Mješoviti arterijsko-venski ulkus: dijagnoza, revaskularizacija i sigurna kompresija
Kako prepoznati istodobnu vensku i arterijsku bolest, procijeniti perfuziju te odlučiti kada je modificirana kompresija sigurna, a kada prioritet ima revaskularizacija.
Neovisni urednički sadržaj
- Autor
- Objavljeno
- Procjena čitanja
- Približno 13 min
- Zadnja izmjena

Mješoviti ulkus zahtijeva istodobno razmišljanje o venskoj hipertenziji i arterijskoj perfuziji. Sigurna terapija počinje objektivnom procjenom cirkulacije, a ne izborom obloge.
Stručni prikaz
Ključne točke
- Mješoviti ulkus zahtijeva istodobno liječenje venske hipertenzije i arterijske ishemije.
- gležanjsko-nadlaktični indeks (engl. ankle–brachial index, ABI) nije dovoljan kada su arterije nekompresibilne ili nalaz ne odgovara kliničkoj slici.
- ESVS (engl. European Society for Vascular Surgery, Europsko društvo za vaskularnu kirurgiju) koristi ABI >0,6, tlak na gležnju >60 mmHg i tlak na nožnom prstu >30 mmHg kao sigurnosni okvir za modificiranu kompresiju.
- Raspon 20–30 mmHg često je ispitivan kod umjerene arterijske bolesti, ali dokazna podloga je ograničena.
- Bol u mirovanju, hladno stopalo, progresivna nekroza ili pogoršanje nakon kompresije zahtijevaju brzu vaskularnu procjenu.
- Obloge ne mogu nadoknaditi neliječenu ishemiju niti vensku hipertenziju.
Što je mješoviti arterijsko-venski ulkus i zašto je klinički zahtjevan
Mješoviti arterijsko-venski ulkus potkoljenice označuje ranu u kojoj kronična venska bolest i periferna arterijska bolest istodobno pridonose ulceraciji. Venska komponenta održava edem, ambulantnu vensku hipertenziju i upalu, dok arterijska komponenta ograničava dopremu kisika potrebnu za cijeljenje. Zato terapija prikladna za čisti venski ulkus može biti rizična ako se ne prepozna značajna arterijska bolest.
Mješovita etiologija osobito je važna u starijih bolesnika te u osoba sa šećernom bolešću, kroničnom bubrežnom bolesti, pušačkom anamnezom, aterosklerotskom kardiovaskularnom bolesti ili prethodnim vaskularnim zahvatima. Edem i varikoziteti ne isključuju ishemiju, a sniženi ABI ne znači da venska hipertenzija prestaje biti terapijski relevantna.
Klinički izgled često uključuje preklapanje venskih i arterijskih značajki: rana može biti u tipičnoj distalnoj potkoljenici uz hemosiderinsku pigmentaciju ili lipodermatosklerozu, ali bol može biti izraženija, stopalo hladnije, a pulsevi oslabljeni. Distalne nekroze, rana na prstima ili peti, bol u mirovanju i pogoršanje pri elevaciji snažnije upućuju na arterijsku komponentu.
Klinički orijentir 1: edem, venski ekcem i hiperpigmentacija ne opravdavaju standardnu snažnu kompresiju ako pulsevi nisu uvjerljivi ili postoje simptomi ishemije.
Klinički orijentir 2: ulkus koji ne napreduje pod pravilno provedenom kompresijom zahtijeva novu etiološku procjenu; periferna arterijska bolest može napredovati i nakon ranije prihvatljivih perfuzijskih nalaza.
Dokazna podloga za mješovite ulkuse slabija je od one za čisti venski ulkus. Preporuke se velikim dijelom temelje na manjim studijama, fiziološkim mjerenjima, kohortama i stručnim smjernicama, pa se hemodinamski pragovi moraju koristiti kao sigurnosni okvir, a ne kao automatizam.
Praktična posljedica jest da se cilj liječenja mora mijenjati s hemodinamskim stanjem: najprije sigurnost ekstremiteta, zatim kontrola edema i venske hipertenzije, uz kontinuirano praćenje cijeljenja.
Klinička procjena i diferencijalna dijagnoza: prije zavoja treba znati što liječimo
Procjena počinje anamnezom. Potrebno je zabilježiti trajanje ulceracije, prethodne ulkuse, vensku trombozu, varikozitete, klaudikacije, bol u mirovanju, noćnu bol u stopalu, pušenje, šećernu i bubrežnu bolest te prethodnu revaskularizaciju. Nova netolerancija ranije dobro podnošene kompresije može biti znak promijenjene perfuzije, a ne samo slabe pridržavanja terapijskog plana.
Pregled obuhvaća lokalizaciju i morfologiju rane, okolnu kožu, edem, temperaturu, boju, kapilarno punjenje, pulseve, osjet i znakove infekcije. Venski ulkus češće je plitak i nepravilnih rubova u distalnoj potkoljenici; arterijska rana češće je distalna, bolna, suha ili nekrotična te smještena na prstima, stopalu, peti ili koštanim prominencijama. U mješovitome ulkusu obrasci se preklapaju.
Diferencijalna dijagnoza uključuje čisti venski ili arterijski ulkus, neuropatsku ranu, ozljedu uzrokovanu pritiskom, hipertenzivni Martorellov ulkus, vaskulitis i okluzivne vaskulopatije, piodermiju gangrenozum, kalcifilaksiju, malignu ulceraciju, traumatsku ranu te ulceraciju povezanu s limfedemom. Izrazito jaka bol, retiformna purpura, violaceozni podminirani rub, nodularni rast ili spontano krvarenje razlog su za proširenje obrade.
Klinički orijentir 1: bol koja se pogoršava pri elevaciji i ublažava spuštanjem stopala snažno povećava sumnju na arterijsku ishemiju, osobito uz distalnu ranu ili hladno stopalo.
Klinički orijentir 2: odsutnost palpabilnoga pulsa nije sama dokaz ishemije koja ugrožava ekstremitet, ali u bolesnika s ulkusom zahtijeva objektivnu hemodinamsku procjenu prije standardne kompresije.
Serijska dokumentacija jednako je važna kao prvi pregled. Promjena lokalizacije boli, pojava nove nekroze ili gubitak ranije palpabilnoga pulsa može promijeniti početnu procjenu i zahtijevati ponovnu vaskularnu obradu.
Hemodinamska dijagnostika: ABI, apsolutni tlakovi, nožni prst i lokalna perfuzija
ABI je omjer sistoličkoga tlaka na gležnju i nadlaktici te je standardni početni test za perifernu arterijsku bolest. U bolesnika s ranom treba ga interpretirati zajedno s apsolutnim tlakom na gležnju i kliničkom slikom. Isti ABI može predstavljati različit stvarni perfuzijski tlak pri različitome sistemskom krvnom tlaku.
Kod šećerne bolesti, kronične bubrežne bolesti i medijske arterijske kalcifikacije gležanjske arterije mogu biti teško kompresibilne, pa ABI može biti lažno uredan ili povišen. ACC/AHA (engl. American College of Cardiology / American Heart Association, Američko kardiološko društvo i Američko društvo za srce) 2024 u bolesnika s ranama i sumnjom na kroničnu ishemiju koja ugrožava ekstremitet preporučuje dodatne procjene, uključujući tlak na nožnom prstu i indeks nožni prst–nadlaktica (engl. toe–brachial index, TBI), transkutani tlak kisika (TcPO₂) i tlak perfuzije kože (SPP). Dopplerovi valni oblici dodatno pomažu procijeniti hemodinamski značaj bolesti.
ESVS 2022 za modificiranu kompresiju navodi kombinaciju ABI >0,6, tlaka na gležnju >60 mmHg i tlaka na nožnom prstu >30 mmHg. Neke starije preporuke koriste prag ABI >0,5 ili tlak na gležnju >60 mmHg. Ta razlika potvrđuje da jednu brojku ne treba koristiti izvan kliničkoga konteksta.
Venski duplex ultrazvuk dokumentira refluks i/ili opstrukciju. Kod značajne arterijske bolesti anatomsko snimanje arterija duplexom, CT angiografijom, MR angiografijom ili invazivnom angiografijom odabire se prema planu revaskularizacije.
Klinički orijentir 1: ABI >1,40 ili nesuglasje između naizgled urednog ABI-ja i hladnoga bolnog stopala razlog su za mjerenje tlaka na nožnom prstu i dodatnu vaskularnu obradu.
Klinički orijentir 2: tlak na nožnom prstu <30 mmHg ili drugi nalazi izrazito loše lokalne perfuzije snažno povećavaju sumnju na ishemiju koja ugrožava cijeljenje.
Razina dokazaHemodinamski pragoviDe Maeseneer MG, Kakkos SK, Aherne T, et al. ESVS 2022 Clinical Practice Guidelines on the Management of Chronic Venous Disease of the Lower Limbs. Eur J Vasc Endovasc Surg. 2022;63:184–267Pragovi za modificiranu kompresiju proizlaze ponajprije iz smjernica, fizioloških istraživanja i manjih kliničkih studija. Oni su sigurnosni okvir, ne zamjena za procjenu boli, kože, Dopplerova nalaza i lokalne perfuzije.
Modificirana kompresija: kada može pomoći i koliko je dokaza imamo
Cilj modificirane kompresije jest smanjiti vensku hipertenziju i edem bez klinički značajnoga kompromitiranja arterijskoga dotoka. To nije „slabiji zavoj po osjećaju”, nego planski odabrani niži tlak kod bolesnika čija perfuzija nije dovoljna za standardnu snažnu kompresiju, ali nije toliko ugrožena da bi svaka kompresija bila neprihvatljiva.
Integrativni pregled iz 2021. zaključio je da kompresija približno 20–30 mmHg može poticati cijeljenje mješovitih ulkusa s umjerenom arterijskom insuficijencijom, okvirno ABI 0,5–0,8. ESVS 2022 koristi oprezniji sigurnosni okvir: uz tlak na gležnju >60 mmHg, tlak na nožnom prstu >30 mmHg i ABI >0,6 može se razmotriti kompresija niža od 40 mmHg uz bliski nadzor. EWMA (engl. European Wound Management Association, Europsko udruženje za liječenje rana) 2023 također navodi 20–30 mmHg kao često korišten raspon kod umjerene arterijske bolesti.
Fiziološko istraživanje Mostija i suradnika u 25 bolesnika pokazalo je da neelastična kompresija do 40 mmHg uz ABI >0,5 i tlak na gležnju >60 mmHg nije smanjila mjerenu arterijsku perfuziju te je poboljšala vensku pumpu. Nalaz je važan, ali nije osnova za univerzalno propisivanje 40 mmHg.
Klinički orijentir 1: nova rastuća bol, hladnoća stopala, bljedilo/cijanoza, utrnulost ili slabost nakon postavljanja kompresije zahtijevaju neposrednu ponovnu procjenu.
Klinički orijentir 2: smanjivanje edema uz stabilnu temperaturu, boju i bol te objektivno smanjivanje rane podupiru nastavak odabranoga režima, ali promjena kliničke slike zahtijeva novu perfuzijsku procjenu.
Izbor neelastičnog, kratkoelastičnog, višeslojnog ili podesivoga sustava ovisi o anatomiji, pokretljivosti, eksudatu i mogućnosti kontrole. Kod mješovitoga ulkusa važnije je znati ciljni tlak i osigurati rani nadzor nego odabrati određeni broj slojeva.
Učinak treba procijeniti rano i objektivno; tolerancija bez pogoršanja neurovaskularnoga statusa nužan je uvjet za nastavak. Dokumentirajte početni neurovaskularni nalaz i provjeru nakon postavljanja: bol, boju i temperaturu stopala, osjet, pokretljivost prstiju, pristajanje sustava i mjesta lokalnoga pritiska. Dogovorite ranu kontrolu i jasan način kontakta pri pogoršanju. Kod neuropatije odsutnost boli ne isključuje ozljedu.
Kada prioritet ima revaskularizacija i kako povezati arterijsko i vensko liječenje
Kada arterijska komponenta prijeđe iz umjerene popratne bolesti u ishemiju koja ugrožava cijeljenje ili ekstremitet, terapijska hijerarhija se mijenja. Kronična ishemija koja ugrožava ekstremitet (CLTI) klinički uključuje ishemijsku bol u mirovanju, nezacjeljujuću ranu ili gangrenu uz objektivno dokazanu perifernu arterijsku bolest. ACC/AHA 2024 navodi revaskularizaciju kao standardni dio liječenja CLTI-ja radi smanjenja gubitka tkiva i očuvanja funkcionalnog ekstremiteta.
Bolesnici s izrazito lošim perfuzijskim nalazima, distalnom progresivnom nekrozom, boli u mirovanju ili pogoršanjem rane trebaju vaskularnu procjenu bez nepotrebnoga odgađanja. Cilj je procijeniti postoji li klinički i anatomski smislen endovaskularni ili kirurški način poboljšanja arterijskoga protoka. Nakon revaskularizacije kompresijska strategija mora se ponovno definirati jer poboljšanje arterijske perfuzije ne uklanja vensku hipertenziju.
Istodobno treba dokumentirati površinski i duboki venski refluks ili opstrukciju. Kada je arterijska sigurnost razjašnjena, liječenje značajnoga površinskog venskog refluksa može postati dio strategije cijeljenja i prevencije recidiva. Kod teške ishemije arterijska revaskularizacija ima prioritet; kod stabilne umjerene bolesti modificirana kompresija može se provoditi uz paralelnu vaskularnu obradu.
Klinički orijentir 1: oznaka „venska rana” nije razlog za odgađanje arterijske revaskularizacije kada postoje bol u mirovanju, gangrena ili drugi znakovi CLTI-ja.
Klinički orijentir 2: nakon uspješne revaskularizacije ne treba zanemariti vensku komponentu; ponovno se određuju siguran stupanj kompresije i potreba za liječenjem venskoga refluksa.
Periferna arterijska bolest zahtijeva i sekundarnu kardiovaskularnu prevenciju prema važećim smjernicama, uključujući prestanak pušenja te lipidno, antihipertenzivno i antitrombotsko liječenje kada je indicirano.
Odluka o revaskularizaciji ne temelji se samo na ABI-u, nego na simptomima, gubitku tkiva, lokalnoj perfuziji, anatomiji bolesti, općem riziku bolesnika i realnoj mogućnosti funkcionalnoga očuvanja ekstremiteta.
Lokalno liječenje rane i praćenje: etiologija uvijek ima prednost pred oblogom
Lokalno liječenje mješovitoga ulkusa mora biti usklađeno s perfuzijom. Oblogu treba birati prema eksudatu, dubini, okolnoj koži i potrebi za atraumatskim uklanjanjem. Kod edema sigurna kontrola venskoga tlaka često je važnija za smanjenje iscjetka od prelaska na „jaču” oblogu, ali obilan eksudat ipak zahtijeva dovoljnu apsorpciju i zaštitu od maceracije.
Debridman se individualizira. U dobro perfundiranoj rani devitalizirano tkivo može se uklanjati prema kliničkoj potrebi. Kod izrazito ishemične rane agresivni oštri debridman suhe stabilne nekroze može povećati defekt prije nego što postoji mogućnost cijeljenja. Mokra gangrena, apsces, nekrotizirajuća infekcija ili sepsa zahtijevaju sasvim drukčiji, hitni kirurški i vaskularni put.
Infekcija se dijagnosticira klinički, a ne samo pozitivnim brisom. U mješovitome ulkusu infekcija povećava potrebe tkiva koje već ima ograničenu perfuziju, pa prag za hitniju procjenu treba biti niži. Antibiotik nije indiciran samo zato što je kronična rana kolonizirana. Na infekciju upućuju gnoj, šireće crvenilo ili otok, lokalna toplina, nova ili rastuća bol i sistemski znakovi. Kod ishemije ili neuropatije znakovi mogu biti slabije izraženi; odsutnost vrućice ne isključuje ozbiljnu infekciju. Miris ili pozitivan bris sami po sebi nisu dovoljni za dijagnozu.
Klinički orijentir 1: stabilna suha distalna nekroza na hladnom stopalu prvenstveno je signal za procjenu perfuzije, a ne automatska indikacija za debridman.
Klinički orijentir 2: praćenje treba uključiti površinu i dubinu rane, edem, eksudat, bol, rubove, temperaturu i boju stopala te toleranciju kompresije. Nova neurovaskularna promjena zahtijeva ponovnu procjenu.
Integrativni pregled modificirane kompresije navodi da netolerancija, izostanak odgovora ili pogoršanje unutar približno tri mjeseca trebaju potaknuti arterijsko snimanje i intervenciju. Taj vremenski okvir nije razlog za čekanje: progresivna bol, nova nekroza ili brzo povećanje rane zahtijevaju raniju reakciju. Etiološko liječenje uvijek ima prednost pred izmjenjivanjem lokalnih proizvoda bez jasnoga plana.
Bol treba bilježiti serijski jer njezina promjena može biti raniji znak ishemijskoga pogoršanja od vidljive promjene same rane.
Klinički algoritam, kriteriji hitnosti i česte pogreške
Postupak
Mješoviti arterijsko-venski ulkus u 12 uvjetnih koraka
- 1. korak: Ako ulkus ima venske značajke uz čimbenike rizika ili znakove arterijske bolesti, pretpostavite moguću mješovitu etiologiju dok se perfuzija ne razjasni.
- 2. korak: Ako postoje akutna ishemija, mokra gangrena, sepsa ili nekrotizirajuća infekcija, organizirajte hitnu vaskularnu/kiruršku procjenu.
- 3. korak: Dokumentirajte pulseve, temperaturu, boju, osjet, morfologiju rane i karakter boli.
- 4. korak: Izmjerite ABI i apsolutni tlak na gležnju.
- 5. korak: Ako je ABI nepouzdan, >1,40 ili neskladan s kliničkom slikom, dodajte tlak na nožnom prstu i indeks nožni prst–nadlaktica (TBI) te Dopplerove valne oblike; prema potrebi TcPO₂ ili SPP (engl. skin perfusion pressure, tlak perfuzije kože).
- 6. korak: Potvrdite vensku komponentu duplex ultrazvukom kada rezultat mijenja terapiju.
- 7. korak: Ako postoji teška ishemija ili CLTI, ne primjenjujte trajnu kompresiju i procijenite revaskularizaciju.
- 8. korak: Ako je ABI >0,6, tlak na gležnju >60 mmHg i tlak na nožnom prstu >30 mmHg bez znakova ugrožene perfuzije, razmotrite modificiranu kompresiju pod nadzorom.
- 9. korak: Započnite individualiziranim nižim tlakom, često oko 20–30 mmHg.
- 10. korak: Nakon postavljanja provjerite bol, boju, temperaturu, osjet i pokretljivost prstiju te odredite ranu kontrolu.
- 11. korak: Ako nastanu nova bol, hladnoća, cijanoza, utrnulost ili nekroza, odmah korigirajte/uklonite kompresiju i ponovno procijenite perfuziju.
- 12. korak: Nakon revaskularizacije ponovno procijenite stupanj kompresije, venski refluks i prevenciju recidiva.
Odmah: akutno hladno blijedo/cijanotično stopalo, nagli gubitak osjeta ili pokreta, iznenadna jaka ishemijska bol, mokra gangrena, brzo šireća nekroza, sepsa ili nekrotizirajuća infekcija.
Žurna procjena bez odgađanja: nova ili progresivna bol u mirovanju, nova nekroza, pogoršanje rane uz sumnju na ishemiju ili klinička infekcija ishemijskoga stopala zahtijevaju kontakt s nadležnim liječnikom ili vaskularnim timom isti dan radi određivanja mjesta i hitnosti pregleda. Naglo nastali simptomi, gubitak osjeta ili pokreta, hladno blijedo ili plavo stopalo, mokra gangrena, duboki apsces ili sistemska nestabilnost zahtijevaju neposrednu hitnu obradu.
Planirano bez nepotrebnog odgađanja: arterijski i venski duplex, procjena revaskularizacije, sekundarna prevencija periferne arterijske bolesti, plan liječenja venskoga refluksa te dugoročna kompresija.
Najčešće pogreške
- Edem = čisti venski ulkus. Posljedica: propuštena ishemija. Ispravno: objektivizirati perfuziju.
- ABI kao jedini kriterij. Posljedica: lažna sigurnost kod nekompresibilnih arterija. Ispravno: koristiti apsolutni tlak na nožnom prstu, indeks nožni prst–nadlaktica (engl. toe–brachial index, TBI) i Dopplerove valne oblike.
- Puna kompresija bez plana nadzora. Posljedica: ishemijska ozljeda. Ispravno: kod umjerene bolesti koristiti modificirani režim.
- Potpuna zabrana kompresije pri svakom sniženom ABI-u. Posljedica: neliječena venska hipertenzija. Ispravno: razlikovati umjerenu od teške ishemije.
- Ignoriranje nove boli pod zavojem. Posljedica: kasno prepoznavanje ishemije. Ispravno: odmah pregledati ekstremitet.
- Debridman suhe stabilne ishemijske nekroze prije procjene perfuzije. Posljedica: veći defekt. Ispravno: najprije definirati vaskularni plan, osim kod hitne infekcijske indikacije.
- Mjeseci obloga bez procjene revaskularizacije. Posljedica: gubitak vremena i tkiva. Ispravno: rano uključiti vaskularni tim.
- Zaboraviti vensku komponentu nakon revaskularizacije. Posljedica: trajni edem i recidiv. Ispravno: ponovno odrediti kompresiju.
- Pozitivan bris = infekcija. Posljedica: nepotrebni antibiotici. Ispravno: infekciju dijagnosticirati klinički.
- Ne ponoviti perfuziju nakon promjene simptoma. Posljedica: terapija prema zastarjelom nalazu. Ispravno: novu bol, nekrozu ili hladnoću tretirati kao novu vaskularnu informaciju.
Izvori
Literatura
Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.
1. izvor: De Maeseneer MG, Kakkos SK, Aherne T, et al. ESVS 2022 Clinical Practice Guidelines on the Management of Chronic Venous Disease of the Lower Limbs. Eur J Vasc Endovasc Surg. 2022;63:184–267
DOI: 10.1016/j.ejvs.2021.12.024
Otvori izvor (vanjska poveznica)2. izvor: Gornik HL, Aronow HD, Goodney PP, et al. 2024 ACC/AHA Multisociety Guideline for the Management of Lower Extremity Peripheral Artery Disease. Circulation. 2024;149:e1313–e1410
DOI: 10.1161/CIR.0000000000001251
Otvori izvor (vanjska poveznica)3. izvor: Attaran RR, Edwards ML, Arena FJ, et al. 2025 SCAI Clinical Practice Guidelines for the Management of Chronic Venous Disease. J Soc Cardiovasc Angiogr Interv. 2025;4:103729
DOI: 10.1016/j.jscai.2025.103729
Otvori izvor (vanjska poveznica)4. izvor: Lim SLX, Chung RE, Holloway S, Harding KG. Modified compression therapy in mixed arterial-venous leg ulcers: An integrative review. Int Wound J. 2021;18:822–842
DOI: 10.1111/iwj.13585
Otvori izvor (vanjska poveznica)5. izvor: Mosti G, Iabichella ML, Partsch H. Compression therapy in mixed ulcers increases venous output and arterial perfusion. J Vasc Surg. 2012;55:122–128
DOI: 10.1016/j.jvs.2011.07.071
Otvori izvor (vanjska poveznica)6. izvor: Elhomsy S, Chrusciel J, Sanchez S, et al. Clinical Efficacy and Safety of Long-Term Compression in Patients with Mixed Arterial and Venous Etiology Ulcers in the Leg. Int J Angiol. 2022;31:34–39
DOI: 10.1055/s-0041-1735204
Otvori izvor (vanjska poveznica)7. izvor: European Wound Management Association. Lower Leg Ulcer Diagnosis & Principles of Treatment. J Wound Management. 2023;24(2 Suppl 1):s1–s76
DOI: 10.35279/jowm2023.24.02.sup01
Otvori izvor (vanjska poveznica)8. izvor: Sun CR, Liu MY, Ni QH, et al. Clinical Guidelines on Compression Therapy in Venous Diseases. Ann Vasc Surg. 2025;110(Pt B):183–203
DOI: 10.1016/j.avsg.2024.07.083
Otvori izvor (vanjska poveznica)
Pojmovi iz ovog članka
- Mješoviti arterijsko-venski ulkus
Mješoviti arterijsko-venski ulkus kronična je rana potkoljenice u čijem nastanku istodobno sudjeluju venska hipertenzija i nedostatna arterijska perfuzija. Dijagnoza zahtijeva cjelovitu vaskularnu procjenu jer liječenje jedne sastavnice može biti rizično za drugu.
Pročitaj više - Periferna arterijska bolest
Periferna arterijska bolest najčešće je aterosklerotsko suženje ili začepljenje arterija udova koje smanjuje dotok krvi i može uzrokovati bol, gubitak tkiva i slabo cijeljenje.
Pročitaj više - Venska hipertenzija
Trajno ili pri hodu nedovoljno snižen tlak u venama noge zbog refluksa, opstrukcije ili neučinkovite mišićne pumpe, koji oštećuje mikrocirkulaciju i tkivo.
Pročitaj više - Arterijski ulkus
Arterijski ulkus gubitak je kože i dubljega tkiva nastao zbog nedovoljne arterijske opskrbe krvlju, najčešće u sklopu periferne arterijske bolesti. Često se nalazi distalno na stopalu ili prstima i može ugroziti ekstremitet.
Pročitaj više - Hipertenzivni ishemijski ulkus po Martorellu
Hipertenzivni ishemijski ulkus po Martorellu rijedak je, izrazito bolan nekrotični ulkus povezan sa subkutanom arteriolosklerozom u osoba s dugotrajnom arterijskom hipertenzijom, često uz šećernu bolest.
Pročitaj više - Retiformna purpura
Retiformna purpura mrežasta je ili razgranata purpurična promjena kože koja nastaje kada je krvni protok kroz kožne krvne žile ozbiljno poremećen oštećenjem stijenke ili okluzijom lumena.
Pročitaj više - Indeks nožni prst–nadlaktica
Omjer sistoličkog tlaka izmjerenog na nožnom prstu i višeg sistoličkog tlaka na nadlaktici, namijenjen neinvazivnoj procjeni arterijske perfuzije stopala.
Pročitaj više - Tlak kožne perfuzije
Neinvazivno mjerenje tlaka pri kojem se mikrocirkulacijski protok u koži ponovno pojavljuje nakon postupnoga popuštanja okluzijske manšete, najčešće registriran laserskim Dopplerom.
Pročitaj više - Kronična ishemija koja ugrožava ekstremitet
Najteži kronični oblik periferne arterijske bolesti, obilježen ishemijskom boli u mirovanju, ranom koja ne cijeli ili gangrenom, uz objektivno potvrđenu smanjenu perfuziju ekstremiteta.
Pročitaj više - Devitalizirano tkivo
Devitalizirano tkivo tkivo je koje je izgubilo održivost zbog ishemije, traume, infekcije ili drugoga oštećenja. U rani se može očitovati kao crna ili smeđa eshara te žuta ili siva naslaga, ali boja sama ne potvrđuje vitalnost.
Pročitaj više
Povratna informacija
Je li vam ovaj članak bio koristan?
Tjedni bilten portala
Petkom ujutro: novi članci, najzanimljivije od tjedna, događanja i važni datumi. Besplatno, odjava jednim klikom.
Ključne teme članka
- mješoviti arterijsko-venski ulkus
- mješoviti ulkus potkoljenice
- arterijsko-venski ulkus
- ABI kompresija
- modificirana kompresija
- tlak na nožnom prstu
- periferna arterijska bolest rana
- revaskularizacija ulkusa
- kompresija kod arterijske bolesti
Transparentnost i sukob interesa
Ovaj je članak neovisni urednički sadržaj. Za njegovu izradu ili objavu nije primljena financijska naknada, proizvod, usluga niti druga pogodnost od proizvođača, distributera ili drugog komercijalnog subjekta navedenog u članku. Navođenje proizvoda ili trgovačkih naziva služi identifikaciji predmeta stručnog prikaza i ne predstavlja komercijalnu preporuku.
Autori su izjavili da nemaju sukob interesa u vezi s predmetom ovog članka.
Povezane stručne smjernice
Smjernice stručnih organizacija koje se odnose na ovu temu. Nisu zamjena za literaturu članka niti za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika.
American College of Cardiology / American Heart Association i pridružena društva
2024 ACC/AHA/AACVPR/APMA/ABC/SCAI/SVM/SVN/SVS/SIR/VESS Guideline for the Management of Lower Extremity Peripheral Artery Disease (2024)Podatci o smjernici na portaluEuropean Society for Vascular Surgery (ESVS)
Editor's Choice — European Society for Vascular Surgery (ESVS) 2022 Clinical Practice Guidelines on the Management of Chronic Venous Disease of the Lower Limbs (2022)Podatci o smjernici na portaluEuropean Wound Management Association (EWMA)
Lower Leg Ulcer Diagnosis & Principles of Treatment (2023)Podatci o smjernici na portaluSociety for Cardiovascular Angiography & Interventions
2025 SCAI Clinical Practice Guidelines for the Management of Chronic Venous Disease (2025)Podatci o smjernici na portalu
Povijest izmjena
- Prva objava
- 18. studenoga 2026.
Čitajte dalje

Kronične rane · Arterijski ulkus
Arterijski ulkus donjeg ekstremiteta: od kliničke sumnje do revaskularizacije
Arterijski ulkus nije prvenstveno problem obloge, nego znak nedostatne perfuzije koja može onemogućiti cijeljenje i ugroziti ekstremitet. Klinički izgled pobuđuje sumnju, ali dijagnoza zahtijeva objektivnu procjenu. Gležanjsko-nadlaktični indeks (ABI) je koristan početni test, no može biti lažno uredan ili povišen kod nekompresibilnih arterija. Zato se kod rane i sumnje na ozbiljnu ishemiju nadopunjuje tlakom na nožnom prstu, indeks nožni prst–nadlaktica (TBI)-em, Dopplerovim valnim oblicima te prema potrebi transkutani tlak kisika (TcPO₂) ili tlakom perfuzije kože. ESC 2024 za kronična ishemija koja ugrožava ekstremitet (CLTI) navodi ishemijsku bol u mirovanju, nezacjeljujuću ranu ili gangrenu uz objektivno ozbiljno smanjenu perfuziju; tlak na gležnju <50 mmHg, tlak na nožnom prstu <30 mmHg ili TcPO₂ <30 mmHg važni su hemodinamski orijentiri. Kod CLTI-ja revaskularizacija je središnja terapija, uz istodobnu lokalnu skrb, kontrolu infekcije i kardiovaskularnog rizika.

Kronične rane · Venski ulkus
Kompresijska terapija kod venskog ulkusa: procjena perfuzije, izbor sustava i sigurnost
Kompresijska terapija temelj je liječenja aktivnoga venskog ulkusa jer smanjuje vensku hipertenziju i edem te ubrzava cijeljenje, ali njezina sigurnost ovisi o potvrđenoj venskoj etiologiji, procjeni arterijske perfuzije, primjerenom ciljnom tlaku, ispravnoj tehnici postavljanja i redovitoj kontroli. Kod sumnje na perifernu arterijsku bolest, nekompresibilnih arterija ili nove nesrazmjerne boli potrebna je dodatna vaskularna procjena i prilagodba ili privremeni prekid kompresije.

Kronične rane · Dijabetičko stopalo
Dijabetičko stopalo: kako svaki dan pregledati stopala i kada odmah liječniku
Zašto šećerna bolest ugrožava stopala, kako u nekoliko minuta na dan pregledati i njegovati stopala, koja je obuća prikladna i koji znakovi zahtijevaju pregled liječnika bez odgađanja.

