Arterijski ulkus donjeg ekstremiteta: od kliničke sumnje do revaskularizacije
Kako prepoznati ishemijsku ranu, objektivno procijeniti perfuziju, razlikovati perifernu arterijsku bolest od kronične ishemije koja ugrožava ekstremitet te povezati revaskularizaciju s lokalnom skrbi.
Neovisni urednički sadržaj
- Autor
- Objavljeno
- Procjena čitanja
- Približno 13 min
- Zadnja izmjena

Arterijski ulkus nije prvenstveno problem obloge, nego znak nedostatne perfuzije koja može onemogućiti cijeljenje i ugroziti ekstremitet. Klinički izgled pobuđuje sumnju, ali dijagnoza zahtijeva objektivnu procjenu. Gležanjsko-nadlaktični indeks (ABI) je koristan početni test, no može biti lažno uredan ili povišen kod nekompresibilnih arterija. Zato se kod rane i sumnje na ozbiljnu ishemiju nadopunjuje tlakom na nožnom prstu, indeks nožni prst–nadlaktica (TBI)-em, Dopplerovim valnim oblicima te prema potrebi transkutani tlak kisika (TcPO₂) ili tlakom perfuzije kože. ESC 2024 za kronična ishemija koja ugrožava ekstremitet (CLTI) navodi ishemijsku bol u mirovanju, nezacjeljujuću ranu ili gangrenu uz objektivno ozbiljno smanjenu perfuziju; tlak na gležnju <50 mmHg, tlak na nožnom prstu <30 mmHg ili TcPO₂ <30 mmHg važni su hemodinamski orijentiri. Kod CLTI-ja revaskularizacija je središnja terapija, uz istodobnu lokalnu skrb, kontrolu infekcije i kardiovaskularnog rizika.
Stručni prikaz
Ključne točke
- Arterijski ulkus treba promatrati kao manifestaciju periferne arterijske bolesti sve dok se ne dokaže druga etiologija.
- Klinički izgled nije dovoljan: objektivna procjena perfuzije obvezna je kod sumnje na arterijsku ranu.
- Gležanjsko-nadlaktični indeks (engl. ankle–brachial index, ABI) može biti nepouzdan kod nekompresibilnih arterija; tlak na nožnom prstu i indeks nožni prst–nadlaktica (engl. toe–brachial index, TBI), Dopplerovi valni oblici i druge metode mogu dati važniju informaciju o lokalnoj perfuziji.
- CLTI (engl. chronic limb-threatening ischaemia, kronična ishemija koja ugrožava ud) nije sinonim za svaki arterijski ulkus, ali ishemijska bol u mirovanju, nezacjeljujuća rana ili gangrena uz ozbiljno smanjenu perfuziju zahtijevaju hitnu vaskularnu procjenu.
- Revaskularizacija je standardni dio liječenja CLTI-ja kada je tehnički izvediva i klinički opravdana.
- Obloge, debridman i antimikrobna terapija ne mogu nadoknaditi nedostatnu perfuziju.
Zašto je arterijski ulkus prije svega vaskularna dijagnoza
Peripheral artery disease (PAD, periferna arterijska bolest) smanjuje dovod krvi u donji ekstremitet. Progresija može dovesti do tkivnog gubitka kada lokalne potrebe kože nadmaše dostupnu perfuziju, često nakon manje traume ili pritiska.
ESC (engl. European Society of Cardiology, Europsko kardiološko društvo) 2024 razlikuje simptomatsku PAD s kroničnom ranom od CLTI-ja. To je važno: prisutnost arterijske rane ne znači automatski da bolesnik ispunjava kriterije za najteži stadij bolesti. CLTI označuje klinički sindrom u kojem su ishemijska bol u mirovanju, kronična nezacjeljujuća rana ili gangrena povezane s ozbiljno smanjenom perfuzijom i velikim rizikom gubitka tkiva, amputacije i smrti. Global Vascular Guidelines dodatno naglašavaju da se CLTI definira kombinacijom periferne arterijske bolesti i boli u mirovanju, gangrene ili ulceracije dulje od dva tjedna, uz isključivanje čisto venskih, traumatskih i drugih uzroka.
Liječenje arterijskog ulkusa ne počinje „aktivnom oblogom”. Ako je dotok krvi nedostatan, granulacija, epitelizacija i obrana od infekcije ostaju ograničene. I mala rana može biti marker sistemske ateroskleroze i visokoga kardiovaskularnog rizika.
Klinički orijentir 1: mala suha ulceracija na prstu uz hladno stopalo i bol u mirovanju može biti prognostički ozbiljnija od mnogo veće površinske venske ulceracije s dobrom arterijskom perfuzijom.
Klinički orijentir 2: odsutnost tipične klaudikacije ne isključuje ozbiljnu PAD. Slaba pokretljivost, neuropatija i ograničena sposobnost hoda mogu „maskirati” simptome.
Klinička odluka zato mora odgovoriti na tri pitanja: je li rana doista ishemijska, koliko je ekstremitet ugrožen i postoji li mogućnost poboljšanja perfuzije. Tek nakon toga lokalni plan dobiva pravo mjesto u hijerarhiji liječenja.
Razina dokazaArterijski ulkus i CLTIMazzolai L, Teixido-Tura G, Lanzi S, et al. 2024 ESC Guidelines for the management of peripheral arterial and aortic diseases. Eur Heart J. 2024;45(36):3538–3700Najčvršći okvir daju velike multidisciplinarne smjernice ACC/AHA (engl. American College of Cardiology / American Heart Association, Američko kardiološko društvo i Američko društvo za srce) 2024 i ESC 2024. Pragovi perfuzije pomažu klasificirati težinu bolesti, ali nijedna pojedinačna brojka ne zamjenjuje kliničku procjenu i cjelovitu vaskularnu dijagnostiku.
Kliničko prepoznavanje i diferencijalna dijagnoza
Arterijske ulceracije često su na prstima, dorzumu stopala, peti ili drugim mjestima pritiska. Mogu imati oštro ograničen rub, blijedo ili nekrotično ležište, malo eksudata i izraženu bol. Stopalo može biti hladno, a pedalni pulsevi oslabljeni ili odsutni. Nijedan znak sam ne potvrđuje dijagnozu.
Ishemijska bol u mirovanju tipično zahvaća prednji dio stopala, pogoršava se u ležećem položaju i može se ublažiti spuštanjem noge. Bolesnik može navoditi da spava sjedeći ili drži nogu izvan kreveta. Takav obrazac snažno povećava sumnju na CLTI. Kod neuropatije jaka ishemija može biti gotovo bezbolna pa se odsutnost boli ne smije tumačiti kao sigurnost.
Pregled uključuje obje noge, boju i temperaturu, kapilarno punjenje, pulseve, osjet, deformitete i mjesta pritiska. Bljedilo pri elevaciji i crvenilo pri spuštanju noge pomoćni su znakovi. Ranu treba izmjeriti te opisati dubinu, nekrozu i znakove infekcije.
Diferencijalna dijagnoza uključuje venski ulkus, mješoviti arterijsko-venski ulkus, neuropatski ulkus, ozljedu uzrokovanu pritiskom, traumatsku ranu, embolijske lezije, vaskulitis i okluzivne vaskulopatije, kalcifilaksiju, piodermiju gangrenozum, hipertenzivni Martorellov ulkus i malignu ulceraciju. Retiformna purpura, višestruke nekrotične lezije, izrazito bolna rana uz relativno očuvane velike arterije ili atipična lokalizacija trebaju proširiti dijagnostičko razmišljanje.
Klinički orijentir 1: crna nekroza na distalnom prstu uz odsutne pulseve i bol u mirovanju zahtijeva vaskularnu procjenu prije rutinskoga debridmana.
Klinički orijentir 2: rana iznad medijalnog gležnja uz edem i hiperpigmentaciju može biti venska, ali ako je stopalo hladno ili pulsevi slabi, mora se isključiti mješovita bolest prije snažne kompresije.
Atipičan tijek, spontano krvarenje, nodularni rub ili izostanak napretka nakon uspostavljene adekvatne perfuzije razlog su za razmatranje biopsije i drugih dijagnostičkih postupaka. Perfuzija objašnjava mnogo, ali ne smije postati univerzalno objašnjenje svake kronične rane.
Objektivna procjena perfuzije: ABI nije dovoljan za svaku ranu
Kod sumnje na arterijski ulkus potreban je objektivan hemodinamski dokaz. ABI uspoređuje sistolički tlak na gležnju s tlakom na nadlaktici. Nizak ABI podupire PAD, ali nekompresibilne arterije, osobito kod šećerne ili bubrežne bolesti, mogu dati lažno uredan ili povišen rezultat.
Kod nezacjeljujuće rane i sumnje na CLTI prema ACC/AHA 2024 i ESC 2024 procjena se nadopunjuje apsolutnim tlakom na nožnom prstu, indeksom nožni prst–nadlaktica (engl. toe–brachial index, TBI), Dopplerovim valnim oblicima te prema potrebi TcPO₂ (engl. transcutaneous oxygen pressure, transkutani tlak kisika) ili tlakom perfuzije kože. Tlak na nožnom prstu često bolje odražava distalnu perfuziju kada su gležanjske arterije nekompresibilne.
ESC 2024 kao hemodinamske orijentire za CLTI navodi tlak na gležnju <50 mmHg, tlak na nožnom prstu <30 mmHg ili TcPO₂ <30 mmHg, ali izričito upozorava da standardni ABI ili tlak na gležnju mogu biti nepouzdani. Ti pragovi ne znače da bolesnik s vrijednošću malo iznad njih nema ozbiljnu ishemiju. Dijagnoza ostaje kliničko-hemodinamska. Pragovi koji podupiru dijagnozu teške ishemije nisu isto što i pragovi za sigurnost kompresije. Tlak na gležnju iznad 50 mmHg sam po sebi ne znači da je kompresija sigurna.
WIfI klasifikacija procjenjuje ranu (Wound), ishemiju (Ischemia) i infekciju stopala (foot Infection) te pomaže procijeniti rizik amputacije i potencijalnu korist od revaskularizacije. Global Vascular Guidelines preporučuju je kod CLTI-ja.
Klinički orijentir 1: prema ACC/AHA 2024 ABI >1,40 označuje nekompresibilan nalaz i zahtijeva mjerenje tlaka na nožnom prstu i TBI-ja uz valne oblike. Kod rane ili simptoma ishemije dodatna je obrada potrebna i uz niži ili naizgled uredan ABI ako nalaz ne odgovara kliničkoj slici.
Klinički orijentir 2: tlak na nožnom prstu <30 mmHg ili TcPO₂ <30 mmHg u bolesnika s kroničnom ranom snažno podupiru ozbiljnu ishemiju i snižavaju prag za hitnu vaskularnu obradu.
Anatomsko snimanje bira se prema planu liječenja. Duplex, CT angiografija i MR angiografija mogu definirati lezije, a kod distalnih kalcificiranih arterija ili planirane intervencije može biti potrebna digitalna subtrakcijska angiografija. Cilj je procijeniti može li se uspostaviti korisna perfuzija prema stopalu i rani.
Revaskularizacija: kada je potrebna i kako se bira put liječenja
Kod CLTI-ja revaskularizacija je središnji dio liječenja kada je tehnički izvediva i u skladu s ciljevima bolesnika. ACC/AHA 2024 i ESC 2024 naglašavaju njezinu ulogu u očuvanju ekstremiteta, cijeljenju rane i obnovi protoka prema stopalu.
Izbor između endovaskularne i otvorene kirurške revaskularizacije nije univerzalna odluka „stent ili bypass”. U obzir se uzimaju anatomija bolesti, duljina i razina okluzija, ciljna distalna arterija, rizik zahvata, očekivano preživljenje, prethodne intervencije, dostupnost kvalitetne autologne vene i iskustvo centra.
BEST-CLI je pokazao da su u bolesnika s CLTI-jem koji su imali odgovarajuću veliku safenu za premosnicu kirurški rezultati bili bolji za kompozitni ishod velikoga neželjenog događaja na ekstremitetu ili smrti nego nakon endovaskularne strategije; u bolesnika bez odgovarajuće vene razlika nije bila jednako jasna. BASIL-2, koji je uključio bolesnike kojima je bila potrebna infrapoplitealna revaskularizacija, pokazao je bolje preživljenje bez amputacije uz endovaskularnu strategiju, uglavnom zbog razlike u mortalitetu. Ta različita istraživanja pokazuju zašto izbor mora biti individualiziran, a ne ideološki.
Global Vascular Guidelines predlažu koncept PLAN: Patient risk, Limb severity i ANatomic complexity (rizik bolesnika, ugroženost ekstremiteta i anatomska složenost). WIfI i Global Limb Anatomic Staging System (GLASS, globalni anatomski sustav klasifikacije arterijskih promjena u ugroženom ekstremitetu) pomažu povezati ugroženost ekstremiteta, rizik bolesnika i anatomsku složenost.
Klinički orijentir 1: bolesnika s CLTI-jem i potencijalno spasivim ekstremitetom treba procijeniti multidisciplinarni vaskularni tim prije velike amputacije, osim kada životno ugrožavajuća sepsa zahtijeva neposredan zahvat.
Klinički orijentir 2: tehnički uspješna revaskularizacija nije isto što i zacijeljena rana. Potrebno je nastaviti ciljanu skrb o rani, liječenje infekcije, rasterećenje i praćenje prohodnosti rekonstrukcije.
Cilj zahvata je maksimalno povećati perfuziju stopala i, kada je moguće, omogućiti izravni pulsatilni protok prema području rane. Ako klinički napredak nakon revaskularizacije izostaje, treba provjeriti tehnički rezultat, distalnu perfuziju, infekciju, pritisak i alternativnu etiologiju rane.
Lokalno liječenje prije i nakon revaskularizacije
Lokalna skrb mora biti prilagođena stupnju ishemije. Kod suhe stabilne nekroze bez infekcije agresivan debridman prije vaskularne procjene može pretvoriti zatvorenu suhu esharu u veći otvoreni defekt koji nema dovoljno perfuzije za cijeljenje. Zbog toga se nekroza na ishemijskom stopalu ne smije rutinski tretirati kao „mrtvo tkivo koje treba odmah ukloniti” bez razumijevanja vaskularnog plana.
Situacija je drukčija kada postoje apsces, mokra gangrena, plin u tkivima, nekrotizirajuća infekcija ili sepsa. ACC/AHA 2024 naglašava potrebu za promptnim liječenjem infekcije, a kirurški debridman može biti hitan. U takvim slučajevima kontrola infekcije i revaskularizacija moraju se koordinirati, a redoslijed ovisi o hemodinamskoj stabilnosti, dubini infekcije i anatomiji ekstremiteta.
Obloga treba kontrolirati eksudat, zaštititi okolnu kožu i ne stvarati dodatni pritisak. Kod suhe ishemijske nekroze prije revaskularizacije često se održava zaštita i suhoća dok se ne definira vaskularni plan, osim ako se razvije infekcija. Nakon poboljšanja perfuzije debridman se prilagođava nalazu.
Rasterećenje je važno kod rana na peti, plantarnom dijelu stopala i drugim mjestima pritiska. Trajni mehanički pritisak otežava cijeljenje i kod nedijabetičkih ishemijskih rana.
Klinički orijentir 1: nova fluktuacija, gnoj, šireće crvenilo, krepitacije ili sistemski simptomi u ishemijskom ekstremitetu mijenjaju prioritet iz „čekanja na planirani zahvat” u hitnu procjenu infekcije i perfuzije.
Klinički orijentir 2: rana koja nakon uspješne revaskularizacije i nekoliko tjedana optimalne skrbi ne pokazuje objektivni napredak zahtijeva ponovnu procjenu prohodnosti, distalnog protoka i dijagnoze, a ne samo promjenu obloge.
Kompresija nije standardna terapija čistoga arterijskog ulkusa. Ako postoje istodobni edem i venska bolest, odluka o modificiranoj kompresiji pripada zasebnom algoritmu mješovitoga arterijsko-venskog ulkusa i ovisi o objektivnoj perfuziji.
Sustavno liječenje: liječiti bolesnika s PAD-om, ne samo ranu
Arterijski ulkus je lokalna posljedica bolesti koja je u pravilu sistemska. Bolesnik s PAD-om ima povećan rizik kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja pa uspješno zatvaranje rane nije dovoljno ako se zanemari sekundarna prevencija. ACC/AHA 2024 i ESC 2024 naglašavaju strukturirano liječenje čimbenika rizika uz vaskularno i lokalno liječenje.
Plan obično uključuje antitrombotsku terapiju prema kliničkom profilu i prethodnim intervencijama, intenzivno snižavanje LDL-kolesterola statinom i dodatnim lijekovima kada ciljevi nisu postignuti, liječenje arterijske hipertenzije, regulaciju šećerne bolesti, prestanak pušenja, tjelesnu aktivnost prema funkcionalnoj sposobnosti i nutritivnu procjenu kada postoji rizik pothranjenosti. Nakon revaskularizacije izbor antitrombotske terapije ovisi o vrsti zahvata, riziku krvarenja i važećim smjernicama.
Pušenje je važan promjenjivi čimbenik; korisni su strukturirana podrška i farmakoterapija kada je prikladna. Kod šećerne bolesti regulacija glikemije dio je cjelovitoga kardiovaskularnog plana.
Bol zahtijeva aktivno liječenje. Ishemijska bol u mirovanju može biti izrazito intenzivna, narušavati san i funkciju te je sama po sebi signal ozbiljne bolesti. Analgezija je važna, ali ne smije zamaskirati progresiju ishemije bez ponovne procjene. Pojava nove boli nakon intervencije također može označavati trombozu, embolizaciju ili drugi vaskularni problem.
Klinički orijentir 1: bolesnik čija je rana zacijelila nakon revaskularizacije i dalje ima PAD i treba dugoročno kardiovaskularno praćenje.
Klinički orijentir 2: povratak boli u mirovanju, nova rana ili promjena boje stopala nakon ranije uspješne revaskularizacije mogu upućivati na restenozu ili okluziju i zahtijevaju vaskularnu kontrolu.
Dugoročno praćenje uključuje kliničku procjenu, kontrolu simptoma i, ovisno o vrsti zahvata i lokalnom protokolu, ABI/TBI i duplex nadzor. Cilj je očuvati prohodnost rekonstrukcije, spriječiti novu tkivnu leziju i smanjiti sistemski vaskularni rizik.
Klinički algoritam, hitnost i najčešće pogreške
Postupak
Arterijski ulkus u 12 uvjetnih koraka
- 1. korak: Ako rana ima distalnu lokalizaciju, nekrozu, hladno stopalo, slabe pulseve ili ishemijsku bol, postavite sumnju na arterijsku etiologiju.
- 2. korak: Ako postoje akutno hladan ekstremitet, nagli gubitak osjeta ili motoričke funkcije, iznenadna jaka bol ili nagla promjena boje, tretirajte stanje kao moguću akutnu ishemiju i organizirajte hitnu vaskularnu procjenu.
- 3. korak: Ako nema akutne ishemije, dokumentirajte ranu, pulseve, temperaturu, kapilarno punjenje, osjet, bol i čimbenike rizika.
- 4. korak: Izmjerite ABI i apsolutni tlak na gležnju.
- 5. korak: Ako je ABI nepouzdan, povišen ili neskladan s kliničkom slikom, dodajte tlak na nožnom prstu i indeks nožni prst–nadlaktica (TBI) te Dopplerove valne oblike.
- 6. korak: Ako postoji kronična rana uz ozbiljno sniženu perfuziju, dopunite procjenu TcPO₂-em ili SPP-om (engl. skin perfusion pressure, tlak perfuzije kože) prema dostupnosti i razmotrite WIfI klasifikaciju.
- 7. korak: Ako postoje bol u mirovanju, nezacjeljujuća rana ili gangrena uz značajnu ishemiju, organizirajte hitnu procjenu za CLTI i revaskularizaciju.
- 8. korak: Učinite anatomsko snimanje koje je potrebno za plan intervencije: duplex, CTA (engl. computed tomography angiography, CT-angiografija), MRA (engl. magnetic resonance angiography, MR-angiografija) ili angiografiju prema vaskularnom timu.
- 9. korak: Prije revaskularizacije zaštitite suhu stabilnu nekrozu i izbjegavajte agresivan debridman ako nema hitne infekcijske indikacije.
- 10. korak: Ako postoje apsces, mokra gangrena, plin ili nekrotizirajuća infekcija, koordinirajte hitnu kiruršku kontrolu infekcije i vaskularni plan.
- 11. korak: Nakon revaskularizacije ponovno procijenite perfuziju te aktivno liječite ranu, infekciju, pritisak i sistemske čimbenike rizika.
- 12. korak: Ako rana ne napreduje ili se ponovno pogorša, provjerite prohodnost rekonstrukcije, distalnu perfuziju i alternativnu dijagnozu.
Odmah: sumnja na akutnu ishemiju, gubitak osjeta ili motorike, mokra gangrena, nekrotizirajuća infekcija, sepsa ili pogoršanje nakon vaskularnog zahvata.
Žurna procjena bez odgađanja: nova ili progresivna bol u mirovanju, nova nekroza, pogoršanje rane uz sumnju na ishemiju ili klinička infekcija ishemijskoga stopala zahtijevaju kontakt s nadležnim liječnikom ili vaskularnim timom isti dan radi određivanja mjesta i hitnosti pregleda. Naglo nastali simptomi, gubitak osjeta ili pokreta, hladno blijedo ili plavo stopalo, mokra gangrena, duboki apsces ili sistemska nestabilnost zahtijevaju neposrednu hitnu obradu.
Planirano: vaskularna obrada kronične rane, sekundarna prevencija, kontrola nakon revaskularizacije i prevencija novih ozljeda.
Najčešće pogreške
- Arterijsku ranu liječiti samo oblogama. Posljedica: progresija ishemije. Ispravno: objektivno procijeniti perfuziju.
- Visok ABI protumačiti kao sigurnu cirkulaciju. Posljedica: previd nekompresibilnih arterija. Ispravno: kod diskrepancije koristiti indeks nožni prst–nadlaktica (TBI) i zasebno apsolutni tlak na nožnom prstu.
- Čekati veliku gangrenu prije vaskularne uputnice. Posljedica: veći gubitak tkiva. Ispravno: ozbiljnu ishemiju uputiti rano.
- Debridirati suhu stabilnu nekrozu prije procjene perfuzije. Posljedica: veći defekt. Ispravno: prvo definirati vaskularni plan, osim kod hitne infekcije.
- Svaku crnu nekrozu proglasiti čistom aterosklerotskom ishemijom. Posljedica: propuštena druga etiologija. Ispravno: procijeniti cijeli klinički obrazac.
- Pozitivan bris izjednačiti s infekcijom. Posljedica: nepotrebni antibiotici. Ispravno: liječiti klinički potvrđenu infekciju.
- Zanemariti ranu nakon revaskularizacije. Posljedica: lokalni problemi i dalje napreduju. Ispravno: nastaviti multidisciplinarnu skrb.
- Jednu tehniku proglasiti najboljom za sve. Posljedica: zanemarivanje anatomije i rizika. Ispravno: individualizirati pristup.
- Zaboraviti sekundarnu prevenciju. Posljedica: sistemski rizik ostaje visok. Ispravno: liječiti PAD kao sistemsku bolest.
- Ignorirati povratak boli ili novu ranu. Posljedica: zakašnjela dijagnoza okluzije. Ispravno: ponoviti vaskularnu procjenu.
Izvori
Literatura
Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.
1. izvor: Mazzolai L, Teixido-Tura G, Lanzi S, et al. 2024 ESC Guidelines for the management of peripheral arterial and aortic diseases. Eur Heart J. 2024;45(36):3538–3700
DOI: 10.1093/eurheartj/ehae179
Otvori izvor (vanjska poveznica)2. izvor: Gornik HL, Aronow HD, Goodney PP, et al. 2024 ACC/AHA/AACVPR/APMA/ABC/SCAI/SVM/SVN/SVS/SIR/VESS Guideline for the Management of Lower Extremity Peripheral Artery Disease. Circulation. 2024
DOI: 10.1161/CIR.0000000000001251
Otvori izvor (vanjska poveznica)3. izvor: Conte MS, Bradbury AW, Kolh P, et al. Global Vascular Guidelines on the Management of Chronic Limb-Threatening Ischemia. Eur J Vasc Endovasc Surg. 2019;58(1S):S1–S109.e33
DOI: 10.1016/j.ejvs.2019.05.006
Otvori izvor (vanjska poveznica)4. izvor: Farber A, Menard MT, Conte MS, et al.; BEST-CLI Investigators. Surgery or Endovascular Therapy for Chronic Limb-Threatening Ischemia. N Engl J Med. 2022;387(25):2305–2316
DOI: 10.1056/NEJMoa2207899
Otvori izvor (vanjska poveznica)5. izvor: Bradbury AW, Moakes CA, Popplewell M, et al.; BASIL-2 Investigators. A vein bypass first versus a best endovascular treatment first revascularisation strategy for patients with chronic limb threatening ischaemia. Lancet. 2023;401(10390):1798–1809
DOI: 10.1016/S0140-6736(23)00462-2
Otvori izvor (vanjska poveznica)6. izvor: European Wound Management Association (EWMA). Lower Leg Ulcer Diagnosis & Principles of Treatment. J Wound Management. 2023;24(2 Suppl 1):s1–s76
DOI: 10.35279/jowm2023.24.02.sup01
Otvori izvor (vanjska poveznica)
Pojmovi iz ovog članka
- Periferna arterijska bolest
Periferna arterijska bolest najčešće je aterosklerotsko suženje ili začepljenje arterija udova koje smanjuje dotok krvi i može uzrokovati bol, gubitak tkiva i slabo cijeljenje.
Pročitaj više - Bol u mirovanju zbog ishemije
Trajna ili ponavljajuća bol u prednjem dijelu stopala i prstima zbog teško smanjene arterijske perfuzije, prisutna bez napora i često jača noću ili pri podizanju noge.
Pročitaj više - Mješoviti arterijsko-venski ulkus
Mješoviti arterijsko-venski ulkus kronična je rana potkoljenice u čijem nastanku istodobno sudjeluju venska hipertenzija i nedostatna arterijska perfuzija. Dijagnoza zahtijeva cjelovitu vaskularnu procjenu jer liječenje jedne sastavnice može biti rizično za drugu.
Pročitaj više - Indeks nožni prst–nadlaktica
Omjer sistoličkog tlaka izmjerenog na nožnom prstu i višeg sistoličkog tlaka na nadlaktici, namijenjen neinvazivnoj procjeni arterijske perfuzije stopala.
Pročitaj više - Digitalna subtrakcijska angiografija
Digitalna subtrakcijska angiografija invazivna je rendgenska metoda prikaza arterija nakon intraarterijske primjene kontrasta, uz računalno uklanjanje pozadinskih struktura sa slike.
Pročitaj više - GLASS klasifikacija
GLASS je angiografski sustav koji u kroničnoj ishemiji koja ugrožava ekstremitet stupnjuje složenost infraingvinalne arterijske bolesti duž odabranoga ciljnog arterijskog puta u tri anatomska stadija.
Pročitaj više - Rizik od pothranjenosti
Rizik od pothranjenosti stanje je povećane vjerojatnosti pothranjenosti utvrđeno validiranim probirnim alatom; zahtijeva cjelovitu nutritivnu procjenu, ali samo po sebi nije dijagnoza pothranjenosti.
Pročitaj više - Tlak kožne perfuzije
Neinvazivno mjerenje tlaka pri kojem se mikrocirkulacijski protok u koži ponovno pojavljuje nakon postupnoga popuštanja okluzijske manšete, najčešće registriran laserskim Dopplerom.
Pročitaj više - CT angiografija donjih ekstremiteta
CT angiografija donjih ekstremiteta kontrastna je računalnotomografska pretraga koja prikazuje arterijski lumen i anatomsku raspodjelu stenoza i okluzija radi dijagnostike i planiranja revaskularizacije.
Pročitaj više - MR angiografija donjih ekstremiteta
MR angiografija donjih ekstremiteta neinvazivna je metoda magnetske rezonancije za prikaz arterijske anatomije nogu i stopala, s kontrastnim sredstvom ili odabranim nekontrastnim tehnikama.
Pročitaj više
Povratna informacija
Je li vam ovaj članak bio koristan?
Tjedni bilten portala
Petkom ujutro: novi članci, najzanimljivije od tjedna, događanja i važni datumi. Besplatno, odjava jednim klikom.
Ključne teme članka
- arterijski ulkus
- ishemijski ulkus
- periferna arterijska bolest
- CLTI
- ABI mjerenje
- tlak na nožnom prstu
- revaskularizacija
- TcPO2
- rana na stopalu ishemija
Transparentnost i sukob interesa
Ovaj je članak neovisni urednički sadržaj. Za njegovu izradu ili objavu nije primljena financijska naknada, proizvod, usluga niti druga pogodnost od proizvođača, distributera ili drugog komercijalnog subjekta navedenog u članku. Navođenje proizvoda ili trgovačkih naziva služi identifikaciji predmeta stručnog prikaza i ne predstavlja komercijalnu preporuku.
Autori su izjavili da nemaju sukob interesa u vezi s predmetom ovog članka.
Povezane stručne smjernice
Smjernice stručnih organizacija koje se odnose na ovu temu. Nisu zamjena za literaturu članka niti za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika.
European Society of Cardiology
2024 ESC Guidelines for the management of peripheral arterial and aortic diseases (2024)SVS / ESVS / WFVS
Global Vascular Guidelines on the Management of Chronic Limb-Threatening Ischemia (2019)New England Journal of Medicine
Surgery or Endovascular Therapy for Chronic Limb-Threatening Ischemia (BEST-CLI) (2022)The Lancet
A vein bypass first versus a best endovascular treatment first revascularisation strategy for CLTI (BASIL-2) (2023)American College of Cardiology / American Heart Association i pridružena društva
2024 ACC/AHA/AACVPR/APMA/ABC/SCAI/SVM/SVN/SVS/SIR/VESS Guideline for the Management of Lower Extremity Peripheral Artery Disease (2024)Podatci o smjernici na portaluEuropean Wound Management Association (EWMA)
Lower Leg Ulcer Diagnosis & Principles of Treatment (2023)Podatci o smjernici na portalu
Povijest izmjena
- Prva objava
- 17. studenoga 2026.
Čitajte dalje

Kronične rane · Limfedem i kronični edem
Kronični edem i limfedem kod bolesnika s ranom: dijagnoza, kompresija i kontrola limforeje
Kronični edem može održavati upalu, povećavati eksudaciju i usporavati cijeljenje. Europsko udruženje za skrb o ranama (EWMA)/ILF 2025 definira ga kao oteklinu koja traje najmanje tri mjeseca. Limfedem označuje poremećaj limfnoga transporta. Naglo jednostrano oticanje, sumnja na duboku vensku trombozu, infekciju ili sistemsku dekompenzaciju zahtijevaju ciljanu obradu. Kompresija je temelj liječenja kada je perfuzija odgovarajuća, uz kretanje, njegu kože, edukaciju i prema potrebi manualne tehnike. Limforeja zahtijeva kontrolu edema; diuretici nisu rutinska terapija limfedema.

Kronične rane · Dekubitus
Svjetski dan prevencije dekubitusa 2026: kako spriječiti ranu zbog pritiska
Povodom Svjetskog dana prevencije dekubitusa: kako nastaje rana zbog pritiska, koja su mjesta najugroženija, pet temelja prevencije i što mogu učiniti obitelj, zdravstveni djelatnici i učenici zdravstvenih škola.

Kronične rane · Mješoviti ulkusi
Mješoviti arterijsko-venski ulkus: dijagnoza, revaskularizacija i sigurna kompresija
Mješoviti ulkus zahtijeva istodobno razmišljanje o venskoj hipertenziji i arterijskoj perfuziji. Sigurna terapija počinje objektivnom procjenom cirkulacije, a ne izborom obloge.

