliničkim pregledom.

Samostalno prekinuti antikoagulantni lijek. Posljedica: tromboza, moždani udar ili embolijski događaj. Ispravno: odluku donijeti uz istodobnu procjenu krvarenja i trombotskoga rizika.

Kasni serom uz implantat dojke tretirati kao običnu postoperativnu tekućinu. Posljedica: odgađa se dijagnoza rijetke implantatom povezane bolesti. Ispravno: provesti specifičnu ultrazvučnu i citološku obradu.

Bolesnika slati samo na ponavljana previjanja bez povratka kirurškom timu. Posljedica: gubi se kontekst zahvata, implantata i anatomije mrtvoga prostora. Ispravno: osigurati kontinuitet s timom koji je izveo zahvat.

Česta pitanja

Treba li svaki postoperativni serom punktirati?

Ne. Mali, bezbolni i stabilni seromi često se mogu pratiti. Punkcija se razmatra kada serom izaziva bol, napetost, funkcionalno ograničenje ili ugrožava ranu i kožu.

Može li se serom inficirati?

Može. Rizik je povezan sa samom nakupinom, ali i s ponavljanim invazivnim postupcima. Na infekciju upućuju gnoj, progresivna bol, toplina, širenje promjene boje kože i sistemski znakovi.

Može li hematom nestati bez operacije?

Mali i stabilni hematom često se postupno razgradi. Rastući, napeti ili simptomatski hematom, osobito uz pad koncentracije hemoglobina ili ugroženu kožu, može zahtijevati hitnu evakuaciju.

Treba li se serom nakon punkcije uvijek ponovno napuniti?

Ne uvijek, ali ponavljanje je često ako mrtvi prostor, limfno istjecanje ili fibrozna kapsula ostaju prisutni. Višestruko ponavljanje zahtijeva novu strategiju.

Treba li sadržaj svakoga seroma poslati na mikrobiologiju?

Ne nužno. Mikrobiološka obrada ima smisla kada postoji sumnja na infekciju ili kada će rezultat promijeniti liječenje.

Smije li se preko otekline postaviti čvrsta kompresija?

Ne bez upute kirurškoga tima. Kompresija može pomoći kod određenih zahvata, ali može ugroziti kožu, cirkulaciju, režanj ili implantat.

Što učiniti ako bolesnik uzima lijek protiv zgrušavanja krvi?

Potrebno je odmah zabilježiti naziv lijeka i vrijeme posljednje doze te obavijestiti kirurški tim. Lijek se ne prekida ni ponovno uvodi samostalno.

Zašto je hematom vrata posebno opasan?

I manja količina krvi u zatvorenom prostoru vrata može pritisnuti dišni put. Otežano disanje, gutanje, promjena glasa ili brzo oticanje vrata zahtijevaju hitnu pomoć.

Izvori

Literatura

Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.

  1. 1. izvor: National Wound Care Strategy Programme. Recommendations for Preventing and Managing Surgical Wound Complications. 2024

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  2. 2. izvor: Douketis JD, Spyropoulos AC, Murad MH, et al. Perioperative Management of Antithrombotic Therapy: An American College of Chest Physicians Clinical Practice Guideline. Chest. 2022;162(5):e207–e243

    DOI: 10.1016/j.chest.2022.07.025

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  3. 3. izvor: Iliff HA, El-Boghdadly K, Ahmad I, et al. Management of haematoma after thyroid surgery: systematic review and multidisciplinary consensus guidelines. Anaesthesia. 2022;77:82–95

    DOI: 10.1111/anae.15585

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  4. 4. izvor: Papanikolaou A, Minger E, Pais MA, et al. Management of Postoperative Seroma: Recommendations Based on a 12-Year Retrospective Study. Journal of Clinical Medicine. 2022;11:5062

    DOI: 10.3390/jcm11175062

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  5. 5. izvor: Masino F, Fanigliulo G, Locorotondo C, et al. Soft tissue hematomas on ultrasound: a case-based review and practical guide to diagnosis. Journal of Ultrasonography. 2025

    DOI: 10.15557/jou.2025.0038

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  6. 6. izvor: Mirza W, Khan ME, Iqbal H, et al. Quilting sutures versus conventional closure after modified radical mastectomy with axillary dissection: a GRADE-assessed systematic review and meta-analysis. World Journal of Surgical Oncology. 2026;24:160

    DOI: 10.1186/s12957-026-04327-1

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  7. 7. izvor: van der Sluis N, van Dongen JA, Caris FLS, et al. Does Scarpa’s Fascia Preservation in Abdominoplasty Reduce Seroma? A Systematic Review. Aesthetic Surgery Journal. 2023;43(7):NP502–NP512

    DOI: 10.1093/asj/sjad024

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  8. 8. izvor: Sood A, Kotamarti VS, Therattil PJ, Lee ES. Sclerotherapy for the Management of Seromas: A Systematic Review. Eplasty. 2017;17:e25

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  9. 9. izvor: Thomson DR, Sadideen H, Furniss D. Wound drainage after axillary dissection for carcinoma of the breast. Cochrane Database of Systematic Reviews. 2013;(10):CD006823

    DOI: 10.1002/14651858.CD006823.pub2

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  10. 10. izvor: Association of Breast Surgery. Clinical guidance on breast implant-associated anaplastic large cell lymphoma. Aktualna mrežna sigurnosna preporuka

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

Pojmovi iz ovog članka

  • Serom

    Serom je nenormalna nakupina bistre serozne tekućine, sastavljene pretežno od plazme i limfe, u tkivnom prostoru nastalom nakon operacije ili ozljede.

    Pročitaj više
  • Hematom

    Hematom je ograničena nakupina krvi izvan krvnih žila, često djelomično ili potpuno zgrušane, nastala nakon ozljede, zahvata ili spontanog krvarenja.

    Pročitaj više
  • Edem

    Edem je vidljivo ili opipljivo nakupljanje viška tekućine u međustaničnom prostoru, lokalno ili opće, nastalo zbog poremećaja tlaka, propusnosti ili limfne drenaže.

    Pročitaj više
  • Modrica

    Modrica ili ekhimoza je ravna promjena boje kože zbog izlaska krvi iz sitnih krvnih žila, uz očuvanu površinu kože. Razlikuje se od hematoma, lokalizirane nakupine krvi u tkivu.

    Pročitaj više
  • Nekroza

    Nekroza je nepovratna smrt stanica i tkiva u živom organizmu zbog ishemije, infekcije, traume, toksina ili drugih oštećenja. U rani može biti suha ili vlažna i različite boje, a crna krasta nije jedini oblik niti otkriva sama uzrok.

    Pročitaj više
  • Fluktuacija mekog tkiva

    Fluktuacija mekog tkiva palpatorni je osjećaj pomicanja tekućine unutar ograničene šupljine i može upućivati na apsces, serom, hematom ili drugu kolekciju.

    Pročitaj više
  • Apsces

    Apsces je ograničena nakupina gnoja u tkivu, najčešće nastala zbog infekcije, koja može biti površinska ili duboka i zahtijeva procjenu potrebe za drenažom.

    Pročitaj više
  • Analiza utjecaja na proračun

    Analiza utjecaja na proračun procjenjuje kako bi uvođenje, proširenje ili povlačenje zdravstvene intervencije tijekom zadanog razdoblja promijenilo rashode određenog platitelja, uzimajući u obzir ciljnu populaciju, očekivano prihvaćanje intervencije i promjene u uporabi resursa.

    Pročitaj više
  • Stoma

    Kirurški stvoreni otvor na trbušnoj stijenci kojim se crijevo ili mokraćni put izvodi na površinu kože.

    Pročitaj više
  • Sigurnost dokaza

    Procjena koliko možemo vjerovati nalazima skupa istraživanja za određeni ishod. Razlikuju se visoka, umjerena, niska i vrlo niska sigurnost dokaza.

    Pročitaj više

Povratna informacija

Je li vam ovaj članak bio koristan?

Tjedni bilten portala

Petkom ujutro: novi članci, najzanimljivije od tjedna, događanja i važni datumi. Besplatno, odjava jednim klikom.

Čitam kao

Ključne teme članka

  • postoperativni serom i hematom
  • postoperativni serom
  • hematom nakon operacije
  • punkcija seroma
  • hematom vrata
  • mrtvi prostor nakon operacije
Podijeli članak

Transparentnost i sukob interesa

Ovaj je članak neovisni urednički sadržaj. Za njegovu izradu ili objavu nije primljena financijska naknada, proizvod, usluga niti druga pogodnost od proizvođača, distributera ili drugog komercijalnog subjekta navedenog u članku. Navođenje proizvoda ili trgovačkih naziva služi identifikaciji predmeta stručnog prikaza i ne predstavlja komercijalnu preporuku.

Autori su izjavili da nemaju sukob interesa u vezi s predmetom ovog članka.

Povezane stručne smjernice

Smjernice stručnih organizacija koje se odnose na ovu temu. Nisu zamjena za literaturu članka niti za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika.

Povijest izmjena

Prva objava
12. studenoga 2026.
Posljednja izmjena
12. studenoga 2026.

Čitajte dalje