Preskoči na glavni sadržaj

Dio teme:Zdravstvena njega bolesnika s kroničnom ranom

Zdravstvena njega bolesnika na dijalizi s kroničnom ranom

Usklađivanje previjanja, zaštita dijaliznog pristupa i prepoznavanje posebnih rizika

Neovisni urednički sadržaj

Objavljeno
Procjena čitanja
Približno 15 min
Zadnja izmjena
Medicinska sestra procjenjuje zavoj na potkoljenici osobe tijekom hemodijalize dok je ruka s arteriovenskom fistulom zaštićena od pritiska.

Osoba na dijalizi s kroničnom ranom treba plan koji povezuje lokalnu njegu, sigurnost dijaliznog pristupa, prehranu i podnošljivost postupka. Članak donosi praktične prilagodbe, znakove za žurnu procjenu te mjerljiv plan i primjer zapisa zdravstvene njege.

Stručni prikaz

Ključne točke

  • Procjenu rane povezati s vrstom dijalize, vremenom posljednjeg postupka, cirkulacijom, krvarenjem, prehranom i bolesnikovom sposobnošću podnošenja postupka.
  • Termin previjanja nije automatski prije ili nakon dijalize: određuju ga klinička potreba, stabilnost bolesnika i dogovor s dijaliznim timom.
  • Rana na nozi i promjena iznad dijalizne fistule nisu isti problem. Dijalizni pristup zaštititi od pritiska, ozljede i neovlaštene manipulacije.
  • Nova neobjašnjena duboka potkožna bol zahtijeva žurnu procjenu i kada je koža cjelovita; bolna zadebljanja i ljubičaste mrežaste promjene dodatno pobuđuju sumnju na kalcifilaksiju.
  • Dogovoreni plan mora odrediti tko provodi postupak, kada se provodi kontrola i tko preuzima informacije o nalazu između ambulante, dijaliznog centra i kućne skrbi.

Previjeno nakon dijalize nije dovoljan podatak

U zapisu piše kada je obloga zamijenjena, ali ne i je li bolesnik tada imao vrtoglavicu, je li tijekom dijalize krvario ili je trebalo zaštititi ruku s fistulom. Sljedeća osoba vidi izvršen postupak, ali ne može procijeniti pod kojim je uvjetima izveden.

Medicinska sestra procjenjuje zavoj na potkoljenici osobe tijekom hemodijalize dok je ruka s arteriovenskom fistulom zaštićena od pritiska.
Previjanje tijekom hemodijalize provodi se prema protokolu ustanove, uz očuvanje aseptičnih uvjeta, nadzora bolesnika i sigurnosti krvnožilnog pristupa.

Osoba na dijalizi može imati dijabetički ulkus, arterijski ili venski ulkus, ozljedu uzrokovanu pritiskom ili ranu drugog uzroka. Sama nije rane. i bubrežno zatajenje zahtijevaju zajednički plan: lokalna njega ne smije zanemariti cirkulaciju, a dijalizni raspored ne smije postati razlog za odgađanje potrebne procjene.

Hemodijaliza pročišćava krv preko izvantjelesnog sustava i zahtijeva krvnožilni pristup. Pri peritonejskoj dijalizi potrbušnica služi kao membrana za izmjenu tvari, a uvodi se u trbušnu šupljinu kroz peritonejski kateter. Različiti pristupi nose različite sigurnosne zadatke; svim bolesnicima ne daju se iste upute.

Procijeniti ranu u odnosu na dijalizni dan

Prije postupka potrebno je provjeriti vrstu i raspored dijalize, mjesto pristupa, posljednje komplikacije te naloge za lijekove i njegu. Podatci se pribavljaju od bolesnika, iz dokumentacije i od dijaliznog tima. Važno je pitati za novu bol, zimicu, slabost, krvarenje, smanjen unos hrane i teškoće s dolaskom na kontrole.

Vrijeme procjene bilježi se u odnosu na dijalizu. Promjene mase i edema nakon uklanjanja tekućine nisu isto što i promjena nutritivnog statusa ili cijeljenje rane. Opseg uda i nalaz obloge uspoređuju se u što sličnijim uvjetima; odstupanja u vremenu, položaju ili metodi izrijekom se navode.

Podatci koji mijenjaju plan previjanja
Podatci koji mijenjaju plan previjanja
PodatakŠto provjeritiPosljedica za postupak
Nedavna hemodijalizaZavršetak, pad tlaka, vrtoglavica, grčevi, krvarenje i provedene mjere.Prvo procijeniti stabilnost; simptomatsko pogoršanje ne pripisati automatski očekivanom umoru.
Antikoagulantna i druga terapijaLijek, doza i vrijeme primjene prema dostupnoj terapijskoj listi.Zahvat s rizikom krvarenja uskladiti s liječnikom; ne pretpostaviti da svaki bolesnik prima jednak lijek.
Rana i prokrvljenostMjesto, dimenzije, dno i , eksudat, okolna koža, bol, boja, toplina, osjet i pokret uda.Novi vaskularni ili infekcijski znak mijenja prioritet; odsutnost boli ne dokazuje sigurnost.
Dijalizni pristupVrsta pristupa, mjesto i strana tijela, uobičajeno treperenje fistule, koža i obloga katetera.Zaštititi pristup; novu promjenu odmah prenijeti dijaliznom timu.
Prehrana i funkcionalne sposobnostiStvarni unos hrane, gubitak snage, pomoć pri kretanju i rasterećenju.Prilagoditi podršku, a prehrambeni plan uskladiti s nefrologom i dijetetičarom.

Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.

Smjernica Renal Association o hemodijalizi traži pravodobno postupanje kod simptomatske hipotenzije i preispitivanje uzroka. Zato nizak tlak, omaglica ili novonastala izrazita slabost prije previjanja zahtijevaju procjenu, ne samo kraći postupak. Ako bolesnik ima šećernu bolest, glikemija se provjerava kada to nalažu simptomi i plan; ne zaključuje se da je svaka slabost posljedica dijalize.

Razina dokazaKlinička smjernica i stručni konsenzus; primjena se individualizira prema stanju bolesnika.Ashby D i sur., Renal Association Clinical Practice Guideline on Haemodialysis, 2019.; Aitken E i sur., UK Kidney Association Clinical Practice Guideline on vascular access for haemodialysis, 2025.Smjernice podupiru procjenu simptomatske hipotenzije, rizika krvarenja i sigurnosti krvnožilnog pristupa. Ne propisuju jedinstveno vrijeme previjanja kronične rane za sve osobe na dijalizi.

Laboratorijski nalaz tumači se zajedno s kliničkom slikom; uredna tjelesna temperatura sama ne isključuje infekciju. Vaskularne prilagodbe detaljnije su obrađene u prethodnoj temi o kardiovaskularnom i venskom komorbiditetu.

Organizirati postupak tako da ne ugrozi dijalizu ni ranu

Nema jedinstvenog termina previjanja prikladnog za sve. Rutinski postupak dogovara se kada ga bolesnik može podnijeti i kada je dostupna potrebna pomoć. Hitna promjena procjenjuje se odmah, neovisno o rasporedu. Previjanje tijekom hemodijalize provodi se samo ako je dopušteno protokolom ustanove te ne ometa nadzor bolesnika, aseptični rad ni sigurnost dijaliznog pristupa.

Prije invazivnog uklanjanja tkiva razjašnjavaju se rizik krvarenja i antikoagulantna terapija. Smjernica o hemodijalizi predviđa liječničku prilagodbu antikoagulacije kod povećanog rizika krvarenja; nije opravdano samostalno izostaviti lijek ili dijalizu radi previjanja. Za analgetike i antibiotike provjeravaju se prikladnost lijeka, doza, razmak između doza i vrijeme primjene u odnosu na dijalizu, prema liječničkom nalogu.

Za kroničnu ranu pripremaju se zaseban materijal i čisto radno područje, odvojeno od dijaliznih priključaka. Između njege rane i postupanja s pristupom provode se te promjena rukavica i pribora. Preporuke američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti za dijalizni kateter nisu upute za izbor obloge kronične rane.

Prilagodbe tijekom njege i kontrola učinka
Prilagodbe tijekom njege i kontrola učinka
PrilagodbaOdgovorna osobaPraćenje učinka
Nježno uklanjanje obloge i dogovoreni znak za stankuMedicinska sestra koja izvodi previjanje.Bol prije, tijekom i nakon postupka istom ljestvicom; dodatna procjena pri promjeni.
Upijanje eksudata i zaštita okolne kožeMedicinska sestra koja provodi postupak prema planu zdravstvene njege.Propuštanje, , novo krvarenje i tragovi pritiska; kontrola u zadanom roku, ranije pri simptomima.
Položaj i rasterećenje, odnosno smanjenje pritiska na ranuMedicinska sestra uz potrebnu pomoć, prema funkcionalnom stanju bolesnika.Prije transporta provjeriti zaštitu rane i oslonac uda; pri povratku provjeriti kožu i pomagalo.
Sigurno ustajanje i premještanje iz kreveta ili dijaliznog stolcaOsoba koja vodi mobilizaciju.Vrtoglavica, stabilnost i potrebna pomoć; pri tegobama zaustaviti ustajanje i ponoviti procjenu.

Tablicu je na užim zaslonima moguće pomicati vodoravno.

Obloga se ne mijenja samo zato što je danas dijaliza, ali se ni obloga koja propušta eksudat ili krv ne ostavlja do sljedećeg dolaska. Vrijeme promjene određuju nalaz, svojstva materijala i plan. Nakon postupka mora biti jasno tko provjerava odgovor; bolesnik nije jedini prenositelj informacije među službama.

Individualno prilagoditi prehranu i unos tekućine

Prehrana na hemodijalizi prilagođava se nalazima, preostaloj funkciji bubrega, rasporedu liječenja i nutritivnom stanju. Ranija uputa o smanjenju bjelančevina prije početka dijalize ne prenosi se automatski na osobu koja sada ima dijalizu i otvorenu ranu.

Osoba na dijalizi s medicinskom sestrom i dijetetičarkom usklađuje obrok, odmjeren unos tekućine i laboratorijske nalaze.
Prehrana i unos tekućine individualno se usklađuju s dijaliznim liječenjem, nutritivnim stanjem i laboratorijskim nalazima. Prikazani obrok ilustrativan je i nije univerzalna prehrambena preporuka.

Procjenjuju se apetit, mučnina, sposobnost žvakanja, dostupnost hrane i stvarni unos hrane. Smanjenje unosa bilježi se i traži se individualni plan. Albumin nije samostalan pokazatelj pothranjenosti jer na njega utječe upala; nizak albumin nije dovoljan razlog za samostalno propisivanje dodatka prehrani.

Dogovoreni unos bjelančevina i energije treba uskladiti s kalijem, fosforom, natrijem i tekućinom. Ne savjetuje se povećanje tekućine radi cijeljenja niti dodatno ograničenje samo zbog edema. Ciljnu tjelesnu masu određuje dijalizni tim; ona nije zadatak da se ukloni što više tekućine.

Posebni rizici koje ne treba previdjeti

Posebnosti njege i zaštite dijaliznog pristupa

Arteriovenska fistula kirurški je stvoren spoj arterije i vene; umjetni je krvnožilni spoj između arterije i vene koji omogućuje pristup za hemodijalizu. Na toj se ruci ne mjeri krvni tlak i ne postavlja rutinska venska kanila. Druge punkcije usklađuju se s dijaliznim timom. Nestanak ili znatno slabljenje uobičajenog treperenja treba odmah prijaviti, bez čekanja sljedeće dijalize.

Osoba prstima provjerava treperenje arteriovenske fistule na lijevoj podlaktici dok se krvni tlak mjeri na desnoj ruci.
Ruka s arteriovenskom fistulom štiti se od stezanja, pritiska, rutinske venepunkcije i postavljanja venske kanile. Krvni tlak mjeri se na suprotnoj ruci.

Ulceracija, stanjena koža i krvarenje nad proširenim pristupom razlozi su za žurnu stručnu procjenu. Krasta se ondje ne odvaja i ne provodi se rutinski . Dijalizni kateter otvara i njeguje osposobljeno osoblje. Crvenilo, iscjedak ili bol duž katetera prijavljuju se odmah; uredno izlazište ne isključuje infekciju krvotoka.

Duboka bol može prethoditi otvorenoj rani

je rijetko, teško stanje povezano s kalcifikacijom i oštećenjem malih krvnih žila te ishemijom tkiva. Pregled radne skupine Europske bubrežne udruge iz 2025. opisuje ranu duboku bol i osjetljiva potkožna zadebljanja, nakon kojih mogu nastati ljubičaste mrežaste promjene i nekroza. Koža u početku može biti cjelovita.

Ljubičasta mrežasta promjena na koži natkoljenice uz presjek kože i potkožja sa suženim kalcificiranim malim krvnim žilama.
Shematski prikaz promjena koje mogu pobuditi sumnju na kalcifilaksiju. Nova duboka bol, osjetljivo potkožno zadebljanje i ljubičasta mrežasta promjena zahtijevaju žurnu procjenu. Sam izgled kožne promjene nije dovoljan za postavljanje dijagnoze.

Nefrologa se obavještava bez odgađanja radi procjene istoga dana. Takav nalaz nije potvrda kalcifilaksije: treba razmotriti infekciju, arterijsku ugroženost, hematom i druge uzroke. Odluke o biopsiji i uklanjanju tkiva donosi nadležni tim. Navedeni dokument stručni je pregled s ograničenim terapijskim dokazima, ne univerzalni protokol za svaku ranu na dijalizi.

Peritonejska dijaliza traži zasebnu sigurnosnu provjeru

Smjernica Međunarodnoga društva za peritonejsku dijalizu zahtijeva obradu sumnje na peritonitis kada je ispuštena dijalizna tekućina zamućena, čak i bez izražene boli. Nova bol u trbuhu također zahtijeva procjenu i kada je tekućina bistra. Nadležni dijalizni tim kontaktira se odmah; uzorkovanje i daljnje postupanje provode se prema njegovoj uputi, bez odgađanja potrebnog liječenja.

Usporedba bistre i zamućene ispuštene tekućine za peritonejsku dijalizu dok medicinska sestra zove dijalizni tim.
Zamućen dijalizat ispušten iz trbušne šupljine zahtijeva neposredan kontakt s dijaliznim timom, čak i bez boli.

Kada rutinsko previjanje prestaje biti prioritet

Čvrst pritisak malom presavijenom gazom točno na mjesto krvarenja iz arteriovenske fistule uz pozivanje hitne pomoći.
Kod obilnog krvarenja iz fistule ili arteriovenske proteze čvrst i neprekidan pritisak usmjerava se točno na mjesto krvarenja malom presavijenom gazom, uz istodobno pozivanje hitne pomoći.

Veliki upijajući materijal može otežati pritisak na pravo mjesto; nakon obilnog krvarenja potreban je hitan pregled i ako se krvarenje zaustavi. Uobičajena hemostaza nakon vađenja igle nije ista situacija kao životno ugrožavajuće krvarenje.

Povišena temperatura, zimica, nova bol ili porast eksudata bez neposredne životne ugroze prijavljuju se odmah radi procjene istoga dana. Vlažna ili odignuta obloga dijaliznog katetera također se odmah prijavljuje. Za stabilne teškoće dogovara se određeni raniji kontakt; ne ostavlja se samo uputa javiti se po potrebi.

Dogovorene granice moraju vrijediti i između službi

Prije prihvata zadaće provjeravaju se plan ili nalog, vlastita osposobljenost, materijal i uvjeti. Ako nedostaje oprema ili jasna uputa, preuzimanje zadaće od druge osobe samo po sebi ne uklanja prepreku. Izmjene Zakona o sestrinstvu iz 2024. povezuju djelokrug s razinom obrazovanja i stečenim kompetencijama.

Granice kompetencija

Samostalne intervencije

  • U opsegu kompetencija stečenih obrazovanjem, važećeg odobrenja, dodijeljene uloge i primjenjivog protokola: prepoznati promjenu, dokumentirati nalaz, provesti zdravstvenu njegu prema planu, zaštitu od pritiska i poučavanje te zatražiti procjenu.

Postupci po nalogu ili u suradnji s timom

  • Uskladiti termin i analgeziju, postupak s rizikom krvarenja, nutritivnu potporu, kompresijsku terapiju i obradu sumnje na infekciju ili kalcifilaksiju. Dijaliznim pristupom postupa osoblje osposobljeno za tu zadaću.

Postupci koji zahtijevaju odluku nadležnog liječnika i provedbu od strane odgovarajuće osposobljenog zdravstvenog djelatnika

  • Mijenjati dijalizni režim, antikoagulantnu terapiju, ciljnu masu ili prehrambena ograničenja; samostalno uvoditi antibiotik, otvarati dijalizni kateter ili uklanjati tkivo iznad pristupa. Neposredno zaustavljanje nesigurnog postupka i pozivanje pomoći ne odgađaju se.

Pri prijenosu se navode rana, provedeni postupak, odgovor, postupak koji još treba provesti, osoba i rok. Primatelj ponavlja bitne podatke i potvrđuje prihvat sljedećeg koraka; pošiljatelj provjerava točnost. Elektronički poslana poruka sama ne dokazuje prihvat.

Medicinska sestra telefonom prenosi nalaz i upisuje odgovornu osobu, sljedeću radnju i rok dok druga sestra kontrolira oblogu.
Predaja informacija i odgovornosti za nastavak skrbi uključuje odgovornu osobu, sljedeći postupak, vrijeme provedbe i dokumentirano preuzimanje dogovorenog postupka.

Jedno previjanje, mjerljiv cilj i sljediv zapis

Sljedeći plan i zapis izmišljeni su edukacijski primjer. Pragovi boli, vremena kontrola i raspored nisu univerzalni standard, nego prikaz individualnog dogovora.

Podnošljivost previjanja na dijalizni dan

Problem
Otežano podnošenje previjanja kronične rane potkoljenice. U prethodnoj epizodi bol je porasla s 2/10 na 6/10, uz povratak na 2/10 nakon 30 minuta; danas prije postupka iznosi 2/10, bez vrtoglavice i aktivnog krvarenja.
Cilj
Pri previjanju 18. rujna 2026., planiranom od 12:10 do 12:20, vršna bol bit će najviše 4/10, a do 12:40 ponovno najviše 2/10. Do kontrole u 13:20 neće biti novog prokrvarivanja kroz oblogu.
Intervencije
  • Medicinska sestra A. B. prije početka provjerava dijalizni izvještaj, stabilnost i provedbu propisane analgezije te s bolesnikom dogovara podizanje ruke kao znak za stanku.
  • A. B. provodi nježno previjanje prema planu; procjenjuje bol prije, tijekom, neposredno nakon te 20 minuta nakon završetka. Nova bol ili krvarenje zahtijevaju raniju procjenu.
  • A. B. poučava bolesnika da odmah prijavi krvarenje, vrtoglavicu i novu bol. Medicinska sestra C. D. prihvaća kontrolu obloge i simptoma u 13:20 te prijenos nalaza liječniku M. K.
  • Ako kriterij nije ostvaren, A. B. odmah prenosi nalaz nefrologu M. K., koji je prihvatio procjenu i odluku o izmjeni plana do 14:00. Do pregleda A. B. ponovno procjenjuje bol i sigurnosne znakove svakih 15 minuta, ranije pri promjeni. Ako odgovor izostane ili pregled nije proveden do 14:00, zove zamjenskog dežurnog nefrologa i bilježi prihvat; hitni znakovi ne čekaju taj rok.
Evaluacija
U 12:40 provjerava se bol, a u 13:20 stanje obloge, prokrvarivanje, propuštanje i simptomi bolesnika. Neostvaren cilj zahtijeva provjeru izvedbe i kliničkog uzroka prije sljedećeg previjanja; ne dokazuje sam po sebi neučinkovitost jedne mjere.

Izostali podatak o učinku znači da učinak nije procjenjiv. Ne zamjenjuje se izrazima dobro podnio ili bez osobitosti. Bol se mjeri istom ljestvicom: u ovom primjeru numeričkom od 0, bez boli, do 10, najjača zamisliva bol.

Što mora ostati u nalazu

Nedostatan zapis

Nakon dijalize previjen. Obloga uredna. Dobro podnio.

Primjer primjerenog zapisa

Edukacijski bolesnik B-17; rana R1, vanjska strana desne potkoljenice; plan P-17/2 od 17. rujna 2026. Prethodno previjanje 16. rujna: prije 2/10, vršno 6/10, povratak na 2/10 nakon 30 minuta. Danas, 18. rujna, hemodijaliza završena u 11:00. U 12:00 budan, bez vrtoglavice, zimice i zaduhe; tlak 118/72 mmHg na desnoj nadlaktici, puls 76/min, disanje 16/min, tjelesna temperatura 36,6 °C. Lijeva podlaktična fistula zaštićena, bez krvarenja, uobičajeno treperenje palpabilno; lijeva šaka topla, uobičajene boje, očuvanog osjeta i pokreta. Desno stopalo toplo, boja uobičajena, osjet i pokret bez promjene. Prema dijaliznom izvještaju D-17 primijenjena je propisana antikoagulacija; vrsta i vrijeme dostupni su u tom izvještaju. Analgezija prema važećem nalogu O-17/1 primijenjena je u 11:35 i evidentirana u terapijskoj listi. U 12:10 započelo je previjanje. Rana 3,0 × 2,0 × 0,2 cm, izmjerena istom metodom kao 16. rujna; opis dna i rubova rane te okolne kože zabilježen je u povezanom obrascu procjene rane R1 od 18. rujna 2026.; stara obloga vlažna na približno trećini upijajuće površine, serozni eksudat, bez svježe krvi. Rana je isprana sterilnom fiziološkom otopinom; postavljena je neljepljiva upijajuća obloga s blagom fiksacijom prema P-17/2. Invazivno uklanjanje tkiva nije provedeno. Vršna bol 4/10; bolesnik je zatražio jednu stanku i navodi da mu je pomogla. Završetak u 12:20, bol 3/10; u 12:40 bol 2/10, bez vrtoglavice i prokrvarivanja. C. D. potvrdila je prihvat kontrole u 13:20 i prijenosa nalaza liječniku. U 13:20 obloga je izvana suha, bez svježe krvi; bol 2/10, bez vrtoglavice. U 13:25 C. D. telefonom je prenijela nalaz nefrologu M. K.; on je potvrdio primitak i nastavak plana, sljedeće previjanje 20. rujna u 12:00. Ciljevi ove epizode ostvareni su; cijeljenje time nije dokazano. Zapis su sastavile A. B. i C. D., medicinske sestre, svaka za vlastitu radnju; u stvarnoj dokumentaciji obvezni su puni identiteti i ovjera.

Što razjasniti s bolesnikom prije odlaska

Potrebno je pitati tko pomaže pri pregledu stopala, rasterećenju i dolasku na kontrolu. Uključivanje obitelji dogovara se s bolesnikom. Bolesnik vlastitim riječima objašnjava sljedeći postupak i komu se javlja ako prvi kontakt nije dostupan; nejasna uputa objašnjava se ponovno.

Česta pitanja

Mora li se svaka rana previjati odmah nakon hemodijalize?

Ne. Termin se individualno usklađuje sa stanjem bolesnika, potrebama rane, terapijom i raspoloživom skrbi; hitni nalaz ne čeka raspored.

Smije li se krasta iznad fistule tretirati kao krasta na drugoj rani?

Ne. Može označavati ugroženu kožu nad pristupom. Potrebna je žurna procjena nadležnog tima, bez rutinskog odvajanja kraste.

Znači li bolna nekrotična rana na dijalizi nužno kalcifilaksiju?

Ne. Nalaz zahtijeva procjenu više mogućih uzroka. Nova duboka bol može biti važna i prije nastanka otvorene rane.

Treba li zbog rane samostalno povećati bjelančevine i tekućinu?

Ne. Potrebe treba procijeniti i uskladiti s dijalizom i laboratorijskim nalazima. Cilj je dostatan unos, ne nekritično dodavanje ni ograničavanje.

Izvori

Literatura

Popis izvora korištenih pri pisanju ovog članka.

  1. 1. izvor: Ashby D i sur. Renal Association Clinical Practice Guideline on Haemodialysis. BMC Nephrology, 2019;20:379.

    DOI: 10.1186/s12882-019-1527-3

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  2. 2. izvor: Aitken E i sur. UK Kidney Association Clinical Practice Guideline on vascular access for haemodialysis. BMC Nephrology, 2025;26:461.

    DOI: 10.1186/s12882-025-04374-y

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  3. 3. izvor: Centers for Disease Control and Prevention. Best Practices for Bloodstream Infection Prevention in Dialysis Setting. 2024.

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  4. 4. izvor: National Kidney Foundation. Hemodialysis Access. Ažurirano 20. kolovoza 2026.; pristupljeno 17. rujna 2026.

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  5. 5. izvor: Huish S i sur. Calciphylaxis diagnosis, management and future directions: a comprehensive update on behalf of the European Renal Association CKD-MBD Working Group. Clinical Kidney Journal, 2025;18:sfaf338.

    DOI: 10.1093/ckj/sfaf338

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  6. 6. izvor: Li PKT i sur. ISPD peritonitis guideline recommendations: 2022 update on prevention and treatment. Peritoneal Dialysis International, 2022;42:110–153.

    DOI: 10.1177/08968608221080586

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  7. 7. izvor: National Kidney Foundation. Hemodialysis and Your Diet. Pristupljeno 17. rujna 2026.

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  8. 8. izvor: Evans DC i sur. The Use of Visceral Proteins as Nutrition Markers: An ASPEN Position Paper. Nutrition in Clinical Practice, 2021;36:22–28.

    DOI: 10.1002/ncp.10588

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  9. 9. izvor: National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases. Eating & Nutrition for Hemodialysis. Pristupljeno 17. rujna 2026.

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  10. 10. izvor: Kidney Care UK. Controlling bleeds from a fistula or graft. Pristupljeno 17. rujna 2026.

    Otvori izvor (vanjska poveznica)
  11. 11. izvor: Hrvatski sabor. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu. Narodne novine, 123/2024.

    Otvori izvor (vanjska poveznica)

Pojmovi iz ovog članka

  • Hemodijaliza

    Strojno pročišćavanje krvi kod zatajenja bubrega; kod osoba s ranom mijenja plan njege i sigurnosne mjere.

    Pročitaj više
  • Etiologija rane

    Etiologija rane označava osnovni uzrok ili skup patofizioloških mehanizama koji su doveli do nastanka rane i mogu održavati njezino necijeljenje.

    Pročitaj više
  • Kronična rana

    Rana koja zbog poremećenoga biološkog procesa i trajnih uzročnih čimbenika ne napreduje uredno i pravodobno prema zatvaranju. Vrijeme samo nije dovoljno za dijagnozu; nužno je utvrditi etiologiju i prepreke cijeljenju.

    Pročitaj više
  • Dijalizat

    Otopina za dijalizu; u peritonejskoj dijalizi i tekućina ispuštena iz trbušne šupljine nakon boravka u njoj.

    Pročitaj više
  • Rub rane

    Rub rane prijelaz je između ležišta rane i kože oko nje. Njegov oblik i stanje — prianjanje, epitelizacija, zadebljanje, maceracija, uvijenost ili podminiranje — daju informacije o napredovanju i preprekama cijeljenju, ali nisu sami etiološka dijagnoza.

    Pročitaj više
  • Higijena ruku

    Najjednostavnija i najdjelotvornija mjera sprječavanja prijenosa uzročnika infekcije u skrbi za bolesnika.

    Pročitaj više
  • Maceracija

    Maceracija je omekšanje, izbjeljivanje i oštećenje epidermisa zbog produljenog ili prekomjernog izlaganja vlazi, najčešće eksudatu. Može nastati uz rub rane te pogodovati boli, širenju oštećenja i slabijoj zaštitnoj funkciji kože.

    Pročitaj više
  • Arteriovenska proteza

    Umjetni krvnožilni spoj između arterije i vene koji služi kao krvožilni pristup za hemodijalizu.

    Pročitaj više
  • Debridman

    Debridman je ciljano uklanjanje devitaliziranoga ili kontaminiranoga tkiva, naslaga i stranoga materijala iz rane radi bolje procjene i stvaranja uvjeta za cijeljenje. Može biti kirurški, oštri, autolitički, enzimski, mehanički ili biološki.

    Pročitaj više
  • Kalcifilaksija

    Kalcifilaksija je rijetka, životno ugrožavajuća kalcificirajuća arteriolopatija s trombozom malih kožnih žila, izrazito bolnim ishemijskim lezijama i nekrozom, najčešće u osoba s uznapredovalom bubrežnom bolešću.

    Pročitaj više

Povratna informacija

Je li vam ovaj članak bio koristan?

Tjedni bilten portala

Petkom ujutro: novi članci, najzanimljivije od tjedna, događanja i važni datumi. Besplatno, odjava jednim klikom.

Čitam kao

Ključne teme članka

  • osoba na dijalizi
  • dijalizni pristup
  • hemodijaliza
  • peritonejska dijaliza
  • kalcifilaksija
  • rizik krvarenja
Podijeli članak

Transparentnost i sukob interesa

Ovaj je članak neovisni urednički sadržaj. Za njegovu izradu ili objavu nije primljena financijska naknada, proizvod, usluga niti druga pogodnost od proizvođača, distributera ili drugog komercijalnog subjekta navedenog u članku. Navođenje proizvoda ili trgovačkih naziva služi identifikaciji predmeta stručnog prikaza i ne predstavlja komercijalnu preporuku.

Autori su izjavili da nemaju sukob interesa u vezi s predmetom ovog članka.

Serija · 29 tema

Karta serije: 29 tema zdravstvene njege bolesnika s kroničnom ranom

Ovaj je članak dio serije od 29 tema. Objavljene teme imaju poveznicu; ostale su označene kao teme u pripremi. Status i naslov dohvaćaju se iz baze prema stabilnom broju teme.

Povijest izmjena

Prva objava
29. rujna 2026.
Posljednja izmjena
6. listopada 2026.

Preporučeno za čitanje

Povezana tema