Mješoviti arterijsko-venski ulkus: dijagnoza, revaskularizacija i sigurna kompresija
Kako prepoznati istodobnu vensku i arterijsku bolest, procijeniti perfuziju te odlučiti kada je modificirana kompresija sigurna, a kada prioritet ima revaskularizacija.
Neovisni urednički sadržaj
- Autor
- Objavljeno
- Procjena čitanja
- Približno 7 min
- Zadnja izmjena

Za pacijente i obitelj. Ovo je jednostavnije edukativno objašnjenje istog sadržaja. Ne zamjenjuje individualni pregled, dijagnozu ni terapiju.
Mješoviti ulkus zahtijeva istodobno razmišljanje o venskoj hipertenziji i arterijskoj perfuziji. Sigurna terapija počinje objektivnom procjenom cirkulacije, a ne izborom obloge.
Za pacijente i obitelj
Mješoviti arterijsko-venski ulkus je rana na nozi kod koje postoje venska i arterijska bolest. Vene nedovoljno učinkovito vraćaju krv pa nastaju venski tlak i oteklina, dok su arterije sužene pa do stopala dolazi manje krvi bogate kisikom.
Kompresija može pomoći venskoj komponenti, ali nije sigurna za svakoga. Prije nje potrebno je procijeniti arterijsku cirkulaciju i prema nalazu odabrati tlak. Zato nemojte sami snažno omatati nogu niti pojačavati kompresiju bez stručne procjene.
Kako nastaje mješoviti ulkus i po čemu se može razlikovati
Venska bolest često uzrokuje oticanje potkoljenice, smećkastu pigmentaciju, upalu kože, proširene vene i ranu oko gležnja. Arterijska bolest češće uzrokuje hladno stopalo, slabije pulseve, bol pri hodanju ili u mirovanju te rane na prstima, peti ili drugim udaljenijim dijelovima stopala. Kada imate obje bolesti, znakovi se mogu preklapati.
Možete, primjerice, imati otečenu potkoljenicu s tipičnom venskom ranom, ali istodobno i hladnije stopalo ili bol koja se pojačava kada nogu podignete. Takva kombinacija važna je jer terapija koja smanjuje oteklinu ne smije ugroziti arterijski dotok krvi.
Zdravstvenom djelatniku recite ako pušite ili ste prije pušili, imate šećernu bolest, bubrežnu bolest, srčanu ili moždanu aterosklerotsku bolest ili ste već imali zahvat na krvnim žilama. Recite i imate li bol u stopalu noću ili u mirovanju.
Ne pokušavajte sami odrediti je li rana „venska” prema fotografiji ili boji. Neke atipične rane mogu izgledati slično, a jaka bol, crna nekroza, neobičan ljubičasti rub ili spontano krvarenje zahtijevaju dodatnu stručnu procjenu. Mješoviti ulkus mora se dijagnosticirati pregledom i mjerenjem cirkulacije.
Zašto se mjere tlakovi na gležnju i nožnom prstu
Prije kompresije potrebno je procijeniti koliko dobro arterije dovode krv do stopala. Jedan od osnovnih testova je indeks gležanj–nadlaktica (ABI), kojim se uspoređuje krvni tlak na gležnju s tlakom na ruci. Rezultat pomaže procijeniti postoji li značajna periferna arterijska bolest.
ABI nije savršen. Kod šećerne bolesti, bubrežne bolesti i kalcifikacije krvne žile mogu biti vrlo krute pa ih manšeta teško stlači. Tada rezultat može izgledati uredno ili čak previsoko iako je protok krvi oslabljen. Zbog toga se može dodatno mjeriti tlak na nožnom prstu ili indeks nožni prst–nadlaktica (engl. toe–brachial index, TBI), pregledati Dopplerov signal te prema potrebi učiniti druge pretrage lokalne perfuzije.
Važno je da ne pokušavate sami tumačiti samo jednu brojku. Liječnik povezuje rezultat s temperaturom i bojom stopala, pulsom, vrstom boli, izgledom rane i drugim pretragama.
Ako su arterijski tlakovi izrazito niski ili imate znakove da je ekstremitet ugrožen, standardna snažna kompresija nije prvi korak. Tada je važnije brzo procijeniti može li se arterijski protok poboljšati revaskularizacijom. Ako se cirkulacija s vremenom promijeni, raniji „dobar” nalaz ne znači da mjerenje nikada više ne treba ponoviti.
Može li se kompresija koristiti kada su arterije sužene
Može, ali ne u svakoga i ne jednakim tlakom. Kada je arterijska bolest umjerena, a objektivna mjerenja pokazuju da postoji dovoljna rezerva protoka, liječnik ili tim za rane može propisati modificiranu, odnosno blažu kompresiju. U istraživanjima se često koristio tlak približno 20–30 mmHg, dok neke smjernice dopuštaju tlak ispod 40 mmHg u pažljivo odabranih bolesnika.
To ne znači da trebate sami kupiti zavoj ili čarapu s određenom brojkom. Vrsta sustava, oblik noge, količina otekline i iscjetka, sposobnost hodanja te stanje arterija određuju koji je pristup za vas siguran.
Nakon postavljanja kompresije obratite pozornost na stopalo. Čvrsta potpora može biti očekivana, ali nova jaka ili rastuća bol nije. Nisu normalni ni nova hladnoća stopala, izrazita bljedoća ili plava boja prstiju, utrnulost ili slabost.
Ako se nešto od toga pojavi, sustav treba odmah provjeriti. Nemojte čekati sljedeće redovito previjanje misleći da se morate „naviknuti”. Kod mješovitoga ulkusa praćenje nakon postavljanja kompresije jednako je važno kao i odabir početnog tlaka. Ako se edem brzo smanji i zavoj postane labav, i to je razlog za raniju prilagodbu.
Kada je potrebna revaskularizacija
Revaskularizacija znači zahvat kojim se pokušava poboljšati protok krvi kroz arterije. Može biti endovaskularna, primjerice širenje suženja balonom uz druge postupke prema potrebi, ili kirurška, poput premosnice. Koji je zahvat prikladan ovisi o mjestu i opsegu arterijske bolesti, vašem općem stanju i cilju liječenja.
Ako imate jaku bol u stopalu i u mirovanju, nezacjeljujuću ranu uz izrazito slabu perfuziju ili gangrenu, liječnici razmatraju kroničnu ishemiju koja ugrožava ekstremitet. U takvoj situaciji poboljšanje arterijskoga protoka može biti važnije od pokušaja jače kompresije.
Nakon uspješne revaskularizacije venska bolest ne nestaje. Ako su vene i dalje insuficijentne, oteklina i venski tlak mogu ostati problem. Zbog toga se nakon poboljšanja arterijske cirkulacije ponovno procjenjuje koliko kompresije sada možete sigurno podnijeti.
Kod nekih bolesnika potrebno je liječiti i površinski venski refluks. Redoslijed liječenja nije isti za sve: kod teške ishemije arterijska bolest obično ima prioritet, dok se kod stabilne umjerene bolesti određeni postupci mogu planirati paralelno uz pažljivo praćenje. Važno je da se liječi cijeli uzrok rane, a ne samo njezina površina.
Kako se rana lokalno liječi i što možete pratiti kod kuće
Obloga se bira prema količini iscjetka, dubini rane i stanju okolne kože. Ako je rana jako vlažna, potrebna je obloga koja upija dovoljno tekućine i štiti kožu. Međutim, obloga sama ne liječi ni sužene arterije ni povišeni venski tlak. Zato se liječenje ne smije svesti na stalno mijenjanje proizvoda.
Nemojte sami rezati crno ili suho tkivo na stopalu. Kod izrazito slabe arterijske cirkulacije suha nekroza može zahtijevati drugačiji pristup nego kod dobro prokrvljene rane. Ako se nekroza ovlaži, pojave se gnoj, naglo širenje crvenila, neugodan miris uz pogoršanje ili temperatura, potrebna je brza stručna procjena.
Kod kuće pratite mijenja li se bol, je li stopalo hladnije nego prije, mijenjaju li prsti boju, raste li rana i povećava li se oteklina. Ako imate kompresijski sustav, obratite pozornost klizi li, urezuje li se ili stvara li novo bolno mjesto.
Kretanje može pomoći venskom povratu, ali plan hodanja mora biti usklađen s arterijskom bolešću i vašim općim stanjem. Ako imate bol pri hodanju, nemojte samostalno potpuno prestati hodati niti forsirati kroz jaku bol; razgovarajte s liječnikom o sigurnom programu aktivnosti. Redovite kontrole služe i tome da se terapija prilagodi kada se stanje promijeni.
Kada trebate potražiti pomoć odmah, a kada ranije na kontrolu
Odmah potražite hitnu pomoć ako stopalo naglo postane hladno, vrlo blijedo ili plavo, ako se pojavi iznenadna jaka bol, nagli gubitak osjeta ili slabost stopala, brzo širenje crne nekroze, mokra gangrena ili znakovi teške infekcije poput visoke temperature, tresavice i izrazite slabosti. Isto vrijedi ako se takve promjene pojave ubrzo nakon postavljanja kompresije.
Javite se liječniku isti dan ako nastane nova bol u mirovanju, nova crna promjena ili se rana vidljivo pogoršava. Rastuću bol pod kompresijom nemojte trpjeti do sljedeće kontrole. Ako je stopalo hladno, blijedo ili plavo, utrnulo ili slabije pokretno, uklonite kompresijski sustav i odmah potražite hitnu pomoć. Ako ga ne možete sigurno ukloniti, odmah zatražite pomoć. Ako zavoj samo klizi, ali nema tih znakova, što prije dogovorite prilagodbu; nemojte ga sami dodatno stezati.
Planirane kontrole služe ponovnom mjerenju rane i cirkulacije, provjeri tolerancije kompresije te planiranju arterijskoga i venskog liječenja. Ako se simptomi promijene, raniji nalaz cirkulacije možda više nije dovoljan.
Nakon cijeljenja i dalje treba liječiti oba uzroka. Prestanak pušenja, liječenje čimbenika kardiovaskularnog rizika, kontrola venske hipertenzije i zaštita kože smanjuju rizik ponovne ulceracije. Ako vam je preporučena dugoročna kompresija, njezin stupanj određuje se prema aktualnoj arterijskoj perfuziji i vašoj sposobnosti sigurnoga korištenja.
Česta pitanja
Je li kompresija zabranjena čim imam sužene arterije?
Ne uvijek. Kod umjerene arterijske bolesti može se koristiti modificirana kompresija nakon objektivne procjene perfuzije.
Je li ABI dovoljan za odluku?
Ne uvijek. Kod šećerne ili bubrežne bolesti često su potrebna dodatna mjerenja, primjerice tlak na nožnom prstu.
Zašto nova jaka bol nakon zavoja zahtijeva pregled?
Može upozoravati na previsok lokalni tlak ili nedovoljan arterijski dotok.
Je li nakon revaskularizacije kompresija nepotrebna?
Ne nužno. Venska bolest i edem mogu ostati pa se kompresija ponovno procjenjuje.
Pojmovi iz ovog članka
- Mješoviti arterijsko-venski ulkus
Mješoviti arterijsko-venski ulkus kronična je rana potkoljenice u čijem nastanku istodobno sudjeluju venska hipertenzija i nedostatna arterijska perfuzija. Dijagnoza zahtijeva cjelovitu vaskularnu procjenu jer liječenje jedne sastavnice može biti rizično za drugu.
Pročitaj više - Edem
Edem je vidljivo ili opipljivo nakupljanje viška tekućine u međustaničnom prostoru, lokalno ili opće, nastalo zbog poremećaja tlaka, propusnosti ili limfne drenaže.
Pročitaj više - Nekroza
Nekroza je nepovratna smrt stanica i tkiva u živom organizmu zbog ishemije, infekcije, traume, toksina ili drugih oštećenja. U rani može biti suha ili vlažna i različite boje, a crna krasta nije jedini oblik niti otkriva sama uzrok.
Pročitaj više - Gležanjsko-brahijalni indeks
Omjer sistoličkoga tlaka izmjerenog na gležnju i nadlaktici kojim se procjenjuje arterijska prohodnost donjih udova. Nalaz pomaže otkriti perifernu arterijsku bolest, ali može biti lažno visok kod nekompresibilnih arterija.
Pročitaj više - Periferna arterijska bolest
Periferna arterijska bolest najčešće je aterosklerotsko suženje ili začepljenje arterija udova koje smanjuje dotok krvi i može uzrokovati bol, gubitak tkiva i slabo cijeljenje.
Pročitaj više - Indeks nožni prst–nadlaktica
Omjer sistoličkog tlaka izmjerenog na nožnom prstu i višeg sistoličkog tlaka na nadlaktici, namijenjen neinvazivnoj procjeni arterijske perfuzije stopala.
Pročitaj više - Revaskularizacija
Endovaskularni ili kirurški postupak kojim se ponovno uspostavlja ili poboljšava protok krvi kroz arterije do ishemičnog tkiva.
Pročitaj više - Venski refluks
Patološki povrat krvi niz venu nakon provociranja protoka, najčešće zbog nekompetentnih zalistaka, koji može pridonijeti kroničnoj venskoj hipertenziji.
Pročitaj više - Etiologija rane
Etiologija rane označava osnovni uzrok ili skup patofizioloških mehanizama koji su doveli do nastanka rane i mogu održavati njezino necijeljenje.
Pročitaj više - Mokra gangrena
Mokra gangrena inficirana je nekroza tkiva, najčešće u slabo prokrvljenom ekstremitetu, s edemom i vlažnim raspadanjem koja se može brzo širiti i dovesti do sepse.
Pročitaj više
Povratna informacija
Je li vam ovaj članak bio koristan?
Tjedni bilten portala
Petkom ujutro: novi članci, najzanimljivije od tjedna, događanja i važni datumi. Besplatno, odjava jednim klikom.
Ključne teme članka
- mješoviti arterijsko-venski ulkus
- mješoviti ulkus potkoljenice
- arterijsko-venski ulkus
- ABI kompresija
- modificirana kompresija
- tlak na nožnom prstu
- periferna arterijska bolest rana
- revaskularizacija ulkusa
- kompresija kod arterijske bolesti
Transparentnost i sukob interesa
Ovaj je članak neovisni urednički sadržaj. Za njegovu izradu ili objavu nije primljena financijska naknada, proizvod, usluga niti druga pogodnost od proizvođača, distributera ili drugog komercijalnog subjekta navedenog u članku. Navođenje proizvoda ili trgovačkih naziva služi identifikaciji predmeta stručnog prikaza i ne predstavlja komercijalnu preporuku.
Autori su izjavili da nemaju sukob interesa u vezi s predmetom ovog članka.
Povezane stručne smjernice
Smjernice stručnih organizacija koje se odnose na ovu temu. Nisu zamjena za literaturu članka niti za procjenu nadležnoga zdravstvenog djelatnika.
American College of Cardiology / American Heart Association i pridružena društva
2024 ACC/AHA/AACVPR/APMA/ABC/SCAI/SVM/SVN/SVS/SIR/VESS Guideline for the Management of Lower Extremity Peripheral Artery Disease (2024)Podatci o smjernici na portaluEuropean Society for Vascular Surgery (ESVS)
Editor's Choice — European Society for Vascular Surgery (ESVS) 2022 Clinical Practice Guidelines on the Management of Chronic Venous Disease of the Lower Limbs (2022)Podatci o smjernici na portaluEuropean Wound Management Association (EWMA)
Lower Leg Ulcer Diagnosis & Principles of Treatment (2023)Podatci o smjernici na portaluSociety for Cardiovascular Angiography & Interventions
2025 SCAI Clinical Practice Guidelines for the Management of Chronic Venous Disease (2025)Podatci o smjernici na portalu
Povijest izmjena
- Prva objava
- 18. studenoga 2026.
Čitajte dalje

Kronične rane · Arterijski ulkus
Arterijski ulkus donjeg ekstremiteta: od kliničke sumnje do revaskularizacije
Arterijski ulkus nije prvenstveno problem obloge, nego znak nedostatne perfuzije koja može onemogućiti cijeljenje i ugroziti ekstremitet. Klinički izgled pobuđuje sumnju, ali dijagnoza zahtijeva objektivnu procjenu. Gležanjsko-nadlaktični indeks (ABI) je koristan početni test, no može biti lažno uredan ili povišen kod nekompresibilnih arterija. Zato se kod rane i sumnje na ozbiljnu ishemiju nadopunjuje tlakom na nožnom prstu, indeks nožni prst–nadlaktica (TBI)-em, Dopplerovim valnim oblicima te prema potrebi transkutani tlak kisika (TcPO₂) ili tlakom perfuzije kože. ESC 2024 za kronična ishemija koja ugrožava ekstremitet (CLTI) navodi ishemijsku bol u mirovanju, nezacjeljujuću ranu ili gangrenu uz objektivno ozbiljno smanjenu perfuziju; tlak na gležnju <50 mmHg, tlak na nožnom prstu <30 mmHg ili TcPO₂ <30 mmHg važni su hemodinamski orijentiri. Kod CLTI-ja revaskularizacija je središnja terapija, uz istodobnu lokalnu skrb, kontrolu infekcije i kardiovaskularnog rizika.

Kronične rane · Venski ulkus
Kompresijska terapija kod venskog ulkusa: procjena perfuzije, izbor sustava i sigurnost
Kompresijska terapija temelj je liječenja aktivnoga venskog ulkusa jer smanjuje vensku hipertenziju i edem te ubrzava cijeljenje, ali njezina sigurnost ovisi o potvrđenoj venskoj etiologiji, procjeni arterijske perfuzije, primjerenom ciljnom tlaku, ispravnoj tehnici postavljanja i redovitoj kontroli. Kod sumnje na perifernu arterijsku bolest, nekompresibilnih arterija ili nove nesrazmjerne boli potrebna je dodatna vaskularna procjena i prilagodba ili privremeni prekid kompresije.

Kronične rane · Dijabetičko stopalo
Dijabetičko stopalo: kako svaki dan pregledati stopala i kada odmah liječniku
Zašto šećerna bolest ugrožava stopala, kako u nekoliko minuta na dan pregledati i njegovati stopala, koja je obuća prikladna i koji znakovi zahtijevaju pregled liječnika bez odgađanja.

