Prevencija ozljeda uzrokovanih pritiskom (dekubitusa)

Za pacijente i obitelj

Što je važno znati

Što je dekubitus

Dekubitus, odnosno ozljeda uzrokovana pritiskom, jest oštećenje kože i/ili dubljih tkiva. Najčešće nastaje iznad koštanoga dijela tijela, primjerice na križnoj kosti, bokovima, petama, gležnjevima, laktovima ili zatiljku. Može nastati i ispod medicinske maske, cijevi, udlage ili drugog uređaja.

Dugotrajan pritisak i klizanje tkiva jedno preko drugoga mogu oštetiti stanice i smanjiti protok krvi. Vlaga, pothranjenost, slabija cirkulacija, šećerna bolest, edem i smanjen osjet dodatno povećavaju osjetljivost kože i tkiva.

Naziv „rana od ležanja” nije potpuno precizan. Ozljeda može nastati i pri dugotrajnom sjedenju, tijekom operacije ili ispod medicinskoga uređaja. U početku koža može ostati cijela.

Tko ima povećan rizik

Veći rizik imaju osobe koje:

• se ne mogu samostalno okretati ili podignuti
• dugo leže ili sjede u istom položaju
• imaju slabiji osjet ili ne mogu prijaviti bol
• imaju šećernu bolest ili slabiju cirkulaciju
• primaju lijekove za održavanje krvnog tlaka ili su teško bolesne
• imaju inkontinenciju ili se obilno znoje
• slabo jedu, gube na tjelesnoj masi ili ne unose dovoljno tekućine
• nose više medicinskih uređaja
• već imaju ili su ranije imale dekubitus.

Rizik se može brzo promijeniti. Osoba koja se jučer samostalno okretala danas možda više ne može zbog operacije, sedacije, boli, temperature ili pogoršanja bolesti.

Kako pregledavati kožu

Kožu treba redovito pregledavati i opipati, posebno na križnoj kosti, stražnjici, bokovima, petama, gležnjevima, laktovima, zatiljku i ispod uređaja.

Obratite pozornost na:

• crvenilo koje ne nestaje nakon rasterećenja
• novu tamniju, plavkastu ili ljubičastu promjenu
• lokalno topliju ili hladniju kožu
• oteklinu
• tvrđe ili neobično meko tkivo
• bol, pečenje ili osjetljivost
• mjehur ili otvoreno oštećenje kože.

Na tamnije pigmentiranoj koži crvenilo može biti teško uočljivo. Tada su važni usporedba s okolnom kožom, bol, temperatura, oteklina i tvrdoća. Ako se pojavi promjena, odmah rasteretite to područje i javite se zdravstvenom djelatniku.

Promjena položaja i madrac

Ne postoji jedan raspored za sve bolesnike. Kod mnogih osoba položaj se mijenja približno svaka dva ili tri sata ako leže na odgovarajućoj podlozi, ali raspored mora prilagoditi zdravstveni tim prema stanju kože, pokretljivosti, boli, snu, cirkulaciji i udobnosti.

Osobu ne treba vući po plahti. Kada je moguće, koristi se klizna plahta ili drugo pomagalo. Bočni položaj od približno 30 stupnjeva može pomoći rasteretiti križnu kost i bok, ali mora biti pravilno postavljen i prilagođen tjelesnoj građi.

Antidekubitalni madrac ili nadmadrac preraspodjeljuje pritisak. On ne znači da se osoba više ne mora pomicati. Ako osoba dugo sjedi, potreban je odgovarajući jastuk ili sjedeća površina, oslonac za stopala i redovito prebacivanje težine.

Ako osoba može sama, korisno je da često prebacuje težinu dok sjedi — primjerice svakih 15 do 30 minuta naginjanjem naprijed ili u stranu, na kratko, ali dovoljno da se koža odmori. Ako to ne može sama, potrebna je pomoć i dogovoreni raspored s timom.

Kako pravilno rasteretiti pete

Peta mora biti potpuno odignuta od madraca. Jastuk ili posebno pomagalo postavlja se tako da nosi težinu duž potkoljenice, a peta ostane slobodna.

Ne treba stavljati mali smotani ručnik neposredno ispod pete ili Ahilove tetive. Takav položaj može stvoriti novi pritisak. Ako se koristi posebna čizma ili pomagalo, redovito provjerite je li se pomaknulo, je li peta još uvijek slobodna i pojavljuju li se crvenilo, oteklina ili bol.

Preventivna pjenasta obloga može dodatno zaštititi petu, ali ne zamjenjuje njezino odizanje od madraca.

Koža, vlaga, prehrana i uređaji

Kožu treba održavati čistom i suhom, ali bez snažnog trljanja. Mokru posteljinu, pelenu ili odjeću treba pravodobno promijeniti. Kod inkontinencije je potreban dogovoreni plan čišćenja i zaštite kože.

Osoba koja slabo jede ili gubi na masi treba nutritivnu procjenu. Važni su uravnotežena prehrana, dovoljan unos bjelančevina i primjerena hidracija, osim kada liječnik propiše ograničenje tekućine. Prehrambene dodatke ne treba uvoditi nasumično.

Svaka maska, sonda, cijev, kateter, udlaga ili ortoza može pritiskati kožu. Provjeravajte kožu ispod i oko uređaja, ali uređaj nemojte samostalno otpuštati, pomicati ili uklanjati ako time možete ugroziti liječenje. O uočenoj promjeni odmah obavijestite zdravstvenog djelatnika.

Vlažna koža lakše se ozljeđuje. Posteljinu i odjeću treba zamijeniti odmah kada su vlažne, izbjegavati nepropusne podloške izravno pod kožom i ne stavljati nepotrebne slojeve ispod osobe.

Kada treba zatražiti pomoć

Hitnu pomoć potražite ako noga ili stopalo naglo postanu hladni, blijedi ili plavi, ako koža brzo postaje crna ili ljubičasta, ako je bol izrazito jaka, ako se crvenilo brzo širi ili se osoba osjeća izrazito loše, zbunjeno ili ima znakove ozbiljne infekcije.

Pomoć zatražite i kada obitelj više ne može sigurno mijenjati položaj, kada ne znate odgovara li madrac ili jastuk, kada osoba slabo jede ili kada se preventivne mjere ne mogu provoditi prema planu.

Česta pitanja